Preletači i srpska politika: Političari računaju da građani slabo pamte

Čak 657 odbornika i odbornica promenilo je političku stranku u poslednje tri godine, pokazuju podaci Centra za istraživanje, transparentnost i odgovornost.

 

 

 

Slika
Getty Images

 

 

 

Ljubiše Preletačevića u srpskoj politici nema već neko vreme, ali preletanja i dalje ima... I uglavnom je jednosmerno.

Na primer, 657 odbornika i odbornica je od 2016. do 2019. godine promenilo dres, pokazuju podaci Centra za istraživanje, transparentnost i odgovornost (Crta).

Od toga je „pet najvećih preletača" u proseku imalo četiri prelaska iz jedne stranke u drugu za tri godine.

„U društvu koje funkcioniše po principu političke neodgovornosti, učestalo i oportuno stranačko preletanje jedan je od glavnih fenomena", kaže Tamara Branković iz Crte za BBC na srpskom.

Ova organizacija objavila i listu pet najvećih preletača, BBC je pokušao da stupi u kontakt sa svim političarima sa tog spiska, a na pitanja redakcije jedino je odgovorila Nada Kostić, nekadašnja ministarka zdravlja u Vladi Srbije.

Ona je rekla da „treba definisati šta je preletanje".

„Ako prelećete negde onda idete u vlast, kao (Goran) Vesić. To su oni koji zbog materijalne ili druge koristi prelaze u stranku koja ima moć. Ja ne odgovaram toj definiciji", ističe Kostić.

„Nisam ni u čemu, ni u jednoj organizaciji, jer mi nijedna ne odgovara. Mogu samo da postanem deo nečeg novog, ali bi mi i to verovatno računali u preletanje".

„Šampioni"

Zbog učestalog preletanja poslednjih godina na svim nivoima, Crta je pre nekoliko meseci pokrenula portal „Ko je na vlasti".

Na ovom sajtu objavljuje se evidencija o stranačkoj pripadnosti na lokalu - ko je na vlasti, ko u opoziciji i kako su prošli koji lokalni izbori.

Na primer, tu je i lista pet najvećih preletača:

  • Nada Kostić, Beograd: Dosta je bilo - nezavisna odbornica - Grupa građana „Čuvari Starog grada" - Pokret za obnovu kraljevine Srbije - Demokratska stranka
  • Dubravka Minić, Pančevo: Demokratska - nezavisna odbornica - Narodna stranka - Srpska napredna stranka
  • Jelena Đorđević, Niš: Dveri - Jedinstvena Srbija - nezavisna odbornica - Zavetnici
  • Marko Jančić, Šabac: Demokratska stranka - nezavisni odbornik - Socijalistička partija Srbije - Srpska napredna stranka
  • Tamara Bastaja, Šabac: Zajedno za Srbiju - nezavisna odbornica - Socijalistička partija Srbije - odbornička grupa „Siguran korak".

Redakcija BBC-ja pokušala je da stupi u kontakt sa svo petoro.

Marko Jančić nije želeo da odgovori na pitanja, Jelena Đorđević iz Zavetnika je načelno pristala, ali odgovor nije stigao do objavljivanja teksta, dok je Nada Kostić negirala da je bila u pet stranaka.

Priča Nade Kostić

Nada Kostić, nekadašnja ministarka zdravlja u prelaznoj vladi posle 5. oktobra, za sebe kaže da je u politici od početka devedesetih.

Kako navodi, u životu je bila članica samo dve stranke.

„Deset godina sam bila u Demokratskoj stranci Srbije Vojislava Koštunice, još od njenog nastanka, ali sam u jednom trenutku podnela ostavku i nije me bilo 12 godina.

„Potom sam 2016, pred izbore, postala deo pokreta Dosta je bilo koji sam među prvima napustila kada sam shvatila da je reč o preduzeću, ne o stranci".

Kao odbornica DJB-a u Skupštini opštine Stari grad Kostić je bila deo izborne liste tog pokreta za parlamentarne izbore. U naredne tri godine je u Skupštinu Starog grada ulazila je noseći još četiri dresa, navodi se na portalu „Ko je na vlasti".

Međutim, Kostić i to negira, navodeći da je od napuštanja DJB-a bila nezavisna poslanica.

„Jesam uvek glasala za predloge Čuvara Starog grada i DS-a, ali su me uvek vodili kao nezavisnu odbornicu", ističe ona.

Kada je reč o POKS-u, Kostić kaže da je samo bila deo Političkog saveta, kao i nekada u Demohrišćanskoj stranci Srbije Vladana Batića.

„Nikada nisam potpisala pristupnicu", ističe.

Šta kažu podaci?

Tamara Branković iz organizacije Crta kaže da nam preletanje govori o tome da „političari pre svega računaju na to da građani slabo pamte", kao i da „na građane računaju samo onda kada treba uzeti glas".

„S druge strane, ni mi sami nismo razvili dovoljnu svest o tome kako da naše izabrane predstavnike držimo odgovornim, doslednim i svesnim da treba da zastupaju naše interese", ističe Branković.

Iz Crte navode da su od 2016. zabeležili preletanja u 107 gradova i opština u Srbiji. Ovo je lista mesta sa najviše preletača:

  • Topola (25)
  • Brus (22)
  • Zaječar (21)
  • Pančevo (20)
  • Lapovo (15)
  • Paraćin, Knjaževac, Sombor, Kragujevac (14)
  • Bogatić i Varvarin (11)
  • Beogradska opština Stari grad (22)

Najčešći preleti su u stranku koja se trenutno nalazi na vlasti, navode iz Crte.

„Ne čudi da je Srpska napredna stranka jedna od poželjnih destinacija, s obzirom na to da čini deo vlasti u više od 90 odsto gradova i opština", kaže Branković.

„Takođe, beležimo i situacije da se preleće i unutar samih vladajućih koalicija, uglavnom od manjih ka većim koalicionim partnerima".

Ipak, bilo je i slučajeva prelaska iz SNS u druge stranke. Na primer u Šapcu i Paraćinu, gde su naprednjaci u opoziciji.

U međuvremenu je 145 odbornika postalo nezavisno - napustili su stranku na čijoj listi su izabrani, a nisu ušli u neku novu.

„Zabeležili smo i slučajeve preletanja u opozicione stranke, što je stranke iz opozicije dovelo na vlast. Ovo je primer Srpske napredne stranke u i Zaječaru, koja je zahvaljujući preletačima formirala lokalnu vlast", kaže Branković.

Procena Nacionalne koalicije za decentralizaciju (NKD) je da su tako odbornici preneli glasove 250.000 birača strankama za koje oni na izborima 2017. godine nisu glasali, rekao je direktor ove organizacije Mladen Jovanović za portal Zaječar onlajn.

Slavni slučajevi

Preletanja nije bilo samo na lokalu i po njima nije poznat samo Ljubiša Preletačević Beli.

Slučajeva je dosta, a među onima čije se ime najčešće pominje uz preletanje je predsednica Skupštine Maja Gojković.

Promenila je pet stranaka: Narodna radikalna stranka, pa Srpska radikalna stranka, pa Narodna partija, pa Ujedinjeni regioni Srbije i na kraju Srpska napredna stranke.

Odmah iza nje je direktor RTB Bora Blagoje Spaskovski koji je posle Saveza komunista i SPS-a prešao u Ujedinjene regione Srbije, a onda u SNS.

Tu su i slučajevi Boška Ničića, čiji je ceo pokret prešao u SNS, kao i nekadašnjeg radikala Aleksandra Martinovića koji se takođe pridružio naprednjacima, poput bivših kadrova DS-a Gorana Vesića i Siniše Malog.

Glavni motiv preletanja je interes, smatra Branković.

„Preletači radije biraju da trče za pozicijama, privilegijama, zauzimanju što boljeg položaja, a ne za političkim idejama, programom i javnim dobrom", ističe ona.

„U prilog tome nam govore i konferencije za medije, kolektivna preletanja pred kamerama ili uz organizovane proslave, javna svedočenja odbornika koji su preleteli u drugu stranku i dobili nagradu za to".

Kako navodi, preletanje obesmišljava izbore i povećava nepoverenje građana u institucije i predstavnike.

„Drugim rečima, vodi kao opasnom, rezigniranom stavu da su svi isti. Kada se tako preletanje dogodi, vi više ne znate ko je tu da vas predstavlja i da donosi odluke u vašem interesu. To je ključni efekat preletanja.

„Drugi efekat je da stranke koje nisu ni učestvovale na izborima dobijaju odbornike, poput Republikanske partije, Zavetnika ili Stranke moderne Srbije".

Kako sprečiti preletanja?

Branković smatra da se „mora krenuti od pojedinca".

„Pojedinac mora da shvati da ne može da trguje pozicijom jer ona nije njegovo privatno vlasništvo i da mora da položi račun građanima koji su ga na tu poziciju postavili".

Mladen Jovanović izjavio je za Zaječar onlajn da je jedini izlaz promena izbornog sistema koja bi omogućila „personalizaciju izabranih odbornika."

Bojan Klačar, izvršni direktor Centra za slobodne izbore i demokratiju (Cesid), objašnjava da je izborni sistem deo problema jer birači glasaju za liste, a ne za pojedince.

On je za Blic rekao da na menjanje stranke utiče i trenutna situacija u zemlji u kojoj je politika postala „u svim segmentima jako važna".

„Niko nije spreman da se na duži period odrekne uticaja koji dobija boravkom u vladajućoj stranci. Većina se prikloni vlasti, jer nisu navikli da budu u opoziciji", rekao je on.

Branković navodi da bi policija i tužilaštvo trebalo da imaju ključnu ulogu u ispitivanju slučajeva korupcije i trgovine uticajem.

„Naravno, znanje nas građana o tome ko nas predstavlja i kako nas predstavlja mora značajno da se unapredi, jer samo mi možemo da tražimo i borimo se za vlast koja je odgovorna nama", kaže ona.


Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

  • Anita

    15.11.2019 01:22
    DB sou
    Sluzbe bezbednosti stoje, kako iza osnivanja stranaka, tako i iza preletanja (mislim na visoke funkcionere, poslanike). Zanimljivo je da niko ne pominje Mariniku Tepic? Koliko je ona promenila stranaka? Sve u svemu, potrajace ovo jos, nazalost. Sve do momenta dok na red ne dodje otvaranje dosijea i lustracija. Tacnije, dok EU ne naredi! Tada sledi ciscenje politicke scene, ostace 3-4 stranke, ostali odlaze u istoriju, razni zavetnici, vacici, poksovi, bokani i ostali preletacevici i udbaaki cirkusanti.
  • Goran NS

    14.11.2019 13:35
    kako se ponasa vecina u Srbiji mislim da ima mnogo glupih a ne sa losim pamcenjem!!!
  • Čika Jova

    14.11.2019 13:29
    A Vučić, Srpska radikalno-ogulinsko-karlovačko-virovitička kašikarska stranka -- najevropljanin godine.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije BBC - BBC