Slučaj "Nadstrešnica": Razlozi zbog kojih tužilac ne prihvata odbranu Šurlana, Dimoski i ostalih optuženih

Svi optuženi u predmetu pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu saslušani su pred tužiocem 22. novembra 2024. godine.
Slučaj "Nadstrešnica": Razlozi zbog kojih tužilac ne prihvata odbranu Šurlana, Dimoski i ostalih optuženih
Foto: 021.rs
Među njima su bili i v.d. direktorka "Infrastruktura železnice Srbije" Jelena Tanasković i bivši ministar građevinarstva Goran Vesić, o čijim iskazima smo već pisali u posebnim tekstovima.
 
Portal 021.rs u ovom tekstu donosi vam detalje o tome šta su pred tužilaštvom rekli ostali okrivljeni i kako je tužilaštvo ocenilo njihove odbrane.
"Izbegavanje krivične odgovornosti"
 
Anita Dimoski, pomoćnica ministra građevinarstva, navela je da je njen posao bio da ministra obaveštava o dinamici radova i poštovanju rokova, ali da je na gradilište dolazila retko.
 
Od "Infrastruktura železnice Srbije", prema njenim rečima, bila je obaveštena da su radovi počeli oktobra 2021. godine, te da joj nije poznato da li je pre početka izvođenja radova bila izvršena prijava radova Sektoru za građevinu.
Međutim, takve navode tužilac nije prihvatio, jer "i sama navodi koju je bitnu ulogu imala u realizaciji Projekta".

U momentu puštanja u rad vestibila B Dimoski, prema iskazu koji je dala, nije znala da Železnička stanica nije dobila upotrebnu dozvolu. Za to je saznala tek u noći između 31. oktobra i 1. novembra kada je obaveštena da ja završen izveštaj o tehničkom pregledu objekta.
 
Tužilaštvo ni ovaj deo odbrane nije prihvatilo. Ukazuje da Dimoski sama, u nastavku svoje odbrane, navodi da joj je poznato da svaki objekat mora imati upotrebnu dozvolu pre korišćenja, kao i da je znala da tehnički pregled nije obavljen. 
 
 
Dimoski je rekla i da nju niko nije informisao da li su i kada završeni radovi na rekonstrukciji, niti je iko trebalo da je obavesti. Tužilac zapaža da su takvi navodi u suprotnosti sa pisanom dokumentacijom pribavljenom tokom istražnog postupka, te da su oni u potpunosti usmereni ka izbegavanju krivičnopravne odgovornosti.

Pomoćnica Gorana Vesića je navela i da nije znala da su građevinski radovi na Železničkoj stanici potpuno završeni na dan kada je vestibil krila B pušten u upotrebu, da nije znala da li je izvršen tehnički pregled stanične zgrade, niti da je na taj dan postojala upotrebna dozvola, a da je o tome imala saznanja, o navedenom bi obavestila Republičku građevinsku inspekciju.
 
Tužilac zaključuje da je, s obzirom na funkciju, bila dužna da primeni svoja zakonska ovlašćenja, dodajući da je njena odbrana suprotna pribavljenoj dokumentaciji, ali i navodim ispitanih svedoka.
Nebojša Šurlan je na čelu Infrastrukture železnice Srbije bio do 1. aprila 2024. godine. 
 
Prilikom saslušanja tvrdio je da je od trenutka imenovanja znao za idejni projekat rekonstrukcije pruge Beograd - Subotica - Kelebija, da je taj projekat pregledala Republička reviziona komisija bez primedbi, te da je na osnovu toga zaključio da je stanična zgrada u dobrom stanju.
 
Tužilaštvo tu odbranu smatra neprihvatljivom. Kao odgovorno lice za zakonitost rada preduzeća, kako se navodi u optužnici, Šurlan je imao obavezu da naloži redovne preglede radi utvrđivanja stanja konstrukcije - što nije učinio, iako mu je moralo biti poznato da takvi pregledi nisu rađeni duže od pet godina. 
 
Postojanje idejnog projekta, ističe tužilac, nije moglo da bude opravdanje za nepostupanje po zakonu sve do početka radova, 13. decembra 2021. Odbačena je i tvrdnja da u preduzeću nije bilo licenciranih stručnjaka za takve preglede - tužilaštvo to tumači kao dodatnu potvrdu da Šurlan nije postupao u skladu sa svojim obavezama. 
 
Odbrana nije prihvaćena ni u delu koji se tiče Izveštaja Komisije za nadzor nad bezbednošću, s obzirom na to da su se negativni izveštaji Direkcije za železnice ponavljali iz godine u godinu, tokom čitavog njegovog mandata.
 
Tužilaštvo je prihvatilo navode odbrane Šurlana u onim delovima u kojima su bili saglasni sa pisanom dokumentacijom priloženom u spisima predmeta, uglavnom u pogledu njegovog postavljenja i razrešenja sa funkcije. Međutim, preostali deo njegove odbrane ocenilo je kao "sračunatu sa ciljem izbegavanja i umanjenja sopstvene krivice".
 
  
 
Projektanti i odgovorni za tehničku dokumentaciju
 
Iskaz Slobodana Naumovića, odgovornog projektanta građevinske konstrukcije u Saobraćajnom institutu "CIP", javnosti je poznat još od kraja marta prošle godine kada je Forbs Srbija objavio detalje njegove odbrane. Ono što se otkriva iz potvrđene optužnice jeste kakav je stav tužilaštvo imalo na njegove tvrdnje.
 
Naumović je tvrdio da se projekat konstrukcije nikada nije bavio staničnom zgradom u konstruktivnom smislu, jer to nije bilo predviđeno projektnim zadatkom niti ugovorom sa "CIP-om".
 
Tužilaštvo ovo odbacuje, pozivajući se na projektne zadatke iz 2017. i 2020. godine iz kojih, kako navodi, jasno proizlazi obaveza odgovornog projektanta da tehničkom dokumentacijom obezbedi da objekat prilikom građenja i upotrebe ne dovede do rušenja dela ili celine, niti do opasnosti po ljude. 
 
Upravo zato što nadstrešnica uopšte nije razmatrana kao konstruktivni element, nije ni utvrđeno da je na spoju zatega i krovne konstrukcije došlo do korozije, a posledično i do obrušavanja nadstrešnice.
 
Milan Jelkić glavni projektant u Institutu "CIP", u jednom delu iskaza tvrdio je da je njegova uloga bila isključivo koordinacija između odgovornih projektanata različitih struka, bez hijerarhijske nadređenosti, i da nije bio dužan da proverava da li svaki pojedinačni projekat sadrži svu potrebnu dokumentaciju. To je, po njemu, posao odgovornog, a ne glavnog projektanta.
 
Tužilaštvo ističe da je ovo u suprotnosti sa njegovom sopstvenom izjavom iz Glavne sveske idejnog projekta iz 2020, u kojoj je naveo da su svi delovi projekta međusobno usaglašeni i da sadrže odgovarajuće elaborate i studije. 
 
Iz projektne dokumentacije, dodaje tužilac, proizlazi da za izradu projekta konstrukcije stanične zgrade nije korišćen arhivski projekat, niti postoji snimak postojećeg stanja nadstrešnice, što idejni projekat, u delu koji se tiče nadstrešnice, čini nepotpunim.
 
Ljiljana Milić Marković, glavni projektant ispred "China Railway Design Serbia", rekla je da njen posao nije obuhvatao obilazak gradilišta niti proveru konstrukcije, već prikupljanje dokumentacije koja se šalje Republičkoj revizionoj komisiji. 
 
Izjavila je da joj je žao zbog svega što se dogodilo, ali da ona uopšte ne vidi svoju krivicu za to, odnosno da ne vidi da je napravila bilo kakav propust.
 
Tužilaštvo se, oslanjajući se na iste argumente kao u slučaju Jelkića, nije saglasilo ni sa njenom odbranom. 
 
"Evidentno proizilazi da projekat nije sadržao odgovarajuće elaborate u kojima bi bilo obrađeno stanje same konstrukcije stanične zgrade u Novom Sadu, pa i predmetne nadstrešnice i upravo navedeno čini odbranu okrivljene neprihvatljivom", piše u optužnici.
 
  
 
Profesor Građevinskog fakulteta i stručnjak za čelične konstrukcije Milan Spremić bio je imenovan za izvestioca Republičke revizione komisije. 
 
U iskazu je naveo da jeste pregledao svesku idejnog projekta koja se odnosi na staničnu zgradu, ali da je ona sadržala samo čeličnu konstrukciju fasade, takozvanu fasadnu riglu, dok betonska konstrukcija nadstrešnice u njoj uopšte nije bila obrađena. 
 
Kako je u projektu stajala konstatacija da drugih radova na konstrukciji tog objekta nema, tvrdi da se u svom izveštaju nije ni mogao izjasniti o nečemu što tu nije bilo obrađeno, niti mu je za taj deo bio dostavljen arhivski projekat ili snimak postojećeg stanja konstrukcije.
 
Tužilaštvo se pozvalo na član Zakona o planiranju i izgradnji prema kojem predmet stručne kontrole obuhvata i proveru potpunosti tehničke dokumentacije, što, u slučaju radova na postojećim objektima podrazumeva prikaz stanja utvrđen na osnovu arhivskog projekta ili snimka postojećeg stanja, ukoliko arhivski projekat ne postoji.
 
Kako i sam Spremić navodi da mu ni arhivski projekat ni snimak postojećeg stanja nisu bili dostavljeni, tužilaštvo smatra da je, bez obzira na to što nije bio dužan da ocenjuje stanje ostalih konstruktivnih elemenata stanične zgrade osim fasadne rigle, kao član i izvestilac komisije morao da na taj nedostatak dokumentacije ukaže u svom izveštaju. 
 
Tehnička kontrola i izvođenje radova
 
Jasna Stojiljković Milić zadužena za tehničku kontrolu projekta za građevinsku dozvolu u okviru firme "Cestra" u svom iskazu negirala odgovornost, tvrdeći da je tehničku kontrolu sprovela u skladu sa propisima i pravilima struke.
 
Tužilaštvo smatra da je, upravo zbog nedostatka elaborata o stanju konstrukcije nadstrešnice, propustila da tokom tehničke kontrole projekta za građevinsku dozvolu utvrdi da li su ispunjeni osnovni zahtevi za objekat propisani pravilnikom o tehničkoj kontroli, a to je, ističe tužilac, bio upravo njen zadatak.
 
Odgovorno lice ispred kineskog konzorcijuma za izvođenje arhitektonskih radova Zorica Slavković Marjanović je izjavila da nema saznanja da su izvođeni radovi na delu fasade gde se zatege spajaju sa krovnom konstrukcijom, niti da su takvi radovi upisani u građevinski dnevnik. 
 
Dodala je da oštećenja na tom spoju nije mogla golim okom da primeti jer je reč o teško pristupačnom delu, kao ni da sa sigurnošću zna da li je stari sloj sa krova nadstrešnice uklonjen i da li je postavljen novi, s obzirom na broj podizvođača na gradilištu.
 
  
 
Tužilaštvo ovo odbacuje, jer su oštećenja maltera i betona na spoju zatega vidljiva na fotografijama iz 2014, iz oktobra 2021, kao i na snimcima koje je dostavio "CIP", nastalim dan pre obrušavanja, a potvrđena su i nalazom veštaka. 
 
"Okrivljena je ova oštećenja mogla da uoči i da ih evidentira u građevinski dnevnik, a radi upozoravanja investitora od strane izvođača radova o postojanju istih", navodi se.
 
Dušan Janković, takođe ispred kineskog konzorcijuma zadužen za građevinske radove, tvrdio je da se njegov posao odnosio na radove na galeriji unutar krila B stanice i nosaču staklene fasade, što je tužilac ocenio kao neprihvatljivo.
 
Iz rešenja o imenovanju iz 2023. jasno proizlazi da je Janković bio odgovorni izvođač radova i na nadstrešnicama, pothodnicima, zidovima za zaštitu od buke i potpornim zidovima perona.
 
Prema nalazu veštaka i sadržini građevinskog dnevnika, on nije evidentirao ni izvedene radove na spornoj nadstrešnici, ni postojeća oštećenja na spoju zatega sa krovnom konstrukcijom.
 
Stručni nadzor nad radovima
 
Marina Gavrilović, zaposlena u kompaniji "Ežis", bila je ispred konzorcijuma koji je predvodio "Project Biro Utiber", a u okviru kojeg je njena firma bila zadužena za stručni nadzor.
 
Prilikom svedočenja objasnila je da je njen nadzor obuhvatao samo arhitektonske radove, ne i konstruktivne i statičke delove objekta, i da je bila obaveza izvođača, a ne nadzora, da ukaže na eventualne nedostatke.
 
Smatra da nije bila dužna da proverava, recimo, da li prilikom farbanja testerastog krova postoji nešto što bi uticalo na konstrukciju, i tvrdi da izvedeni radovi na nadstrešnici odgovaraju projektu izvođenja, kao i da nije primetila da sloj nearmiranog betona nije uklonjen.
 
Tužilaštvo ističe da ni u njenom građevinskom dnevniku, ni u nedeljnim i mesečnim izveštajima dostavljenim investitoru, nema upisa o stanju konstrukcije nadstrešnice – iako je to bila u obavezi da konstatuje. Da je vodila uredne zabeleške, navodi tužilac, mogla je uočiti i oštećenja na zategama.
 
Takođe ispred konzorcijuma koji je predvodio "Project Biro Utiber", Dejan Todorović iz kompanije "Ežis" bio je nadzorni organ za infrastrukturne radove.
 
Istakao je prilikom davanja iskaza da što se tiče same nadstrešnice, izvedenih radova na istoj, oni nisu bili predmet njegovog nadzora, zato nikakve pojedinosti u vezi izvođenja ovih radova nisu definisane u knjizi. On je istakao i da je za nadzor tih radova bio u delu arhitektonskog nadzora.
 
Ni ovu odbranu tužilaštvo nije prihvatilo, ukazujući ponovo na fotografije iz 2014, 2021. i 2024. godine na kojima su oštećenja na spoju zatega jasno vidljiva. 
 
Prema nalazu veštaka i građevinskim dnevnicima, nadzor nije evidentirao sve izvedene radove na nadstrešnici, niti činjenicu da su novi slojevi materijala postavljani preko starih, iako je projektom bilo predviđeno da se stari prethodno uklone.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Novi Sad - Vesti