Dan nauke: Kako pomoći naučnicima po principu jedan odsto

Na rođendan Nikole Tesle, u Srbiji se obeležava Dan nauke.

 

Tabla sa fizičkim formulama
Getty Images
U Srbiji je danas Dan nauke

 

U svetskom naučnom kalendaru 10. jul zauzima posebno mesto, pošto je tada rođen jedan od najvećih svetskih umova - Nikola Tesla. U srpskom kalendaru, rođendan ovog naučnika, obeležava se kao Dan nauke.

Kako bi pomogli nauci i mladim naučnicima, troje diplomaca pre dve godine pokrenulo je Fondaciju 1%, verujući da je uz poštovanje principa „jedan odsto" moguće postići sve.

„Svako od nas može da pruži jedan odsto sebe okruženju - bilo da je to jedan odsto znanja, vremena, novca - i kada to uradi dovoljno veliki broj ljudi, ogromna je stvar", kaže za BBC na srpskom jedan od osnivača fondacije Miloš Pešić.

„Kada bi na primer svaka stota osoba u Srbiji koja radi i zarađuje, davala 300 dinara mesečno, to bi bilo 100.000 evra. Mi kao grupa možemo da mnogo da uradimo i da ne čekamo da neko drugi nešto radi, već da budemo deo promene", dodaje.

Srbija je inače, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, 2019. godine iz budžeta izdvojila 0,4 odsto bruto domaćeg proizvoda za sektor nauke.

Rad fondacije koju je Miloš pokrenuo sa dvoje prijatelja Milicom Zarić i Bogdanom Preševićem, prepoznalo je dosta pojedinaca i kompanija i tako su tokom 2019. pomogli u realizaciji devet projekata.

„Najveći broj njih bila je podrška mladim naučnicima, inovatorima za učešće na međunarodnim takmičenjima. Pomogli smo u tome da 15 mladih naučnika ode na takmičenja, a njih 13 se vratilo s medaljama", objašnjava.

Tako je, recimo, iz Moskve sa Međunarodne hemijske olimpijade stiglo nekoliko medalja.

Timu koji je kao mentor predvodio Uroš Stojiljković, Fondacija 1% pomogla je novčano, obezbeđivanjem sredstava za kotizaciju za učešće na takmičenju.

Tim je ekipno osvojio drugo mesto, a pojedinačno su takmičari doneli tri medalje.

„To je bio turnir debatnog karaktera. Osmišljavali smo rešenja za realne probleme", priča Uroš za BBC na srpskom.

„Jedan od zadataka bio je da osmislimo pametno pakovanje za hranu, gde bi neka promena na pakovanju bila pokazatelj da je hrana pokvarena", priča Uroš.

Za učešće na takmičenju imali su pomoć još nekih fondacija, ali Uroš objašnjava da nije važno samo izdvajati dovoljno sredstava za nauku, što u Srbiji jeste problem, već i obezbediti naučnicima da ovde mogu da se bave onim što najbolje znaju.

Dan nauke, kaže, služi kao podsećanje na važnost nauke, a oni se njome svakodnevno bave.

 

Boce u laboratoriji
BBC

 

Ono po čemu je Fondacija 1% autentična, prema rečima Miloša Pešića je što ju je pokrenulo troje 25-ogodišnjaka.

„Fondacije obično pokreću ili uspešne kompanije koje imaju finansijski i ljudski kapital i potencijal, ili javne ličnosti koje opet imaju finansijski ili socijalni kapital.

„Mi smo krenuli bez kapitala, a za dve godine rada smo postigli i više nego što smo očekivali", kaže Miloš.

Prošle godine, prikupili su oko 800.000 dinara kojima su pomogli različite projekte.

„Neko će raći da je to malo novca, što i jeste tako, ali imajući na umu kako smo krenuli i kome smo sve i kako pomogli, za nas je to veliki doprinos koji smo dali."

„Jedan odsto je i 15 minuta dnevno za neku aktivnost"

Tokom studija, Miloš i njegove kolege vodili su organizaciju koja je studentima pomagala besplatnim predavanjima i obukama, pa su želeli da nastave da pomažu nekako i po završetku studija.

„Razmišljao sam šta i kako mogu i došlo je do ideje da pokrenemo fondaciju koja će podržavati mlade talente u Srbiji.

„Najmanji broj fondacija u Srbiji, čini mi se, podržava mlade talentovane ljude i oni su često prepušteni sami sebi i na kraju često ili ne dobiju vetar u leđa i odustanu od talenata i snova, ili budu prinuđeni da ih pronađu van Srbije."

Njihov osnovni cilj bio je da podrže mlade talente i „daju im vetar u leđa" u Srbiji.

„Najčešća reakcija mladih kada im se pruži podrška nije to što smo dali novac da odu na takmičenje, već to što smo obratili pažnju na njihov rad.

„U Srbiji je mnogo mladih, talentovanih ljudi koji zavređuju pažnju, ali na žalost, često niko ne obraća pažnju na njih. Svi kao društvo treba da im damo povoda da ostanu ovde."

Kako fondacija dolazi do sredstava?

Fondacija 1% prikuplja novac na četiri načina - pomažu im pojedinci, firme, imaju humanitarni broj 7001 za slanje sms poruka, a organizuju i humanitarne događaje.

„Mnogi su prepoznali taj princip jedan odsto i ko koliko može daje. Tu nije suština u iznosu, već u kontinuitetu.

„Pomažu nam i firme, koje podržavaju konkretne projekte u skladu sa njihovim mogućnostima", priča Miloš.

Na ta dva načina prikupljaju najviše sredstava.

„Jedna kompanija može jednom godišnje da pokloni 300, 500 evra, nebitno, ali ako 100 ljudi da po 300 dinara, dođemo na isto, pa je svaki vid podjednako važan.

Ipak, ovde nije reč samo o novčanoj pomoći, već izdvajanju po principu jedan odsto u bilo kom pogledu, kaže Miloš.

„Jedan odsto je 15 minuta dnevno. Hajde da ih svako od nas iskoristi najbolje što može da pomogne društvu.

„Da li će to biti objava o pozitivnoj vesti nekog mladog uspešnog čoveka, da li će to biti skupljanje nekoliko papirića s ulice, slanje jedne humanitarne sms poruke, nebitno je, svako može da izdvoji tih 15 minuta. Potrebno je da stvorimo atmosferu da to postane društveno prihvatljivo da se uradi, da ljudi ne misle da ste budala ako tako nešto radite."

„Lep je osećaj kad znaš da si deo promene."

Osim troje osnivača, u timu je još nekoliko ljudi i svi rade volonterski.


Kako se prijaviti za pomoć?

Fondacija sarađuje sa institucijama, školama, centrima za talente i na taj način pomaže njihovim polaznicima.

Javljaju im se i pojedinci kojima je potrebna pomoć, a onda oni razmatraju prijavu i pomažu ako mogu.

Trenutno prikupljaju novac za pomoć mladom pijanisti Andreju Markoviću koji je dobio stipendiju za muzički koledž u San Francisku, ali kojom nisu pokriveni troškovi života.

„Za prvu godinu mu je potrebno oko 19.000 dolara, što je oko 10.000 sms poruka preko našeg humanitarnog broja.

„Verujemo da u Srbiji ima 10.000 ljudi koji mogu da pošalju takvu poruku."


Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

  • w/e

    10.07.2020 12:29
    nikako
    Pomozite im tako sto cete im odma ponuditi da odu iz drzave ne bi li nastavili Teslinim putem. Kod nas mladi naucnici ne mogu da dobiju ni naknadu za putne troskove, a kamol i nesto vise.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije BBC - BBC

Zlatne vize: Šta predstavljaju i zašto su kontroverzne

Više od 60 zemalja nudi programe „zlatne vize” koji stranim ulagačima omogućavaju dobijanje prebivališta ili čak državljanstva po ubrzanom postupku. Za mnoge koji podnose zahtev to je prilika za početak novog života, ali problem ovakvih programa su korupcija i cene nekretnina.