Pakistansko pleme i balkanski narodi: Gde sve tragamo za precima

Konstantin Novaković je tokom putovanja po Pakistanu upoznao i pripadnike plemena Kalaš, za koje mnogi veruju da su praoci narodima sa Balkana.

 

pleme
Konstantin Novaković

 

Kakve veze ima najmanja etnička zajednica u Pakistanu i Aleksandar Makedonski? Kako to da žene mogu da zarađuju, više puta se udaju, ali im je kretanje ograničeno?

Izložba fotografija „Kalaši: poslednji pagani Hindukuša" Konstantina Novakovića će posetiocima otkriti bar neke odgovore na ova pitanja.

„Najviše ih vezuju za Aleksandra Makedonskog, iako je u poslednjih petnaest godina genetskom analizom dokazano da njihove haplo grupe nemaju veze sa Grcima, i da imaju potpuno specifične gene, koji ih razlikuju od svih naroda na svetu", kaže Novaković za BBC na srpskom.

Novaković kaže da zajednicu Kalaša čini između tri i četiri hiljade ljudi, a narodi Balkana su u njima dugo tražili svoje daleke pretke - dugo se verovalo da pleme vodi poreklo od Aleksandra Makedonskog.

Nauka kaže da potiču iz zapadne Evroazije, prostora iznad Kaspijskog basena i granice današnje Rusije i Kazahstana. Smatra se da su jedan od najstarijih naroda koji su nastanili južnu Aziju.

 

Deo narodne nošnje za glavu
Konstantin Novaković/BBC
Kalaški ukrasi za glavu

 

Istražujući istoriju Kalaša, Novaković je nailazio na informacije koji u vezu dovode njih i Srbe, Albance. Bugare, Makedonce.

„Kape sa konjskim repom su vrlo slične onima koje se nose u Bosanskoj Posavini ili Bugarskoj i Makedoniji. Drvorezi na kućama, nadgrobnim spomenicima i mrtvačkim sanducima Kalaša vrlo su slični ornamentima sa ovih prostora", kaže on.

Fizički izgled Kalaša posebno je zanimljiv.

„Ne liče na Pakistance, imaju plave oči i često riđu ili plavu kose. Nisu se mešali sa drugim narodima i striktno poštuju klanove - do sedmog kolena se ne mogu mešati ljudi iz istih klanova", objašnjava on.

Promaja, najveći neprijatelj Balkana: „Ona je naše čudovište iz Loh Nesa“

Makedonci - nevidljiva manjina u Grčkoj


 

Dve žene pokrivaju lice maramom
Konstantin Novaković/BBC
Žene skrivaju lica zbog fotografisanja

 


Žene Kalaša

Među Kalašima ne postoji polna podela, ali postoji hijerarhija u kojoj se žene smatraju kultno nečistim.

Kada nemaju menstruaciju, mogu da se kreću svuda, osim oko hramova koji su postavljeni na određenoj visini.

U pitanju je složen sistem, nevidljiv za ljude koji posećuju pleme.

„Žene ponekad odlaze i u susedni grad udaljen oko 50 kilometara, ali se generalno ne kreću van dolina Kalaša, jer su to nečisti prostori", priča Novaković.

Kalašku nošnju odevaju kada napune četiri godine, a udaju se između četrnaeste i petnaeste.

Brakovi su ugovoreni, ali „ako joj se ne dopadne predloženi muž, ima pravo da ga odbije".

Ako žena nije zadovoljna mužem, može da ga menja i to nekoliko puta.

„Prvi muž je, na primer, platio sumu od 1.000 dolara i priložio kravu, sledeći muž će morati da isplati duplo, a treći suprug tri puta više.

Međutim, ako se žena Kalaša preuda za muslimana, on će platiti koliko i prvi muž", kaže Novaković.

Broj Kalaša se smanjuje, jer žene koje se udaju za muslimane bivaju isključene iz zajednice.

Žene se bave poljoprivredom, lakšim poslovima, i borave u kući, dok muškarci provode čitavo proleće, leto i deo jeseni na pašnjacima.

Muškarci poseduju stoku i zemlju, ali ukoliko žena proda nešto što je sama napravila, novac može da zadrži.

Novaković kaže da se devojčice i žene često skrivaju od fotografisanja,

„Imam i takve kadrove. Naišao sam na grupu devojčica i jedna je htela da pozira, a onda su i sve ostale došle.



Solarni paneli i skromno pokućstvo

Većina Kalaša živi u kućama na južnim padinama Hindukuša, planinskog venca koji prolazi kroz Avganistan, a završava se u tom delu Pakistana.

Kuće su napravljene kaskadno i svaka ima terasu na susednoj. Ognjište je centralno postavljeno, a oko njega je skromno pokućstvo i kreveti. Kuće su napravljene od drveta azijskog kedra veoma specifičnog mirisa, nemaju prozore, već samo mali otvor na krovu koji služi i za ventilaciju i kao izvor svetlosti, opisuje Novaković.

„Na krovovima se nalaze solarni paneli i satelitske antene. Koriste i mobilne telefone, ali su sačuvali starinski način života".

„Deluju mi kao idealna ljudska zajednica, neiskvareni su i žive u skladu sa prirodom, što me je dotaklo na način koji nisam doživeo na drugim mestima", kaže Novaković.

 

Kuće i terase od drveta
Konstantin Novaković/BBC
Neobična arhitektura Kalaša

 

Odeća

Žene nose narodnu nošnju, dok su muškarci prihvatili šalvar kamiz kao standardnu odeću koja se koristi u tom delu sveta.

Na pojedinim izloženim fotografijama vide se takozvana oglavlja - prsten sa bogato okićenim repom, izvezen mnoštvom staklenih perli, dugmića i školjki.

Tokom venčanja ili festivala se na oglavlje dodaje još jedno, dekorativnije, sa pompomom - zove se kupa.

„Imali su sreće u geopolitičkoj igri velikih sila, jer su ostali u zapećku britanskog carstva gde niko nije imao interes da ih porobljava. Nisu ni islamizovani zbog izolacije i zahvaljujući tome su uspeli da sačuvaju svoju kulturu", zaključuje Novaković.

Izložba fotografija „Kalaši: poslednji pagani Hindukuša" Konstantina Novakovića otvorena je u Etnografskom muzeju u Beogradu do 10. marta.


Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

  • Ne verujem

    11.03.2019 07:04
    Što ne znači da je metoda koju sad proglašavaju naučnom tačna.

    Danas se nauka više koristi u svrhu politike i manipulacije, nego ikada do sada.
    Ne bih verovao u te DNK testove.

    Ako žele, ubediće neki narod da je poreklom od Eksima.

    Da bi im kasnije negirali pravo na teritoriju.
  • dnk-a naliza

    10.03.2019 08:38
    crva nije ni bilo
    Ja ceo život mislim da sam iz crne gore i banata poreklom kad ono dnk kaže Hrvatska, malo italije i malo Austrije

    Dosta njih bi se iznenadilo kada bi odradili test
  • Cocco

    09.03.2019 13:41
    Veoma zanimljivo.
    Nema potrebe da tragamo za precima na ovaj ili onaj način. I autor teksta pominje genetsku analizu, DNK rešava sve dileme oko porekla. Uvek se kod ovakvih divana setim Borisa Dežulovića i njegove "Legende o kravljem zvonu". Vredi pročitati!
    (https://www.vesti.rs/Intervju/Legenda-o-kravljem-zvonu-2.html)

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije BBC - BBC