Biblioteka Matice srpske priredila je elektronsku izložbu o najpoznatijem lingivsti 20. veka, semiologu, začetniku strukturalne lingivstike, univerziteskom profesoru Romanu Jakobsonu.
Postavka, koju čini izbor dela Romana Jakobsona, kao i literatura o njemu, može se pogledati do 2. januara 2021. godine u javnom katalogu Biblioteke i na njenom veb sajtu.
Autori izložbe su Tatjana Bogojević i Mirko Dimić, urednik Selimir Radulović.
Rođen i školovan u Moskvi, studirao je lingvistiku, istoriju književnosti i folklor, a doktorirao u Pragu, 1930. Od samog začetka studija istakao se kao jedan od najboljih studenata jezika, usmeravajući svoje istraživačke i intelektualne napore ka funkcijama jezika i poteškoćama sa kojima se jezik susreće. Bio je vodeća figura Moskovskog lingvističkog kruga i učestvovao u moskovskom aktivu svetske avangardne umetnosti i poezije. Jedan je od utemeljivača Praškog lingvističkog kružoka i koautor Teza Praškog lingvističkog kružoka (1929). Karijeru univerzitetskog profesora započeo je u Brnu na Masarikovom univerzitetu, a preko Skandinavije (1939 - 1941) odlazi u SAD (1941), gde ostaje do kraja života.
Osnovao je Njujorški lingvistički kružok (1943) i glasilo "Word", predavao je na Kolumbijskom univerzitetu (od 1946) i na Harvardu (od 1949. do penzionisanja). Iako je Roman Jakobson u skladu sa programom praške škole, kao njen najeminentniji član, najviše pažnje poklanjao istraživanju fonologije i distinktivnih obeležja, njegova naučna delatnost bila je višestruka. Harvardska slavistička škola, koju je Jakobson osnovao, i danas je jedna od najreprezentativnijih u svetu. Bio je i počasni profesor na MIT-u, počasni doktor 25 univerziteta i član devet akademija nauka.
Najvažnija dela Romana Jakobsona, prevedana na srpski jezik, su: Ogledi iz poetike, Lingvistika i poetika, Šest predavanja o zvuku i značenju, Teze Praškog lingvističkog kružoka, Temelji jezika (sa M. Helijem).
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Izložba Dobrivoja Rajića, u okviru programa izložbi članova Udruženja pod nazivom "Unutrašnja slika", biće otvorena u ponedeljak, 11. maja, u Galeriji SULUV.
U okviru pratećeg programa izložbe "Kaleidoskop" u petak, 8. maja i za vikend, 9. i 10. maja, biće organizovana autorska vođenja u Galeriji Matice srpske.
Tribina o izborima za Studentski parlament održaće se u petak, 8. maja u kampusu Univerziteta u Novom Sadu, između zgrade Pravnog i Fakulteta tehničkih nauka.
Nova postavka Pučinijeve opere "Madam Baterflaj" biće premijerno izvedena u subotu, 16. maja na sceni "Jovan Đorđević", a ovo poznato delo izvodiće bezmalo 200 izvođača.
U okviru pratećeg programa izložbe "Umetnička zbirka Matice srpske" u nedelju, 10. maja biće održana autorska vođenja msr Stanislave Jovanović Mindić, više kustoskinje.
U okviru projekta Kulturnog centra Vojvodine "Miloš Crnjanski", u Kulturnoj stanici Svilara će u petak, 8. maja, biti realizovan umetnički projekat "Dreamer - algoritam koji sanja".
Besplatna radionica "From waste to print", koja spaja održive prakse i grafičke tehnike, održaće se 24. i 31. maja u Kreativnom distriktu, na Bulevaru despota Stefana 5.
Izložba "Peščana pomeranja" koja predstavlja izbor iz Zbirke crteža i grafike Muzeja savremene umetnosti Vojvodine, za posetioce će biti otvorena od petka, 15. maja.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar