Klimatske promene "donele" uzgoj egzotičnog voća u Srbiju

Klimatske promene se, uglavnom negativno, odražavaju na sve grane poljoprivrede u Srbiji, pa tako i na voćarstvo. Zbog toga, "zahvaljujući" klimatskim u Srbiji možda uskoro bude moguće gajiti "egzotično" voće.
Klimatske promene "donele" uzgoj egzotičnog voća u Srbiju
Foto: Pixabay
Vanredna profesorka na Departmanu za voćarstvo, vinogradarstvo, hortikulturu i pejzažnu arhitekturu Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu Biserka Milić navodi za portal N1 da je u poslednjih deset godina srednja godišnja temperatura bila za skoro dva stepena viša u odnosu na prosek za period od 1981. do 2010. godine, a da padavina ima manje za oko 20 milimetara godišnje.
 
Dodaje da je veći deo Srbije u području umereno kontinentalne klime gde se tradicionalno gaje takozvane kontinentalne voćne vrste, jabučaste (jabuka, kruška, dunja), koštičave (šljiva, višnja, breskva, kajsija, trešnja), jezgraste (orah i leska) i jagodaste (malina, kupina, jagoda i u novije vreme borovnica).
Pre klimatskih promena, kako ukazuje profesorka Milić, uspeh proizvodnje, u prvom redu, zavisio od odabira lokaliteta na kojima mrazevi u proleće, u martu i aprilu, nisu česti, kao i od vremena cvetanja voćne vrste.
 
Klimatske promene sve više ugrožavaju proizvodnju kontinentalnih voćnih vrsta u tradicionalnim proizvodnim rejonima, ali otvaraju šansu za izmeštanje njihove proizvodnje u druge rejone, pre svega na većim nadmorskim visinama, kao i uvođenje u proizvodnju novih, alternativnih vrsta voća, dodaje profesorka Milić.
Gajenje suptropskih biljki u komercijalne svrhe u Srbiji još uvek nije rasprostranjeno
 
Kako ona napominje, pre klimatskih promena se smatralo da voćke suptropskog pojasa ne mogu da se komercijalno gaje u Srbiji, prvenstveno zbog niskih zimskih temperatura.
 
"U poslednjih deset godina su temperature u novembru, decembru i januaru u proseku za 1,5 do 2,0 stepena više u odnosu na vrednosti iz perioda od 1981. do 2010. godine. Takođe se temperature niže od -15 stepeni retko javljaju, što otvara mogućnost za gajenje suptropskog voća koje ima pupoljke i grane osetljivije na niske zimske temperature", objašnjava profesorka Milić.
 
Ona kaže da se gajenje egzotičnih vrsta ne dešava prvi put u Srbiji, ali da je to ranije bio izolovani slučaj sa manje ili više uspeha. U drugom slučaju, to mogu biti specijalizovani uslovi baš za te vrste.
 
"Osim na okućnicama i u gradskim sredinama, poznati su nam zasadi aktinidije u okolini Zrenjanina, pistacije u okolini Niša, zatim japanske jabuke (kaki), a novijeg datuma je i zasad masline na Fruškoj gori. Ovde moramo naglasiti da postoji dosta voćnih vrsta za koje smatramo da su suptropske, a one to u stvari nisu. Kineska urma ili žižula, japanska jabuka, pa i kivi spadaju u voćne vrste nešto hladnijeg klimata, za razliku od smokve ili nara koje su prave suptropske voćke", pojašnjava ona.
Profesorka Milić konstatuje da je gajenje svih ovih voćnih vrsta omogućeno usled porasta zimskih temperatura, jer grane i pupoljci mogu da izdrže zimu.
 
"Kaki, aktinidija i nar cvetaju kasno, te kod njih nije izražen ni rizik od prolećnih mrazeva. Plodonošenje ovih voćaka ograničeno je pre svega dugačkom vegetacijom i kasnim sazrevanjem, uglavnom u novembru, te ako dođe do zahlađenja, padavina ili mraza rod neće stići da sazre. Perspektivna vrsta za kontinentalne vrste je definitivno kineska urma koja dobro podnosi niske zimske temperature, ali i sušu i toplotu, a prolećne mrazeve izbegava kasnijim cvetanjem", navodi profesorka.
 
Prilagođavanje na klimatske promene poskupljuje proizvodnju
 
Prilagođavanje postojeće proizvodnje klimatskim promenama u Srbiji u velikoj meri je moguće, ali znatno poskupljuje proizvodnju, ukazuje profesorka Milić.
 
"Voćke koje su se tradicionalno gajile bez navodnjavanja (višnja, šljiva, vinova loza, leska, orah) danas to ne mogu, te je navodnjavanje obavezno. Protivgradne mreže štite od grada, ali delimično i od jakog sunčevog zračenja. Mogu da se instaliraju i mreže za zasenu koje štite od ožegotina, zatim da se koriste različiti načini za zaštitu od mraza (zadimljavanje, zagrevanje, orošavanje, mešanje vazdušnih masa i dr). Vetrozaštitni pojasevi su ključan faktor zaštite od jakih vetrova koji mogu izazvati rušenje konstrukcije voćnjaka, lomljenje grana i stabala i opadanje plodova", preporučuje stručnjakinja za voćarstvo.
 
Profesorka Biserka Milić dodaje da, iako je struka godinama savetovala proizvođačima da biraju lokalitet koji odgovara vrsti i sorti voća, voćari bi, u novonastalim uslovima, trebalo da razmišljaju u pravcu gajenja voćaka u zaštićenom prostoru, kao što su, na primer, plastični tuneli i plastenici, koji smanjuju rizik od gubitka prinosa.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija