Putin i Lukašenko: Kremlj želi da zadrži Belorusiju u sferi uticaja Moskve

Beloruski lider išao je u Soči da zatraži podršku Rusije usred najveće političke krize sa kojom se suočio tokom 26 godina otkako je na vlasti.
Predsednik Belorusije (levo) i Rusije sastali su se u ruskom gradu Sočiju
EPA
Predsednik Belorusije (levo) i Rusije sastali su se u ruskom gradu Sočiju

Domaćin, Vladimir Putin, zauzeo je uobičajenu komandujuću pozu, široko raširenih nogu sedeći na stolici, dok se Aleksandar Lukašenko naginjao ka nemu, spojenih dlanova i povremeno gotovo preklinjući.

Beloruski lider išao je u Soči da zatraži podršku Rusije usred najveće političke krize sa kojom se suočio tokom 26 godina otkako je na vlasti.

Pred kamerama, makar, to je i dobio.

Vladimir Putin je primio gosta toplim osmesima kao legitimnog predsednika Belorusije - umanjujući značaj petonedeljnih masovnih uličnih protesta zbog tvrdnji o nameštenim izborima kao puki „domaći događaj".

Neposredni prioritet Kremlja čini se da je stabilizovanje situacije preko granice, u pokušaju da belorusku braću zadrži generalno gledano u orbiti Moskve i osigura da nezadovoljni Rusi ne dobiju nikakve ideje o efikasnosti masovnih protesta.

Za sada, makar, to znači javnu podršku čoveku protiv kog su se ti demonstranti okrenuli i koji je sada zauzet predstavljanjem sebe kao najlojalnijeg prijatelja koji Moskva može da ima.

I tako je Putin odobrio kredit od 1,5 milijardi dolara koji će pomoći Aleksandru Lukašenku da plaća - između ostalog - snage bezbednosti koje ga održavaju na položaju.

I, ključno, potvrdio je da će se Rusija držati svih obaveza prema svom susedu, uključujući obećanje da će poslati pojačanje ukoliko se situacija na terenu pogorša.

„Lukašenko želi da zaplaši protivnike, sugerišući da ako nastave da se bune i ako ponovo izbije nasilje, neće imati posla samo sa njim, već i sa Ujka Vladimirom", objašnjava Artjom Šrajbman, politički analitičar iz Minska.

Ova poenta bila je dvostruko potcrtana otvaranjem jednonedeljne zajedničke vojne vežbe u zapadnoj Belorusiji istog dana kada su održani razgovori u Sočiju.

Putin je potom saopštio da će novih zajedničkih događaja biti „skoro svakog meseca" - što je još jedan znak da neće dozvoliti da Aleksandra Lukašenka odnese „snaga naroda".


Pogledajte video o pričama ljudi koji učestvuju na protestima u Minsku


Ali iza kulisa, neki smatraju da je ruska podrška dugogodišnjem vladaru Belorusije rezervisanija, čak i da Kremlj sada smatra da je on smetnja kojoj više ne može da se veruje, fatalno oslabljen protestima i nesposoban da ispuni bilo koje od velikih obećanja.

„Podozrevam da su oni svesni da je šteta načinjena Lukašenku nepopravljiva, a čak i ako uspe da još neko vreme sačuva vlast, on je političar koji je završio svoje", tvrdi Andrej Kortunov iz Ruskog saveta za međunarodne odnose.

„Oni će početi da razmišljaju o upravljanoj tranziciji, kako bi zamenili predsednika koji je izgubio podršku."

Smatra se da bi u međuvremenu cena ruske podrške mogla da uključi neke sočne ugovore o privatizaciji u Belorusiji, na primer, ili napredak manje kontroverznih planova za ekonomsku integraciju, koji su odavno na čekanju.

Ali nakon Lukašenkovih brojnih političkih zaokreta pred same izbore - najistaknutiji je skandal oko hapšenja 32 ruska plaćenika - Artjom Šrajbman se slaže da je Moskva izgubila strpljenje.

Protesters march during a rally to protest against the presidential election results in Minsk, Belarus, 13 September 2020
EPA
Demonstracije protiv vlade u Minsku nastavile su se uprkos primeni sile

„Sada je prava prilika da se Lukašenku prisloni pištolj uz glavu i da se ukloni do Nove godine. On je veoma emotivan, odbija da sluša", tvrdi Artjom Šrajbman.

„Ali mislim da će Putin nagovestiti tranziciju."

U javnim komentarima, Vladimir Putin je Lukašenkove planove za ustavnu reformu nazvao „logičnim i racionalnim", možda signalizirajući put iz krize koji bi Moskva više volela. Beloruski lider prethodno je nagovestio da bi posle reforme mogli da uslede prevremeni izbori.

Takvo otvoreno sklapanje sporazuma ignoriše glasne i istrajne zahteve opozicije koja želi da Aleksandar Lukašenko smesti siđe s vlasti i da se održe novi, fer izbori nakon puštanja svih političkih zatvorenika.

Ali Moskva bi mogla da oceni da će demonstranti na kraju biti dovoljno zaplašeni ili izmoreni da popuste.

Ona se prema njima ponaša kao prema vremenskim prilikama, tvrdi Artjom Šrajbman, samo treba da iščeka da oluja prođe.

U međuvremenu, Kremlj bi mogao da vrši manevre za uklanjanje starog saveznika na svoj način - jednom kad pronađe alternativu kojoj obe strane mogu da veruju.

„Ne mislim da će Kremlj biti spreman dugo da sedi skrštenih ruku čekajući da Lukašenko sam napusti vlast", upozorava Andrej Kortunov. „Njima treba nekakav pomak. Neće biti zadovoljni ako sve ovo bude trajalo predugo."


Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije BBC - BBC