Odlazak "Mitrosa" iz Sremske Mitrovice: Čemu uopšte služe subvencije?
Nekadašnji jugoslovenski gigant, industrija mesa "Mitros" iz Sremske Mitrovice, obustavlja proizvodnju 15. decembra.
Foto: 021.rs
Kako piše Euronews Srbija, posle privatizacije, Mitros je nekoliko puta bio na kolenima. Ipak, 2015. godine pogon za 800.000 evra otkupljuje austrijska firma Gilinger, koja potom ulaže još 20 miliona evra. Milione je uložila i država.
Gilinger je ispunio ugovornu obavezu sa državom. Investicije su opravdali, zapošljavajući u nekim periodima i više od ugovorenog broja, kažu za Euronews Srbija iz Ministarstva privrede. I prema svemu sudeći, tu je kraj.
"Kompanija više nije u ugovornom odnosu sa Ministarstvom i ne postoje bilo kakva uzajamna prava i obaveze, odnosno potraživanja i dugovanja", navode u Ministarstvu privrede.
Izazovan period za stočare u Sremu
Agroanalitičar Branislav Gulan smatra da je loša analiza tržišta jedan od ključnih razloga propasti Mitrosa.
"Oni su došli u Srbiju, svinjski Srem, a u svinjskom Sremu više nema svinja. To je najveći problem. U Srbiji više nema svinja. Mi sad imamo manje od dva miliona grla. Oni su mislili da će da izvoze", rekao je Gulan za Euronews Srbija.
Narodni poslanik iz Sremske Mitrovice Đorđe Đorđić je za Euronews Srbija rekao da je zatvaranje Mitrosa veliki udarac za Srem.
"Mi sada možemo reći da je u Mitrosu 400 ljudi ostalo bez posla. Da li 440, 360 ... Ali to je direktno, indirektno preko 10.000 ljudi je bilo vezano za njega", rekao je Đorđić, poslanik Stranke slobode i pravde.
Jedan od uzgajivača svinja u Sremu koji su sarađivali sa Mitrosom je i Boško Danilović iz Kuzmina.
Da kompanija zatvara svoja vrata saznao je iz medija. Pred njim i ostalim stočarima u Sremu je izazovan period.
"Mi ostajemo bez Mitrosa, jednog giganta koji je uzimao od nas svinje. Ostali smo bez Big bula, verovatno će to biti veliki problem za nas uzgajivače svinja. Kome ćemo mi plasirati tu našu robu", navodi Danilović.
Koji su razlozi za obustavljanje proizvodnje
Mitros je još jedna u nizu kompanija koja je dobila subvencije države, a sada obustavlja proizvodnju. Za kritičare subvencija stranim investitorima koju je započela Tadićeva, a nastavila Vučićeva vlast, to je dokaz pogrešne ekonomske politike. Oni koji je brane odgovaraju da se broj tako privučenih investitora meri stotinama, a broj onih koji su otišli može se nabrojati na prste jedne ili dve ruke.
Na pitanje da li stečaj Mitrosa treba posmatrati kroz prizmu državnih subvencija ili su tu u pitanju neki drugi faktori koji su uticali na to da se fabrika zatvara, urednik ekonomije u dnevniku "Danas" Aleksandar Milošević kaže za Euronews Srbija da u slučaju Mitrosa ne postoji jedan izolovani razlog.
"Ne možemo reći da su samo subvencije ta stvar koja je ovde dovela do toga. One su ih zapravo dovele ovde. Ne možemo reći ni da su samo plate koje su, da kažemo, porasle u Srbiji. Oni imaju i taj poljoprivredni problem, imamo manje svinja. Međutim, činjenica je da su subvencije jedno od ključnih pitanja kada se radi o našem modelu privlačenja investitora, da li je to opravdano ili nije. Činjenica je da mi nikad nismo videli nikakvu analizu koja bi nam pokazala da li se to nama isplati ili se ne isplati", rekao je Milošević.
On kaže da je Mitros zapošljavao između 300 i 500 radnika i da je dobio subvencije od 10.000 do 15.000 evra po radnom mestu.
"Da je otišao samo Mitros, ne bi bio problem. Problem je u tome što se ubrzava odlazak tih investitora. Pre Mitrosa imali smo Geox, Džinsi, Šinvon, Bertex i razne druge kompanije koje su odlazile. I to ubrzavanje je ono što nas zapravo sada brine. Dakle, vi privlačite investitore velikim subvencijama, to je novac koji im dajete da bi oni ovde došli. Onda dolaze investitori koji zapravo zavise od tog novca, koji tu vide tu prednost. Dakle, jeftina radna snaga, nisko plaćena radna mesta, nisko kvalifikovane pozicije", rekao je Milošević.
Milošević je, međutim, rekao da u Srbiji ostaju oni investitori kojima državna subvencija nije jedini razlog za dolazak.
Nezvanično, Mitros neće sasvim obustaviti proizvodnju. Staviće katanac na pogon, ali pojedine farme će nastaviti sa radom.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Vojvodina
Vasiljević: Miloš Vučević najveći agitator vojvođanskog separatizma
20.06.2026.•
1
Poslanik Stranke slobode i pravde u Skupštini Vojvodine Milan Vasiljević optužio je danas predsednika Srpske napredne stranke Miloša Vučevića da je "najveći agitator vojvođanskog separatizma".
Predsednica opštine Žitište diskriminisala aktivistu zbog seksualne orijentacije
20.06.2026.•
1
Viši sud u Zrenjaninu doneo je presudu kojom je utvrdio da je predsednica opštine Žitište Ivana Martinović diskriminisala aktivistu Danijela Živanova na osnovu njegove seksualne orijentacije.
Poljoprivrednici iz Subotice optužuju lokalnu vlast za sporo reagovanje posle nevremena
19.06.2026.•
3
Udruženje poljoprivrednih proizvođača Subotice saopštilo je nakon sastanka sa predstavnicima grada da je veliki broj paora pogođen nevremenom koje je izazvalo štetu, a da lokalna vlast odugovlači sa pružanjem pomoći.
Hapšenje zbog "skidanja" crne magije, uzeli nakit i novac u vrednosti od šest miliona
19.06.2026.•
9
Dve osobe iz Bačke Palanke uhapšene su zbog sumnje da su prevarili stariju ženu, pritom joj uzevši nakit i novac u vrednosti od šest miliona dinara.
Reakcije opozicije na smrt radnika u Linglongu: "Kineski san" postao košmar
19.06.2026.•
5
U kineskoj fabrici Linglong u Zrenjaninu sinoć je poginuo jedan radnik, a na to su reagovali predstavnici opozicije koji tvrde da je to dokaz da vlast prodaje državu zarad profita.
Tužilaštvo o pogibiji u Linglongu: Nastradali nije poštovao pravila u radu
19.06.2026.•
25
Povodom stradanja radnika u Linglongu, u Zrenjaninu, oglasilo se Više javno tužilaštvu, koje navodi da je do pogibije došlo "usled nepoštovanja pravila u procesu rada od strane nastradalo".
Poginuo radnik u Linglongu u Zrenjaninu
19.06.2026.•
7
Radnik u fabrici kineskog Linglonga u Zrenjaninu, nastradao je u četvrtak uveče.
Poseta izložbi Ekspo predviđena i za učenike u Vojvodini
19.06.2026.•
10
Poseta specijalizovanoj izložbi Ekspo 2027 u Beogradu predviđena je i za učenike osnovnih i srednjih škola u Vojvodini.
Odbor SSP-a u Bačkoj Topoli napustio stranku, smatraju da je jedino ispravno podržati studente
19.06.2026.•
20
Odbor Stranke slobode i pravde u Bačkoj Topoli doneo je odluku o istupanju iz svih organa i članstva u toj stranci usled neslaganja sa odlukom o izlasku na izboru.
Subotički poljoprivrednici traže hitan sastanak sa gradskom upravom: Najavljuju proteste
17.06.2026.•
4
Udruženje poljoprivrednih proizvođača Subotice zatražilo je danas od nadležnih institucija da u roku od 24 časa predlože termin za sastanak sa njihovim predstavnicima povodom velikih šteta nastalih usled nevremena.
Zrenjanin na dnu po kupovnoj moći stanovnika: Gde je još potrošačka korpa veća od zarade?
17.06.2026.•
5
Zrenjanin se početkom ove godine našao na dnu liste gradova u Srbiji po kupovnoj moći stanovnika.
Menja se režim saobraćaja od Beške do Novih Banovaca
17.06.2026.•
0
Režim saobraćaja biće izmenjen od četvrtka, 18. juna na deonici od Beške do Novih Banovaca.
Počinje obnova vile Dominus na Paliću, iza nje će biti izgrađen hotel
17.06.2026.•
3
Pošto je vila "Regina" srušena prošle godine i na njenom mestu niče hotel, još jedan objekat u zaštićenoj zoni Palića ulazi u proces transformacije - vila "Dominus" biće obnovljena.
Sud poništio odluku Politehničke škole u Subotici da je profesor tehnološki višak
17.06.2026.•
3
Osnovni sud u Subotici je prvostepenom presudom poništio rešenje Politehničke škole kojim je bivši direktor te ustanove i profesor geografije Iso Planić proglašen tehnološkim viškom.
Jedna majka iz Bečeja prekinula štrajk glađu ispred opštine, druga nastavlja
17.06.2026.•
4
Majka deteta sa poteškoćama u razvoju Iva Hromiš prekinula je štrajk glađu, koji je počela zajedno sa Kristinom Demeter Filipčev zbog odbijanja opštine Bečej da refundira troškove prevoza njihove dece do škole.
Obijao kuće i krao novac, nakit i tehniku: Uhapšen Pančevac
16.06.2026.•
2
Tridesetsedmogodišnji M.S. iz Pančeva uhapšen je zbog obijanja stanova, krađa i držanja opojnih droga.
Ambulante u više naselja u Bačkoj Topoli ne rade do daljeg "zbog iznenadnih bolovanja i godišnjih"
16.06.2026.•
10
Dom zdravlja "Dr Janoš Hadži" u Bačkoj Topoli saopštio je da od srede, 17. juna do daljeg neće raditi zdravstvene ambulante u više naselja kao i II ambulanta u gradu.
Policija će narednih dana izvoditi bojevo gađanje u krugu zatvora u Sremskoj Mitrovici
16.06.2026.•
2
Policija u Sremskoj Mitrovici izvodiće u narednih deset dana bojevo gađanje na strelištu u krugu zatvora u tom gradu, saopšteno je danas.
Skup podrške majkama koje štrajkuju glađu ispred zgrade bečejske opštine
16.06.2026.•
4
Skup podrške Kristini Demeter Filipčev i Ivi Hromiš, majkama koje štrajkuju glađu, održaće se ispred zgrade Opštine Bečej.
Ministarstvo: Nevreme nanelo štetu u okolini Bačke Topole i Bačke Palanke, ispaljeno 677 protivgradnih raketa
16.06.2026.•
9
Ministarstvo poljoprivrede je saopštilo da će o posledicama štete od nevremena moći da govori tek kada nadležne službe obiđu teren.
Saradnja zrenjaninskog i vršačkog pozorišta
15.06.2026.•
0
Narodno pozorište "Toša Jovanović" u Zrenjaninu i Narodno pozorište "Sterija" u Vršcu potpisali su protokol o saradnji.
Komentari 20
w/e
Dr mr
Steva
06.12.2023 • 09:30
Sjajno
Super je sto odlaze, klanica i uzgoj svinja nisu ekoloski cisti.
Dali si možda nekad, negde čuo da je u Vojvodini i u Srbiji opao procenat humusa u obradivom zemljištu sa 5% na nekih 1,5-2% ? zato što se zemljište sve manje đubri sa prirodnim đubrivom a sve više su zastupljena azotna đubriva.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar