Biblioteka Matice srpske priredila je elektronsku izložbu o najpoznatijem lingivsti 20. veka, semiologu, začetniku strukturalne lingivstike, univerziteskom profesoru Romanu Jakobsonu.
Postavka, koju čini izbor dela Romana Jakobsona, kao i literatura o njemu, može se pogledati do 2. januara 2021. godine u javnom katalogu Biblioteke i na njenom veb sajtu.
Autori izložbe su Tatjana Bogojević i Mirko Dimić, urednik Selimir Radulović.
Rođen i školovan u Moskvi, studirao je lingvistiku, istoriju književnosti i folklor, a doktorirao u Pragu, 1930. Od samog začetka studija istakao se kao jedan od najboljih studenata jezika, usmeravajući svoje istraživačke i intelektualne napore ka funkcijama jezika i poteškoćama sa kojima se jezik susreće. Bio je vodeća figura Moskovskog lingvističkog kruga i učestvovao u moskovskom aktivu svetske avangardne umetnosti i poezije. Jedan je od utemeljivača Praškog lingvističkog kružoka i koautor Teza Praškog lingvističkog kružoka (1929). Karijeru univerzitetskog profesora započeo je u Brnu na Masarikovom univerzitetu, a preko Skandinavije (1939 - 1941) odlazi u SAD (1941), gde ostaje do kraja života.
Osnovao je Njujorški lingvistički kružok (1943) i glasilo "Word", predavao je na Kolumbijskom univerzitetu (od 1946) i na Harvardu (od 1949. do penzionisanja). Iako je Roman Jakobson u skladu sa programom praške škole, kao njen najeminentniji član, najviše pažnje poklanjao istraživanju fonologije i distinktivnih obeležja, njegova naučna delatnost bila je višestruka. Harvardska slavistička škola, koju je Jakobson osnovao, i danas je jedna od najreprezentativnijih u svetu. Bio je i počasni profesor na MIT-u, počasni doktor 25 univerziteta i član devet akademija nauka.
Najvažnija dela Romana Jakobsona, prevedana na srpski jezik, su: Ogledi iz poetike, Lingvistika i poetika, Šest predavanja o zvuku i značenju, Teze Praškog lingvističkog kružoka, Temelji jezika (sa M. Helijem).
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Predavanje "Francuska vojska u Velikoj Kikindi 1919. godine i francuski uticaj na kulturnu klimu grada u međuratnom razdoblju" biće održano u Muzeju Vojvodine, u Dunavskoj 35.
Monodrama Neodustajanje u izvođenju Marije Medenice, najavljena za ponedeljak u Srpskom narodnom pozorištu, igraće se u humanitarne svrhe - za lečenje Nemanje Pešuta.
Dobrotvorna "Šetnja za Kosmet", poseta manastiru Staro Hopovo i obilazak pećine Beli kop i izvora sumporne vode, održaće se u nedelju, 22. marta na Fruškoj gori.
U Američkom kutku, u petak, 20. marta, održaće se program u serijalu Voices of the States posvećen Bili Holidej, uz izvođenje nekih od njenih najpopularnijih pesama.
U okviru pratećeg programa izložbe "Bilo jednom u Beogradu... Svet Vidosave Kovačević" u Spomen-zbirci Pavla Beljanskog, o porodici Kovačević, u četvrtak, 19. marta, govoriće Siniša Vlajković, naslednik te porodice.
Serijal predavanja o višedecenijskim arheološkim istraživanjima u Čurugu organizuje se u Muzeju Vojvodine, a predavanja će biti četvrtkom, od 19. marta do 30. aprila.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar