Plan studenata za rudarstvo: Šta će se kopati?

Studentska lista u svom programu navodi problematiku rudarstva u Srbiji za koje kažu da se u toj oblasti godinama radi po pravilima koja se ne mogu proveriti.
Plan studenata za rudarstvo: Šta će se kopati?
Foto: 021.rs
"Narodna skupština je 23. aprila 2026. godine usvojila Strategiju upravljanja mineralnim i drugim geološkim resursima, ali akcioni plan, koji je Strategija sama sebi obećala u roku od devedeset dana, nije objavljen, pa između polaznih vrednosti za 2022. i ciljeva za 2040. godinu ne stoji nijedan korak", navodi Studentska lista.
 
Problem je i to što, kako dodaju nema ljudstva i opreme koja bi adekvatno pratilo naloge institucija. Kao cilj, Studentska lista sebi zacrtava to da se tačno navede šta Srbija ima pod zemljom, koliko je to vredno i koliko toga ostaje u Srbiji.
Pravila i Zakon o rudarstvu
 
Studentska lista kaže da je Zakon o rudarstvu iz 2015. godine usklađen sa međunarodnim PERC standardom, a koji predviđa izveštaj odgovornog lica.
 
Ipak, problem je u tome, prema navodima Studentske liste, što pravilnik koji je to trebalo da sprovede nikad nije donet, pa se i dalje radi po onom iz 1979. godine, koji je problematičan, jer se u njemu ne spominju niti litijum, ni bor, ni retke zemlje.
"Izdatih licenci kompetentnih lica ima nula, a javni registar tih lica, koji zakon predviđa, ne postoji", navodi Studentska lista.
 
Zbog toga, planiraju donošenje pravilnika o klasifikaciji i kategorizaciji resursa i rezervi usklađen sa međunarodnim standardom i sa tablicom prevođenja postojećih kategorija. Najavljuju i prestanak primene pravilnika iz 1979. godine.
 
"Uspostavićemo javni registar kompetentnih lica i licenci, tako da za svaki podatak o rezervama odgovara čovek sa imenom i licencom. Dok to ne postoji, nijedan broj o rezervama nije ničija odgovornost", piše u Studentskom planu.
 
Naknada za korišćenje javnih dobara
 
Kako napominje Studentska lista, "rudna renta" u zakonima Republike Srbije ne postoji pod tim imenom, već kao "naknada za korišćenje resursa i rezervi mineralnih sirovina". Kako tvrdi Studentska lista, njena suština sadržana je u imenu, jer se radi o ceni za korišćenje nečega što je u državnoj svojini, a ne o porezu na nečiju dobit.
 
Kako dalje objašnjavaju, naknada za metalične sirovine iznosi pet odsto od prihoda koji obveznik sam prijavi, pri čemu on utvrđuje i količinu i sadržaj i iznos koji duguje.
 
Ono što nedostaje, prema mišljenju Studentske liste, jeste naknada po površini eksploatacionog polja i namenski deo za lokalnu zajednicu, odnosno opštinu u kojoj se kopa, a kojoj po aktuelnim pravilnicima sleduje četrdeset odsto.
 
Naknadu Studentska lista planira da uredi u četiri elementa.
 
"Osnovicu ćemo odvojiti od prijavljenog prihoda i vezati za objavljenu berzansku kotaciju, uz normirane troškove topljenja, rafinacije i prevoza", navodi se u Studentskom planu, a dodaju da će stopa biti progresivna prema prosečnoj ceni u obračunskom periodu. Rezultat toga bilo bi to da zajednica više učestvuje u godinama visokih cena, a manje u godinama niskih.
 
"Uvešćemo deo koji se plaća po površini eksploatacionog polja, sa progresijom kroz vreme za zadržavanje prava bez rada. Uvešćemo namenski deo za sanaciju štete u lokalnoj zajednici. I objavljivaćemo godišnji pregled naplaćene naknade po sirovini, rudniku i opštini, da svaka rudarska opština vidi svoj novac", novine su koje najavljuje Studentski plan.
 
Prerada u Srbiji
 
Važeći zakon već poznaje olakšicu za metaluršku preradu, ali ne traži da se ta prerada obavi u Srbiji, navodi Studentska lista i dodaje da koncentrat može da se istopi u inostranstvu, a olakšica i dalje važi.
 
"Istovremeno se ukida i jedina poreska olakšica za velika ulaganja, dok nova, vezana za preradu, nije uvedena", tvrdi Studentska lista.
 
Planiraju da olakšicu vežu za stepen prerade obavljen u Srbiji i priznaju je samo za stepen viši od onog koji u zemlji već radi, a dokazivaće se proizvodnom evidencijom domaćeg postrojenja i carinskom deklaracijom, srazmerno količini stvarno prerađenoj u zemlji.
 
"Pošto je reč o odustajanju od javnog prihoda, šema će pre primene biti prijavljena Komisiji za kontrolu državne pomoći", napominje Studentska lista.
 
Dodela prava i javnost ugovora
 
"Pravo se danas dodeljuje po redu prijema zahteva, koji se beleži do časa i minuta. Javni tender postoji u zakonu, ali se ne primenjuje, jer je njegova primena odložena do pristupanja Evropskoj uniji", uočava Studentska lista.
 
Planiraju da sastave tender u primenu bez čekanja na postupanje, izmenom te odredbe, te proširiti ga sa nafte i gasa na strateške mineralne sirovine.
 
"Upotrebićemo i postojeću mogućnost aukcije i koncesije nad potvrdama o rezervama koje Republika već drži. Prioritet istraživača ne ukidamo bez naknade: ko je uložio u istraživanje, dobija naknadu uloženih sredstava ili pravo preče ponude pod javno objavljenim uslovima", piše u Studentskom planu.
 
Kako najavljuju, svi ugovori o istraživanju i eksploataciji biće objavljeni.
Inspekcija i institucije
 
Prema podacima Studentske liste, rudarskih i geoloških inspektora ima sedam, sistematizovano je 13 radnih mesta, a objekata pod nadzorom 768. Geološki zavod Srbije ima 13 stručnjaka uz cilj od 165 i troši više od tri četvrtine svog budžeta na zarade.
 
Planirano je povećanje broja inspektora prema broju objekata, objavljivanje plana nadzora i nalaza inspekcija, propisivanje, uzorkovanje i merenje na izlazu iz rudnika uz čuvanje kontrolnog uzorka.
 
"Geološkom zavodu vratićemo kadar, opremu i nadležnost za primenjena istraživanja. Uspostavićemo rudarsku knjigu, javan i besplatan registar nosilaca prava, upravnih akata, ugovora, prijavljenih količina i nalaza inspekcije", još neke su od najava iz Studentskog plana.
 
Radnici
 
Kako navode iz Studentske liste, radnike koji preko privrednog društva u državnoj svojini obavljaju poslove u drugom državnom preduzeću, izjednačiće se pravima uporednim zaposlenima.
 
"Pro TENT i Elektroprivreda Srbije imaju istog vlasnika, Republiku Srbiju, pa se to može uraditi u okviru važećeg zakona, preko osnivačkih prava: Zakon o radu osnivača čini potpisnikom kolektivnog ugovora kod društva kapitala čiji je osnivač Republika. Paralelno ćemo zatražiti od inspekcije rada da utvrdi da li se ti poslovi obavljaju pod nadzorom i rukovođenjem preduzeća kod koga se radi, jer ako se obavljaju, pravo na jednake uslove rada postoji u zakonu još od 2020. godine. Razliku u osnovnoj zaradi za uporedna radna mesta prvo ćemo utvrditi i objaviti, pa tek onda zatvoriti", planovi su Studentske liste.
 
Što se samog rada u rudniku tiče, planiraju da ga urede privremeno neisplativim periodima, tako da se umesto prestanka radnog odnosa primeni privremena obustava radova uz održavanje rudnika, prekvalifikaciju i zadržavanje zaposlenja. Kako tvrde, važeći zakon za takvu situaciju nema osnov.
 
"Svi razlozi za privremenu obustavu u njemu su tehnički ili viša sila, a obaveza programa za rešavanje viška zaposlenih postoji samo za javno preduzeće", navodi Studentska lista.
 
Lokalna zajednica i prostor iznad ležišta
 
Kako se najavljuje u Studentskom planu, stanovnici u mestima iznad rudnika imaće mehanizme učešća u odlučivanju i obavezne konsultacije pre odluke, a ne posle nje.
 
"Namenski deo naknade ići će u sanaciju i rekultivaciju rudarskih odlagališta i jalovišta, a sanirane lokacije i utrošena sredstva biće javno objavljeni", tvrdi se u Studentskom planu.
 
Planiraju i režim prostorne zaštite iznad dokazanih ležišta koja su izvan naseljenih područja po uzoru na rešenje koje je donela Slovenija.
 
"Javni interes nije opšti nego se utvrđuje za određenu sirovinu i za konkretno područje, uz saglasnost za svaki novi prostorni akt na tom području", piše u Studentskom planu.
 
Lica rudarstva i geologije
 
Sve ukupno, Studentska lista sadrži devet osoba koje se bave geologijom, rudarstvom ili srodnom oblašću.
 
Diplomirani inženjer geologije Zoran Đajić, nalazi se na 58. mestu, a biografija mu navodi da ima iskustva u geologiji, prirodnim resursima i rudarstvu.
 
Regionalna geologija, kao i iskustvo u geološkim istraživanjima u Naftnoj industriji Srbije je ono što navodi biografija Dejana Radivojevića, vanrednog profesora na Rudarsko-geološkom fakultetu u Beogradu, a koji se nalazi na 167. mestu.
 
Više od 30 godina, u rudarskom basenu "Kolubara" radio je Goran Perišić, 107. na Studentskoj listi sa velikim iskustvom u eksploataciji uglja.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija