Silna hapšenja i pokretanje istraga: Svi se pitaju kad će pasti "kapitalci" i šta posle toga
Otkako je Studentska lista 25. oktobra pobedila na vanrednim parlamentarnim izborima, jedva da je prošao dan bez privođenja, hapšenja, pokretanja istraga, preispitivanja rada Višeg javnog tužilaštva.
Foto: 021.rs
Na meti pravosudnih organa su tužioci, policajci, lokalni funkcioneri, rukovodioci javnih preduzeća, bankari, partijski aktivisti...
Pred očima gledalaca brzometno se urušava sistem koji su uspostavili Aleksandar Vučić i vrh Srpske napredne stranke uz saučesništvo nebrojenih protagonista. Publika s nestrpljenjem očekuje da vidi ko je sledeći koji će da završi iza rešetaka. I kada će na red doći "kapitalci", piše Vreme.
U pritvoru su, za sada, načelnik Uprave kriminalističke policije Marko Kričak, načelnik Službe za suzbijanje kriminala MUP-a Boško Sekulović, komandant Specijalne antiterorističke jedinice (SAJ) Igor Žmirić, direktor Posebne pritvorske jedinice Okružnog zatvora Milan Vuković, upravnik Kazneno-popravnog zavoda Zabela u Požarevcu Rodoljub Rončević, osam policajaca zbog sumnje da su zlostavljali i mučili Dalibora Dragijevića, vlasnik Alta banke Davor Macura, direktor Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije (RHMZ) Jugoslav Nikolić sa još dve osobe, čelnik OKK Konstantin iz Niša i odbornik Branislav Kačar, predsednik opštine Inđija Marko Gašić i još pet osoba...
Javno tužilaštvo za organizovani kriminal formiralo je predmete po krivičnim prijavama advokata Ivana Ninića, kojima su obuhvaćeni direktor BIA Vladimir Orlić, ministar pravde u tehničkom mandatu Nenad Vujić i još oko 60 osoba, a zarad istrage niza krivičnih dela koja uključuju zloupotrebu službenog položaja, među kojima je i nezakonito prisluškivanje.
"To je zapravo tužna slika našeg tužilaštva", ocenila je za Dojče vele tužiteljka Bojana Savović. Ona naglo buđenje tužilaštva vidi kao dodvoravanje novoj vlasti, jer da ovim akcijama "pokazuju šta su sve mogli, a nisu hteli da rade". Nada se da brzina postupanja neće ići nauštrb kvaliteta optužnih akata, kao i da se ne radi samo o ličnim obračunima unutar starog režima.
I advokatica Tanja Arsić upozorava da tužilaštvo ne sme da podiže optužnice ako nema dovoljno dokaza, da ubrzano radi samo da bi se prikazao neki rezultat, a da na kraju zbog toga slučajevi završe oslobađajućim presudama ljudi koji su bili na vrhu vlasti, jer bi to bilo "katastrofalno".
"Najkrupnija riba" na udici zakona, kako piše "Vreme", jeste i dalje ministar kulture u tehničkom mandatu Nikola Selaković, protiv koga je TOK podigao optužnicu još pre promene vlasti. Tada presedan u sistemu pravne nedodirljivosti vrha vlasti i izvršilaca njenih radova, sada je na najboljem putu da postane standard, i to pre konstituisanja novog saziva Skupštine i formiranja Vlade.
U tom svetlu treba tumačiti i oštru kritiku Komisije Vrhovnog javnog tužilaštva na račun Višeg javnog tužilaštva u Beogradu koje je vodilo nekolicinu važnih predmeta povezanih sa studentskim i građanskim protestima, smrću studentkinje, zvučnim topom, Vučićevim pomilovanjima i jednim predmetom međunarodne pravne pomoći.
Komisija je utvrdila da se Više javno tužilaštvo, na čijem je čelu glavni tužilac Nenad Stefanović, rukovodilo političkim interesima naprednjačke vlasti, a ne zakonom, i predlaže pokretanje krivičnih postupaka.
Dobra teorija i problematična praksa
Brzina podizanja optužnica, pokretanje istraga i privođenja onih koji su bili u naprednjačkoj organizaciji kontrole države, dokazuje da su mnogi već oformljeni predmeti tavorili u fiokama i čekali "bolja vremena", to jest da se promeni vlast pa da njihovo sprovođenje ne može da ima negativne posledice po one koji su ih pokrenuli.
Bivši policijski inspektor Siniša Carević uzroke takvog ponašanja vidi u "političkim pritiscima, nedostatku hrabrosti, samopouzdanja i integriteta" i postavlja pitanje kako da se sada veruje tim ljudima, preneo je N1.
Shodno tome, ako je cilj studentskog pokreta i Studentske liste da se uspostavi pravna država u kojoj zakon jednako važi za sve, to neće biti moguće sa onima koji su Ustav i zakone pod naprednjačkom vlašću podredili ličnim interesima, iz kojih god razloga to da su činili.
Od onih koji su jednom izdali zakon i pognuli glavu pred vlašću ne može da se očekuje da promene model ponašanja - od voditelja na RTS-u koji svesno izgovara laži i prećutkuje činjenice od javnog značaja, preko rukovodilaca državnih preduzeća i institucija koji su zatvarali oba oka pred kriminalnim radnjama, do tužilaca Višeg javnog tužilaštva koji su nemo posmatrali kako se manipuliše predmetima i sudija Ustavnog suda koji su se "pravili mrtvi" na očigledno kršenje Ustava.
One građane Srbije na javnim funkcijama koji nisu ništa preduzimali protiv kršenja zakona, kakvih je bilo najviše, valja razlikovati od onih koji su aktivno činili krivična i prekršajna dela.
U teoriji bi u institucije koje bi trebalo reformisati trebalo da budu postavljeni ljudi neokaljanog integriteta koji su voljni da promene sprovedu u opštem interesu. U tom smislu bi budući poslanik na Studentskoj listi Jovo Bakić, koji se preporučuje za ministra unutrašnjih poslova, na posao vratio "određene ljudi iz penzije", koji su bili čestiti i profesionalni policajci, a da bi pomogli u reformisanju celog sistema MUP-a.
U praksi je nakon 14 godina naprednjačkog bezakonja nemoguće sankcionisati sve sudije, tužioce, policajce, državne činovnike koji su, u najmanju ruku, oba oka čvrsto zatvarali pred kršenjem zakona do stepena kada počinje da se sprovodi autocenzura, i sve ih zameniti drugima koji nisu okaljani.
Sve se ovo događa još pod tehničkom Vladom tehničkog premijera Đura Macuta. Studenti FON-a su na Instagramu sumnjičavo postavili pitanje da ili sada instititucije konačno rade svoj posao, ili se radi o razračunavanju unutar bivšeg režima.
Nova vlast u Srbiji veoma brzo će se suočiti sa logičkim paradoksom kome je nadenuto ime "kvaka 22".
Skupštinska većina i Vlada koju će formirati Studentska lista trebalo bi, dakle, da sprovedu osnovno razdvajanje zakonodavne, izvršne i sudske vlasti i izgrade državne institucije koje će raditi nezavisno na osnovu Ustava i zakona, a ne nečije političke volje. Ukratko: trebalo bi da ožive pravnu državu.
"Navika je da jedna partija na vlasti zameni drugu partiju, onda ona zarobi državu, onda dođe nakon nje neka nova partija, onda ona zarobi državu. Rešavanje tog problema na način koji su studenti zamislili, to je najveličanstveniji cilj koji se može ostvariti nakon promena koje su nas zadesile", ocenjuje profesor na Fakultetu političkih nauka Miloš Bešić.
Krećući se, međutim, prema tom "najveličanstvenijem" cilju, pobednici prethodnih izbora bi dobrovoljno iz ruku trebalo da ispuste instrumente moći koje bi mogli da koriste zarad sprovođenja viših ciljeva u ime opšteg dobra i tako oslabe svoju poziciju u okršaju sa Vučićevim trupama koje su i dalje na vlasti u svakom zaseoku i zaposedaju veliki deo državnog aparata.
Jer, pod jedan, ako pravosudni organi rade po slovu zakona, a ne političkih direktiva, optužbe su jedno, a dokazivanje pred sudom i pravosnažne presude nešto sasvim drugo.
A pod dva, držeći se striktno zakona, onima koji su ti na svaki mogući način ograničavali prostor za političko delovanje i nezakonito lomili kičmu daješ zakonsku mogućnost da se razmašu u punoj meri u novom pohodu na vlast, napominje Vreme.
Taj problem se pojavio prvih godina posle Petog oktobra.
Na parlamentarnim izborima krajem decembra 2000. tako je Srpska radikalna stranka Vojislava Šešelja osvojila samo 23 mandata u Skupštini, da bi već u decembru 2003, uživajući u novouspostavljenim demokratskim tekovinama, na parlamentarnim izborima osvojila 82 mandata i bila pojedinačno ubedljivo najjača partija. Devet godina kasnije su radikali preobučeni u SNS ponovo došli na vlast. Lustracija o kojoj se tada, kao i sada, mnogo govorilo nije bila sprovedena.
Sa druge strane, ako se Studentska lista ne bude odrekla političkog uticaja na državne institucije koje bi trebalo da deluju nezavisno, onda je, kako je rekao Bešlić, suštinski sjahao Kurta da bi uzjahao Murta, ma koliko većini građana Srbije ovi novi delovali simpatičnije i uljudnije od onih prethodnih.
Istorijska šansa
Studenti su Srbiji stvorili istorijsku priliku da preokrene negativan istorijski trend koji traje toliko dugo da je počeo da deluje kao usud. Do srpskog društva je da li će tu šansu ovog puta iskoristiti.
Tu je, u ovom političkom eksperimentu kome svedočimo, i studentski pokret koji bi trebalo da deluje kao moralni korektiv nove zakonodavne, izvršne i sudske vlasti, da ne bi slučajno previše podlegli iskušenjima koja sa sobom nosi vlast.
I bila bi nekako i kosmička, ili metafizička pravda da Srbija konačno za sobom ostavi istorijsku depresiju pod kojom grca tolike decenije.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Davoru Macuri i njegovim firmama tužilaštvo zabranilo raspolaganje imovinom
11.11.2026.•
0
Tužilaštvo za organizovani kriminal zabranilo je vlasniku Alta banke Davoru Macuri i pojedinim firmama u njegovom vlasništvu raspolaganje imovinom.
Ružić o novoj partiji: "Crvena linija" neće biti rekonstruisani niti novi SPS
11.11.2026.•
0
Osnivač partije "Crvena linija-socijaldemokrate" Branko Ružić, inače bivši funkcioner Socijalističke partije Srbije (SPS) rekao je danas da nova stranka neće biti rekonstruisani SPS ili novi SPS.
Aleksandar Ivanović traži otvaranje dosijea BIA o ubistvu Olivera Ivanovića i rasformiranje službe
11.11.2026.•
0
Član Predsedništva Narodnog pokreta Srbije (NPS) Aleksandar Ivanović zatražio je danas otvaranje dosijea Bezbednosno-informativne agencije (BIA), posebno onih koji se odnose na ubistvo njegovog strica Olivera Ivanovića.
RTS: Utvrđeno ko je od zaposlenih snimak internog sastanka dostavio Informeru
11.11.2026.•
0
Radio televizija Srbije (RTS) objavila je večeras da je utvrđeno ko je od zaposlenih nezakonito poslao snimke televiziji Informer sa zatvorenog sastanka, u utorak, redakcije Informativnog programa RTS-a.
Francuski portal o studentskom pokretu u Srbiji: Politička odiseja bez istorijskog presedana
11.11.2026.•
0
Studenti u Srbiji pobedom na izborima ostvarili su neverovatnu političku odiseju bez istorijskog presedana koja je uzdrmala sve političke kategorije, ocenio je francuski portal "Kurije enternasional".
Studentski plan za spoljnu politiku: Evo šta su im nacionalni interesi
11.11.2026.•
0
Kritičari i skeptici Studentske liste pripisuju novoj skupštinskoj većini da se slabo oglašavala o pitanjima spoljne politike.
BIA demantuje navode Radara o smenama rukovodilaca i uništavanju dokumentacije
11.11.2026.•
0
Bezbednosno-informativna agencija (BIA) demantovala je danas navode nedeljnika Radar o smenama pojedinih rukovodilaca u Agenciji, kao i tvrdnje o navodnom uništavanju i falsifikovanju dokumentacije.
Kamioni na granicama čekaju i do četiri sata
11.11.2026.•
0
Auto moto savez Srbije (AMSS) saopštio je da automobili na graničnim prelazima prolaze bez dužih zadržavanja dok kamioni čekaju od 30 minuta do četiri sata.
UNS traži objašnjenje zašto je urednik RTS-a čitao spisak zaposlenih na redakcijskom sastanku
11.11.2026.•
3
UNS je saopštio da je zabrinut zbog dešavanja u RTS-u i traži da v.d. glavnog i odgovornog urednika Borivoje Uskoković odgovori zašto je na sastanku redakcija Informativnog programa čitao spisak sa imenima zaposlenih.
Ko je Tomislav Radovanović: Od tima Dijane Hrkalović do afere prisluškivanja
11.11.2026.•
3
Tomislav Radovanović, zamenik direktora Bezbednosno-informativne agencije (BIA), smenjen je sa te pozicije.
Pokrenuta proizvodnja novog domaćeg borbenog oklopnog vozila Miloš 2
11.11.2026.•
0
Kompanija Borbeni složeni sistemi (BSS), koja posluje kao deo javnog preduzeća Jugoimport SDPR, pokrenula je serijsku proizvodnju unapređenog domaćeg borbenog oklopnog vozila Miloš 2.
Aleksandar Timofejev novi glavni i odgovorni urednik TV Prva
11.11.2026.•
8
Novinar Aleksandar Timofejev od danas je novi glavni i odgovorni urednik televizije Prva, saopštila je ta televizija.
VJT: Zbog sumnje da je Basta neosnovano dodelio donacije od skoro 15 miliona dinara uhapšeno još sedam osoba
11.11.2026.•
8
Rade Basta uhapšen je sa još sedam osoba zbog sumnje da je kao bivši direktor JKP "Beogradske elektrane" neosnovano dodelio donacije vredne 14,1 milion dinara, saopštilo je Više javno tužilaštvo u Beogradu.
Vrnjačka Banja: Muškarac i žena ugurali petnaestogodišnjaka u prtljažnik, pa ga tukli
11.11.2026.•
2
Policija je uhasila muškarca (48) iz Vrnjačke Banje zbog sumnje da je zlostavljao i mučio maloletnika i da ga je protivpravno lišio slobode, sapšteno je danas.
KRIK: Zvonko Veselinović se sklonio u Tursku
11.11.2026.•
25
U jeku hapšenja kontroverznih biznismena i funkcionera povezanih sa bivšim režimom i A. Vučićem, kontroverzni biznismen s Kosova i jedan od najmoćnijih ljudi u zemlji Zvonko Veselinović jutros je otputovao u Tursku.
Pošta Srbije: Poštanska štedionica obezbedila samo 37 odsto potrebnog novca za penzije
11.11.2026.•
11
Pošta Srbije saopštila je danas da je za isplatu penzija 10. novembra, od Banke Poštanska štedionica dobila svega 37 odsto od ukupno traženog i neophodnog gotovog novca.
Uhapšen Miljan Hofman
11.11.2026.•
19
Po nalogu javnog tužioca Prvog osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu, Miljanu Vidoviću Hofmanu određeno je zadržavanje do 48 sati, tokom kojih će biti saslušan, nakon čega će se tužilaštvo oglasiti.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar