Naknada za prevoz: Zašto Beograđani moraju da odgovore na pitanje - ko te vozi kući

Kako su računi za benzin i taksi, karte za prevoz, bicikl do posla i pravne galimatijas postali noćna mora i građana i poslodavaca.

 

Putnici u autobusu
BBC
Beograd ima oko 718.000 zaposlenih, a svega oko 114.000 mesečno plaća kartu za javni prevoz

 

Ivani M. su prošlog meseca na poslu postavili pitanje - „ko te vozi kući".

Odgovor je bio neophodan da bi u računovodstvu firme iz Beograda u kojoj radi sa više hiljada zaposlenih, znali da joj kažu kako da pravda trošak naknade za prevoz.

Do ove promene je došlo posle objavljivanja mišljenja Ministarstva finansija u kojem stoji da svi zaposleni moraju da donesu dokaz kako su potrošili naknadu za prevoz, bilo u formi „Bus plus" karte, računa za taksi ili gorivo.

Mišljenje Ministarstva je stiglo na zahtev gradskih vlasti prestonice, u još jednom pokušaju da se obezbede izvori finansiranja Gradskog saobraćajnog preduzeća.

Dok zaposlene građane muče slični problemi, računovodstvene službe preduzeća pokušavaju da se snađu u kontradiktornim propisima. Ima i stručnjaka koji tvrde da je ova odluka u suprotnosti sa postojećim pravilima.

Mnogi kažu da uopšte nisu sigurni kako da knjiže ove troškove, a da ih na kraju godine ne sačeka prijava Poreske uprave.



Šta kažu poslodavci - „Čovek koji bi samo to radio u firmi"

Primena ovog propisa u velikim kompanijama sa više hiljada zaposlenih može da znači i zapošljavanje novih ljudi samo za taj posao, objašnjavaju u Savetu stranih investitora. Ova organizacija broji više od 100 velikih međunarodnih kompanija koje posluju u Srbiji.

„Mislimo da mišljenje Ministarstva finansija je izazivalo značajnu zabrinutost i nedoumice među firmama", kaže za BBC na srpskom Dragan Drača, predsednik Poreskog odbora Saveta stranih investitora.

On kaže da je mišljenje „prilično sporno" jer „zahteva da kompanije prikupljaju i čuvaju obimnu dokumentaciju o nadoknadi troškova prevoza zaposlenih."

„To je u suprotnosti sa odlukom Vrhovnog kasacionog suda od pre nekoliko godina. U njoj stoji da zaposleni ima pravo na naknadu za prevoz i da nema obavezu da to dokazuje", objašnjava Drača.

Ivanu često do posla poveze komšinica kojoj baš i ne može da traži račun za prevoz.

„Kada sam to rekla na poslu, odgovorili su da su, ako ne predam račune, morati da platim porez i dobiti ukupno manje novca.

„Ne znam šta mi je više suludo - to što moj šef može da zna sa kim se vozim do posla ili što će mi smanjiti naknadu za prevoz", kaže ona.

Mišljenje Ministarstva finasija je, objašnjava Drača, u suprotnosti i sa prethodnim mišljenjem istog ministarstva iz 2016. godine u kom stoji da se ugovor o radu i drugi interni akti poslodavca smatraju verodostojim ispravama za dokumentovanje naknade troškova prevoza na posao i sa posla".

„Problem je i organizacioni. U Beogradu postoji više opcija za prevoz pa se zaposleni jedan dan voze jednim, a drugi dan drugim prevozom ili čak dele automobil, na primer.

„Ne mogu svi zajedno da prilože jedan račun za benzin."


Dokaz za prevoz

Ministar finansija Siniša Mali je obrazložio mišljenje rečima da su „zaposleni dužni da, ako im kompanija daje naknadu za prevoz u novcu, opravdaju da je taj novac potrošen za prevoz".

„Ta naknada (za prevoz zaposlenima) je neoporeziva i može da se koristi samo za prevoz", rečeno je tada.

Goran Vesić, zamenik gradonačelnika Beograda koji je i pokrenuo ovu akciju naplate, rekao je da je „normalno da država insistira na tome kada namenski da novac bez ikakvih poreza, da se taj novac za tu namenu i potroši".

„Ubuduće će morati da se dokaže da je korišćen za prevoz. To može da se dokaže kupovinom 'Bus plus' kartica, taksi računom ili računom sa benzinske pumpe", rekao je Vesić za TV Pink.

Ovu odluku je obrazložio očekivanjem da će veći broj građana kupovati karte za prevoz, jer je do sada „Grad dotirao GSP sa 18 milijardi dinara, dok je od prodaje karata obezbeđeno samo oko devet milijardi".


 

Građani ulaze u autobus kod Skupštine Srbije
BBC
Mišljenja ministarstva finansija, objasnio je i resorni ministar Siniša Mali, nisu obavezujuća

 

Suviše nerešivih pitanja - zaposleni se bune

Nova odluka izazvala je i računovodstveni kolaps, objašnjavaju u Savezu računovođa i revizora Srbije.

„Imamo dve odluke Ministarstva finansija i one su međusobno isključive. Druga je doneta, a prva nije stavljena van snage. I kako sada mi da znamo kako da knjižimo za firme naknadu za prevoz, a da nam sutra ne dođe Poreska uprava i kaže da nešto nismo dobro uradili?"

Zaposleni su, kažu u Savezu, počeli masovno da skupljaju račune i da ih donose računovođama, ali oni nisu sigurni - šta da rade sa tim računima.

„Odluka zadire u mnogo zakona - u privatnost radnika i lična prava na koje su radnici počeli da se bune.

„Sa pravom pitaju - zašto moram poslodavcu da objašnjavam ko me vozi na posao ili da mu odajem ako imam auto na lizing?

Ministar Mali je još i utvrdio da oni koji dolaze biciklom na posao - ne mogu da dobiju novac za put do kuće. Isto je i sa onima koji šetaju.

„Suviše je nerešivih pitanja."

Preduzeća i kompanije bi mogle da na neki način obavežu zaposlene da im daju dokaz o tome kako su došli na posao, ali mnogi postavljaju pitanje - na osnovu čega?

Ukoliko ne odaberu ovu varijantu, mogu da naknadu za prevoz isplate radnicima zajedno sa platom. U tom slučaju i firma i zaposleni moraju da plate porez, jer je deo za prevoz inače neoporezovan. Ako plaćaju porez, na dodatnom trošku su i firme, ali i radnici, kojima se naknada smanjuje.

Da li će biti kažnjen onaj ko se ogluši o Vesićev plan?

Nije jasno.

Mišljenja Ministarstva finansija, objasnio je i resorni ministar Mali, nisu obavezujuća.

Ipak, iz Ministarstva finasija su za BBC na srpskom odgovorili da su „prema Zakonu o poreskom postupku i poreskoj administraciji, mišljenja Ministarstva finansija obavezujuća za postupanje Poreske uprave." To znači da bi firme mogle da dobiju kaznu nakon godišnje kontrole Poreske uprave:

„Kontrola dokumentovanja troškova prevoza zaposlenih vršiće se u sklopu redovnih kontrola poreza i doprinosa po odbitku."

Dodali su i objašnjenje kako izgleda idealni račun:

„Račun bi trebalo da glasi na fizičko lice (ukoliko postoji mogućnost da na benzinskoj pumpi izdaju gotovinski račun koji glasi na fizičko lice).

„Ukoliko ne postoji mogućnost izdavanja takvog računa, u tom slučaju smatramo da bi bilo prihvatljivo da fiskalni isečak (trošak goriva) prati izjava fizičkog lica (zaposlenog) kojom potvrđuje da se isečak odnosi na dokumentovanje troškova prevoza za to konkretno lice."

Iz Poreske uprave nisu odgovorili redakciji BBC na srpskom na pitanja u vezi sa kontrolama, kao ni da li će kažnjavati 'prestupnike' koji ne sakupljaju račune.


Pokušaji i promašaji: Kako je sve grad pokušavao da primora građane da plaćaju kartu

2012. - Uvedena odluka o ulasku svih putnika na prva vrata. Na vozila nalepljene nalepnice sa oznakama za ulaz i izlaz. Nalenicama ulaz-izlaz je opremljeno oko 1.800 vozila i brendirano je oko 100 vozila

2013. - Ukinuta odluka o ulasku na prva vrata jer je niko nije poštovao. Sa vozila javnog prevoza skinute nalepnice za smer kretanja putnika. Najavljeno uvođenje po jednog kontrolora u svakom autobusu koji bi proveravao karte putnika

2017. - Najavljeni novi validatori koji će omogućiti da se karta za prevoz plaća i Master kardom

2018. - Uglješa Mitrović, gradski sekretar za javni prevoz, najavio rigoroznije kontrole

2018. - Zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić poslao je, pisala je Pištaljka, zahtev svim beogradskim opštinama da zaposlenima u opštini ukinu pravo da naknadu za prevoz isplaćuje u novcu. On je tražio da svim zaposlenima u opštinama kupe pretplatne kartice „Bus plus". Tu odluku je pravdao objašnjenjem: „Veći broj korisnika ne plaća prevoznu uslugu, što dovodi do smanjenja prihoda od naplate karata"

2019. - Mišljenjem Ministarstva finasija, koje nije obavezujuće, se uvodi obaveza pravdanja naknade za prevoz. Zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić je, prema pisanju lista Danas, počeo da šalje dopise na adrese direktora beogradskih firmi, da direktno kupuju karte za javni prevoz umesto zaposlenih i da im na taj način onemogućavaju da dobiju novac u zamenu


Kako su reagovali Beograđani

Građani su na društvenim mrežama pretežno bili ljuti zbog dodatnih opterećenja, ali su pokušali i da budu duhoviti.

https://twitter.com/mango_on_diet/status/1112072886813114371

https://twitter.com/Filipova_Mama/status/1107926374336159749

https://twitter.com/stop011/status/1107935401367478272

Oglasio se i Rodoljub Šabić, bivši poverenik za informacije od javnog značaja Republike Srbije.

https://twitter.com/RodoljubSabic/status/1107933659808624640

Kako se to radi u drugim gradovima sveta

U Ljubljani više od 90 odsto građana plaća kartu u gradskom prevozu, dok je u Beogradu to slučaj sa svega 30 odsto putnika u gradskom prevozu, izjavio je gradonačelnik Beograda Zoran Radojičić prošle godine prilikom posete preduzeću "Ljubljanski putnički promet" u prestonici Slovenije.

 

Natpis iz autobusa
BBC
Glavni grad Estonije, Talin, je doneo odluku da javni prevoz bude besplatan, ali grad ne gubi novac zbog toga

 

Među svetskim gradovima, dugačak je spisak onih koji nude besplatni javni prevoz građanima. Među njima četiri grada u Australiji, jedan u Belgiji, 13 u Brazilu, jedan u Bugarskoj, tri u Kanadi, dva u Kini, po tri u Češkoj i Danskoj, pet u Engleskoj, po jedan u Estoniji, Finskoj, Farskim Ostrvima, više od deset u Francuskoj.

Tu je i Island, Italija, Litvanija, Malezija, Malezija, Norveška, čak 30 gradova u Poljskoj, Rusija, Škotska, Slovenija, Španija po jedan grad, sedam u Švedskoj, jedan u Tajlandu, Turskoj i Ukrajini, 33 grada u Sjedinjem Državama i jedan u Velsu.

Ideja je da se smanji broj automobila na ulicama. Ipak, ovi gradovi nisu preuzeli na sebe da plaćaju građanima da se voze autobusom.

Gradske vlasti Talina, prestonice Estonije, donele su odluku da javni prevoz bude besplatan za registrovane stanovnike koji redovno plaćaju porez. Istovremeno su povećani troškovi parkiranja.

Posle pet godina od uvođenja mere, čelnici grada tvrde da nemaju gubitaka. Šef kancelarije EU u Talinu Alan Alakula tvrdio je da „ne samo da pokrivamo troškove, već imamo i višak. Zaradili smo dvostruko više nego što smo izgubili od uvođenja besplatnog prevoza".

Čak su i čelnici Pariza izjavili da razmatraju tu opciju jer sada ne uspevaju od naplate da pokriju troškove javnog prevoza.


Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

  • Xyz

    04.04.2019 15:24
    Zemljo..
    Nekada, u SFRJ svako ko je imao adresu stanovanja vise od 2-3 autobuske stanice imao je pravo na naknadu previza bez daljih dokazivanja.Kakva je sada diskriminacija da li neko dolazi biciklom, gradskim prevozom ili sopstvenim autom? Pitam se samo kako nasi politicari pravdaju sluzbena vozila i vozace koji su im na raspolaganju 24/7.
  • Politikant

    04.04.2019 15:07
    Ovo se dešava kada je:
    * Pojedinac veći od Države
    * Pravo nije isto što i Pravda
    * Radnik valuta za naplatu
    * ...
  • DOBRONAMERNA

    04.04.2019 14:38
    NIJE JASNO ŠTA NIJE JASNO
    1. Prema Zakonu o radu, zaposleni ima pravo na naknadu za dolazak i odlazak sa rada
    2. Ako je trošak dokumentovan (račun goriva, autobuska karta, pretplatna karta, taksi...) on može biti neoporeziv do iznosa propisanog Zakonom o porezu na dohodak građana
    3. Ako je trošak nedokumentovan, može da se isplati zaposlenom, ali se na njega (naravno) mora platiti porez (i u nekim sllučajevima doprinosi)
    4. Ako je trošak nedokumetnovan ne može da predstavalja stavku u Poreskom bilansu (znači platićete na taj iznos porez na dobit)
    5. Ako je zaposleni obveznik plaćanja godišnjeg poreza na dohodak građana, ako nije dokumentovao trošak, plaćen je porez i na taj deo i godišnji porez će mu biti veći
    REZIME: dokumentujte trošak računom goriva ili sklopite ugovor sa benzinskom pumpom za kupovinu bonova, koju ćete podeliti zaposlenim radnicima. U tom slučaju ćete imati jednu fakturu za sve zaposlne koji su ranije dobijali gotovinu ili isplatu na račun.
    PROBLEM JE ŠTO JE KOD NAS PRAKSA DA NEGODUJEMO SVAKI PUT KADA POKUŠA DA SE UVEDE RED!

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije BBC - BBC