Studio B proslavio pola veka postojanja: "Čast je biti deo toga"

Glas građana i servis Beograđana - to je u najkraćem istorija ove medijske kuće, kažu oni koji su odrastali u njoj.

 

Duško
BBC
Čuveni Duško Radović na ulazu u Beograđanku ima statuu.

 

Od prvih dana zamišljen kao servisni gradski radio koji je dvadeset godina kasnije dobio televizijsku „mlađu sestru", jedinstvena istorija beogradskog Studija B kao da vapi za romansiranom biografijom dostojnom holivudskih filmova.

Osnovali su ga novinari u doba kada je to bilo skoro pa nezamislivo, bio je godinama jedini medij u etru van mreže državnih, emitovao kratke vesti i sate muzike - i zbog neposrednog odnosa prema slušaocima, Beograđani su ga doživljavali kao jednog od ukućana sa kojim se bude svakog jutra

Mnogo toga se menjalo tokom proteklih pet decenija - od vlasničke strukture, uređivačke politike i odnosa prema gradskim vlastima - ali „kada se bude pravila medijska istorija Srbije, ona sigurno bez Studija B nije moguća", kaže Branislava Milunov, voditeljka i autorka brojnih emisija.

„On je bio mnogo više od medija i gradske radio stanice, postao je deo kulture Srbije", kaže Milunov za BBC na srpskom.

Kako je sve počelo?

Studio B je osnovala grupa novinara dnevnog lista „Borba", glasila tadašnjeg Saveza komunista Jugoslavije.

Zamišljen kao gradski radio, po uzoru na tada moderne stanice u svetu program je činilo mnogo muzike, prekidane sa par minuta govora između numera, i autorske emisije posvećene temama pokretanim u interesu slušalaca.

U okruženju sterilnih državnih stanica, bio je neposredan, blizak slušaocima, a samostalan informativno, tehnički i ekonomski, kaže Milunov.

Prve četiri godine, redakcija se nalazila u adaptiranoj garsonjeri u zgradi „Borbe", da bi se 1974. preselila u Beograđanku - gde su i danas.

 

Beograđanka
BBC

 

Brana Milunov je radila na Studiju B od 1980. do 1998. kada je bio „najlepši i najjači. To je divan period", kako kaže.

Slušaoci su je zvali „Brana fontana", jer je vodila kultnu kontakt emisiju „Fontana želja", a ostala je upamćena kao prva koja se u programu uživo naglas nasmejala i prva - zapevala.

Radila je sa velikanima - Duškom Radovićem, Đokom Vješticom, Zvonkom Pantićem i mnogim drugima koji su obeležili Studio B - i na radiju i kasnije, na televiziji.

Kaže za da su nastanak i razvoj Studija B važni glavni urednik i direktor Dragan Marković, prvi muzički i tehnički urednik Borjan Kostić i autor čuvenih emisija Dragan Jelić.

„Imala sam sreću da se ujutro utrkujem sa Duškom Radovićem ko će doći pre na posao, a da se od Đoke Vještice naučim brzini i kratkoj informaciji", ističe Milunov.

Svetlana Đolović se, kao i mnogi budući novinari Studija B, prvo oprobala u emisiji „Prekobrojni čas", koju su uređivali i vodili srednjoškolci.

„Pored onog što je radio Đoko Vještica, a to je afirmacija građanskog aktivizma, meni su najvažniji aspekt Studija B bile inovacije Slobe Konjovića koji je precizno i posvećeno filtrirao šta se novo dešava u svetu muzike u vremenu kada nije postojao internet", kaže Đolović

Konjović je bio muzički urednik radija, autor i voditelj kultnih emisija „Parada albuma" i „Vibracije", i po mnogima, bio lokalni Džon Pil, legendarni BBC radio voditelj.

 

Branislava Milunov
Branislava Milunov
Branislava Milunov u studiju pre 40 godina

 

Milunov se seća da su ljudi snimali na kasete emisije i nosili u delove zemlje gde ne stižu radio talasi.

„Studio B je promovisao novu vrstu novinarstva i rok muziku bez koje ne može da se zamisli. Rok je tako ušao u kulturni obrazac, da iz njega nikad ne izađe", kaže ona.

Prvi su imali i pevajući džinglove, koji su komponovali Zoran Simjanović i Kornelije Kovač.

U vestima brzo su reagovali, a jasno i neretko pre ostalih.

Prvi su imali svojevrsni semafor, na kome bi se posle svaka tri minuta upalilo crveno svetlo što je označavalo da je priča završena i da mora da krene muzika.

Prekidali su čak i Titove govore, što je bilo nezamislivo sedamdesetih godina.

„Bilo je i onih koji su se bunili protiv toga i koji su hteli da kanališu Studio B, ali je presudna bila podrška gradonačelnika Branka Pešića i kasnije Živorada Kovačevića, zahvaljujući kojima je uspeo da istraje u programskoj politici".

 

Studio B redakcija
Branislava Milunov
Nekadašnja redakcija Veljko Pajović, Đoko Vještica i Brana Milunov

 

Rađanje televizije

Dve decenije mlađa od radija je televizija Studio B.

Nastala je 1990. godine i ubrzo stekla poverenje mnogih Beograđana.

„Ujutro kad ustaneš prvo se uključivao Studio B, da vidiš šta kažu oni, da vidiš kakvo je vreme sa vrha Beograđanke.

„Studio B je bdio nad nama", kaže za BBC voditelj Zoran Kesić.

I on je jedan od onih koji je prve novinarske korake napravio u ovoj redakciji.

Sa 18 godina, po završetku gimnazije, prijavio se na konkurs i zajedno sa desetak „klinaca" dobio posao.

 

Studio B 1997.
Zoran Kesic
Zoran Kesić i koleginica Snežana Protić 1997. sa Zoranom Đinđićem koji je te godine postao gradonačelnik Beograda na terasi Skupštine grada

 

Postao je deo redakcije jutarnjeg programa „Beograde, dobro jutro" Đoke Vještice i radio kao reporter od 1995. do 2000. godine.

Obilazio je pijace, radove na ulicama, nadziđivanje vešernica, sednice skupštinu grada, javljao se u program i radio bezbrojne ankete.

„Već tad sam osetio prva zrnca slave, jer su me ljudi doživljavali kao da mogu da rešim neke njihove probleme".

Vezuju ga najlepše uspomene za Studio B. Sa njim je odrastao - i fizički i novinarski.

„Čast mi je i srećan sam što sam bio deo toga", ističe Kesić.

Legendarni Đoko Vještica

Đoko Vještica bio je voditelj i urednik, koji je važio za neku vrstu ljudskog šaltera kome mogu da se obrate građani sa najrazličitijim mukama i problemima.

I što je, još bolje, on im ih je i rešavao.

Bio je idejni je tvorac Beogradskog maratona, gejzira na Adi, pešačke subote, spomenika „Vrelo života" ispod Beograđanke i brojnih humanitarnih akcija.

Pravi „novinar starog kova", opisuje ga Kesić.

Vještica je umeo u programu da svako jutro pominje gradske moćnike koji ne žele da se jave i odgovore na pitanja - i tako, ako treba, 23 dana za redom.

Na kraju mu se čovek javio i rekao,„ Aman, evo javljam se, radi mi šta hoćeš, samo nemoj svako jutro da slušam svoje ime", ispričao je jednom Vještica.

„Đoko je bio „beogradska majka". On je umeo da pita nezgodno pitanje i da ne pušta, bukvalno, ne odustaje dok ne dobije odgovor. Od njega sam se naučio upornosti ", kaže Kesić.

Kesić je tamo vodio je i kulturni vodič „Svetionik".

 

Studio B
Branislava Milunov
Milunov i muzičar Milan Delčić Delča 1983. godine

 

Karijera na Studiju B prestaje kada su predstavnici Miloševićevog režima „zauzeli Studio B uz obrazloženje da su postali vukovizija".

„Srpski pokret obnove je tada bio na vlasti u gradu i u vestima je stalno bilo `Vuk Drašković ovo, SPO ono`.

„Uvek je Studio B bio više ili manje pod uticajem gradske vlasti, ali su postojale nijanse. Danas je to tužno, liče na političke komesare po načinu izveštavanja".

Brana Milunov se u više navrata bavila istorijom ovog medija - prvi put kada je 1990. pripremala dokumentarnu emisiju o dvadeset godina Studija B.

Trideset godina kasnije - kaže da „sad sa Studijom B nije na istim talasnim dužinama".


Škola novinarstva i osvajanja slobode

Priča novinarke i autorke Bojane Lekić

Pedeseti rođendan je uvek poseban i predstavlja razlog za sumiranja. To nekad donosi i tugu, ali i lepa sećanja.

Današnji Studio B u meni, na žalost, izaziva setu jer ne liči na sebe i najveći deo svoje sjajne istorije. U stvari - ne liči ni na šta.

Ali baš to je razlog da se setimo kako je i zašto nastao, koliko je slobodarski i moderan bio, zašto je mnogo značio pre svega Beograđanima ali i Srbiji, pa i Jugoslaviji, ko ga je sve činio i zašto smo ga baš mnogo, mnogo voleli.

Da je imao samo Duška Radovića - bilo bi dovoljno.

Ali je Studio B imao i Đoku Vješticu i Zvonka Pantića i Lilu Radonjić i Slobu Konjovića i Branu Milunov i stotine javnosti znanih i neznanih ljudi koji su znali i šta je novinarstvo i šta je javni interes i šta su „dobre vibracije".

Zato sam ponosna što sam jedno vreme i sama bila mali deo tog i takvog Studija B, koji je za mene bio i škola novinarstva i škola osvajanje slobode.


Studio B danas

Glavnu i odgovornu urednicu i direktorku televizije Ivanu Vučićević takve zamerke ne iznenađuju. Kaže, „i pre je tako bilo".

„Uvek su nas vezivali za aktuelnu vlast i to nas ne čudi", kaže za BBC.

Ističe da je teško od kada je medijska kuća privatizovana, ali da je to bila zakonska obaveza.

Ipak, uspeli su da u tržišnoj utakmici, smatra Vučićević, ostane važna medijska kuća i da svako jutro izveštavaju o problemima Beograđana i „običnih ljudi" - od rupa na ulici do komunalnih problema.

Ponosna je što je 18 godina deo tog tima, a već šest godina na njihovom čelu.

„Mi smo glas i servis grada, a osim toga Studio B je rasadnik novinara - gotovo da nema medija gde nema naših kolega".

Gledaoci i slušaoci se i dalje rado uključuju u program, podele svoju muku, a vole i da dobiju neke nagrade - knjige ili karte, po koje posle lično dođu.

„Sećam se da sam još kao devojčica slušala džinglove i Duška Radovića. Za mene je Studio B simbol buđenja sa Beogradom, tako vidim i čujem kako diše moj grad u kom sam odrasla.", zaključuje Vučićević.


Šta znači B u imenu?

O tome kako je Studio B dobio ime govorio je svojevremeno njihov prvi glavni urednik Dragan Marković u jednom intervjuu.

Kumovali su mu on i kolega Borjan Kostić. Došli su na ideju da spoje reč „studio kao nešto neutralno" i slovo B kao prvo slovo „Borbe" ili Beograda - po potrebi.

„Nismo hteli da kažemo šta je to konkretno. Borba nas je osnovala i bili smo tamo i zbog nekih stranačkih razloga, mogli smo da kažemo da je to B - Borba.

„Za druge, mi smo gradska stanica to znači Beograd", rekao je Marković.

A za treće, to je moglo da bude samo „B - kao deo imena", kako je ostalo i do danas.


Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

  • BojaNS

    02.04.2020 10:10
    Placen tekst
  • Petar

    02.04.2020 08:19
    Od neba u trnje
    Presli su put OD LEGENDI DO POSLUSNIKA.
  • Nema vise

    02.04.2020 07:54
    Studija B
    Odavno..

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije BBC - BBC