Spens i logori: Šta se desilo 1991. godine?

Marija Bulić

Novi Sad

11.03.2026.

14:36 > 14:37

Spens je tokom 1991. godine korišćen kao sabirni centar, ne kao koncentracioni logor, pokazuju podaci Fonda za humanitarno pravo.

Dodaj 021.rs kao glavni izvor na Google-u

Spens i logori: Šta se desilo 1991. godine?

Foto: 021.rs

Odluka pevača Tonija Cetinskog da otkaže koncert u Novom Sadu, na Spensu, gde je ranijih godina nastupao, zbog navodnih brojnih svedočanstava o zlostavljanju hrvatskih vojnika i civila, nakon što je JNA zauzela Vukovar, izazvala je burne reakcije u javnosti. Isti zahtev za otkazivanjem koncert upućen je i mladom pevaču Jakovu Jozinoviću.

Brojni Novosađani su rekli da Spens nikada nije bio logor, kao i da prvi put čuju da je tu neko bio zarobljen i mučen.

Priča o Spensu kao logoru u kom su maltretirani zarobljenici iz Hrvatske proširila se društvenim mrežama početkom marta, a deo tvrdnji oslanjao se na svedočanstvo koje se može pronaći na sajtu Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora (HDLSKL).

Svedok koji navodi da se na Spensu odvijalo mučenje, potpisan je inicijalima. Osim ovog, postoji još jedan navod iz presude suda u Vukovaru, iz 2009. godine, u kojoj jedan čovek navodi da je, nakon ranjavanja, bila u Kombinatu "Borovo", potom u Dalju, nakon čega je odvedena na Spens, odakle je pušten nakon što su ga prepoznali prijatelji.

Na internetu su se pojavile i izjave još jednog vukovarskog branitelja koji takođe tvrde da je u Spensu bio mučen.

Fond za humanitarno pravo objavio je 2020. godine publikaciju "Dosije: Logori za Hrvate na teritoriji Srbije", u kojoj se pominje više mesta u Vojvodini, ali ne i Spens.

FHP: Nema većeg broja izvora za Spens

Iz Fonda za humanitarno pravo kažu za 021.rs da je, prema njihovim saznanjima, u Srbiji postojalo više lokacija u kojima su pripadnici hrvatskih snaga, ali i civili sa područja Vukovara, zadržavani od par sati do nekoliko dana, te da su takva mesta bili takozvani prolazni centri.

"Kao jedna od lokacija prolaznih centara pominje se i Novi Sad, a mi smo došli do podataka da je i Spens korišćen kao sabirni centar za nasilno iseljeno stanovništvo sa tog područja, kao do i indicija da je služio kao tranzitni centar iz kog je izvestan broj ljudi prebačen i u logore", navode.

Spens se u njihovoj publikaciji ne pominje jer "nisu mogli da dođu do većeg broja izvora, te utvrde obrazac postupanja na toj lokaciji, kao što su mogli za druge lokacije".

"Izdvojeni su samo pojedini tranzitni centri za koje je u vreme istraživanja bilo moguće ustanoviti preciznu lokaciju, imajući u vidu da ljudi često nisu znali gde su dovedeni, pa u svojim izjavama o tim mestima govore opisno, kao i obrazac njihovog funkcionisanja", dodaju.

Međutim, dodaju i da bi informacije koje se nalaze u arhivu Ministarstva odbrane značajno doprinele utvrđivanju činjenica o upravljanju i funkcionisanju logora, kao i mestima koja su bila tranzitni centri.

Ističu i da je u velikom broju slučajeva upravo Ministarstvo odbilo da im dostavi tražene podatke, pozivajući se na njihovu tajnost ili tvrdeći da takve podatke ne poseduje.

HDLSKL i tužilaštvo bez odgovora na pitanja

Na naša pitanja da li je svedočenje deo nekog postupka koji se vodio za ratne zločine na teritoriji bivše Jugoslavije i da li su prikupljena još neka svedočanstva, u Hrvatskom društvu logoraša srpskih koncentracijskih logora nisu odgovorili.

Pitanja u vezi sa tvrdnjama koje su se pojavile, a koje su još jednom polarizovale javnost, uputili smo i Javnom tužilaštvo za ratne zločine (JTRZ).

Njih smo upitali da li JTRZ ima bilo kakve informacije ili svedočenja u vezi sa Spensom kao logorom, ali i da li su tokom godina pokretali istragu u vezi sa ovakvim tvrdnjama. Međutim, ni oni nisu uputili odgovore.

Spens kao prihvatni centar za izbeglice

Gradonačelnik Novog Sada Žarko Mićin je u dve odvojene objave zatražio od Tonija Cetinskog da se izvini građanima Novog Sada, Srbije i Hrvatske "zbog širenja neistina".

"Novi Sad je od početka rata devedesetih godina, postao nova kuća za ogroman broj izbeglica iz Hrvatske, koji su na brutalan način proterani sa svojih ognjišta. Očekujem od Cetinskog da se javno izvini građanima Novog Sada i Srbije, zbog širenja brutalnih neistina i dezinformacija", napisao je Mićin.

On je objavio i fotografiju novinske stranice iz novembra 1991. godine u kojoj je i tekst o izbeglicama iz Vukovara, u kojem piše da je na Spensu više od 1.000 ljudi. Više od polovine njih bili su Hrvati.

Tu je i izjava sekretarke Crvenog krsta Novi Sad, koji je navela da je njihov rad usmeren pre svega na evidentiranje evakuisanih i pružanje osnovnih vidova pomoći. Takođe, u tekstu se navodi da je većina anketiranih rekla da bi želela da se vrati u Hrvatsku.

Ovu ulogu Spens je ponovio i 1995. godine, nakon što su krenule akcije hrvatskih snaga na Krajinu, što je dovelo do pograma stanovništva. Kako je tada pisala Borba, kroz Spens je za nekoliko dana prošlo više od 12.000 ljudi.

Pre nego što su na Spens došle izbeglice, za Vukovar su otišli tenkovi. U rušenju grada u Hrvatskoj veliku ulogu imao je i tadašnji Novosadski korpus.

Sliku koju je stvarala ratna propaganda iz "Dnevnika" i drugih listova, razbijao je grafit "Novosadski korpuse, stidi se".

Ambasada Hrvatske o "prolaznom logoru"

Ambasada Hrvatske se u izjavi za N1 oslanja na podatke HDLSKL-a, pa kaže da je Spens korišten "kao prolazni logor za zarobljene branitelje i civile, njih oko 3.500, koji su bili ispitivani i zatim razvrstavani, te nakon toga odvedeni u druge logore u Republici Srbiji, kojih je bilo desetak".

Ambasada ne spominje tvrdnje o mučenjima, ali im se i broj ljudi razlikuje, s obzirom na to da HDLSKL navodi da je "na Spensu bilo zatočeno 5.000 ljudi".

Potpredsednik pokrajinske vlade i nekadašnji ministar za manjinska prava u Srbiji, Tomislav Žigmanov iz Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini, u kratkom telefonskom razgovoru za N1 rekao je da SPENS zasigurno nije bio koncentracioni logor, jer ne postoje podaci koji bi na to ukazivali.

Logori su postojali

Prema informacijama Fonda za humanitarno pravo, nakon što je JNA zauzela Vukovar 18. novembra 1991. godine, zarobljenici su prebacivani autobusima i konvojima na teritoriju Vojvodine, gde je, već u septembru, bilo formirano nekoliko logoru.

"Prema istraživanju Fonda za humanitarno pravo (FHP), najveći logor formiran u Srbiji bio je u Kazneno-popravnom domu (KPD) Sremska Mitrovica. Pored ovog logora postojali su i logori u banatskim selima Begejci i Stajićevo, zatim u kasarni JNA u Aleksincu i Kazneno-popravnom domu u Nišu. U Srbiji su postojali i manji prolazni logori i centri u kojima su zatočenici boravili nekoliko dana, da bi zatim bili prebačeni u neke od većih logora. Iako je takvih mesta bilo više, u ovom dosijeu su izdvojeni objekti u Šidu, nastavni centar Vojne policije u Bubanj Potoku i kasarna JNA u Paragovu", navodi se u njihovoj publikaciji.

Kako navode, kroz logore je prošlo oko 7.000 ljudi, dok je u njima zadržano 3.500 osoba.

Logori u Stajićevu i Bejecima su zatvoreni 1991. godine, u Nišu u februaru 1992, a zarobljeni u Sremskoj Mitrovici i u Vojno-istražnom zatvoru u Beogradu su ostali do sredine avgusta 1992. kada je organizovana razmena po principu "svi za sve".

Cetinski i Jozinović

Pevač Toni Cetinski napisao je u jednom komentaru na Fejsbuku da dobija pretnje zbog svoje odluke da ne nastupi na Spensu.

"Svesno sam zatvorio vrata zbog kojih sam se pokajao što sam ikada otvorio. Teško da ću ikada poželeti više tamo da kročim nakon svega. Pretnje smrću meni i porodici ću samo marljivo skupljati i prijavljivati nadležnima. Da ponovim, da sam ikada znao, nikada tamo ne bih ni nastupao i zato se još jednom duboko kajem i izvinjavam svima koji su se osetili poniženo i bolno", napisao je Cetinski.

Za razliku od njega, pevač iz Vinkovaca rođen 2005. godine, od kojeg braniteljska udruženja takođe zahtevaju da otkaže svoj koncert na Spens, zakazan za 14. mart, po svemu sudeći neće odustati od svog nastupa u Novom Sadu.

"Letim za ljubav, poniznost, mladost i glazbu koja ne poznaje granice. Dobri ljudi, hvala vam što ste uz mene. Svoj dar prenosim glasom i zato je moja turnela veliko hvala svima koji dolazite. Nastavljamo širiti ljubav i glazbu već ovaj vikend u Novom Sadu", objavio je Jozinović na društvenim mrežama u ponedeljak.

OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Dodaj 021.rs kao glavni izvor na Google-u

Teme

Komentari 32

Hronološki Najpopularniji

Pravednik1

12.03.2026 • 11:31

Pazi ovog Mićina "Novi Sad je postao nova kuća za ogroman broj izbeglica iz Hrvatske, koji su na brutalan način proterani sa svojih ognjišta", a 07. i 08.1991. Srbi iz Istočne Slavonije već spremili svoje familije preko Dunava pa da se mogu igrati rata, ostavljajući svoje sugrađane, susjede i radne kolege Hrvate i ostale nesrbe na milost i nemilost artiljerije i onih koji su krenuli sa apetitom sa TVBG.

3 15 -12
Жељко

12.03.2026 • 09:18

Жељко

Радикалска посла. Ако је и био нека провере и ухапсе одговорне јер народ има преча посла у 21 веку

5 10 -5
Uki

12.03.2026 • 07:13

Ahaaa

Laze taj Cetinjski opasno a ako cujem na radio stanici njegovu pesmu smatracu to izdajom srpstva. Hrvati pricaju lose o nama od rata a mi i dalje saradjujemo sa njima. IDea ma more mars idi otimaj pare od hrvata sto ste ovde dosli.

16 7 +9

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.