Srbija i SAD: Ko su bili ambasadori u Vašingtonu

Mesto ambasadora u Sjedinjenim Državama uvek je bilo jedno od najvažnijih - bez obzira kako se država zvala, ili koliko je velika bila.
Beograd, 4. novembar 2019.
ANDREJ ISAKOVIC/AFP via Getty Images
Diplomatski odnosi Beograda i Vašingtona prošli su kroz brojne teške faze tokom skoro 140 godina postojanja

Najcenjenije diplomate, političari, naučnici, narodni heroji, gradonačelnik glavnog grada - odlazak na mesto ambasadora u Vašingtonu za mnoge je bila kruna karijere.

Za skoro 140 godina diplomatskih odnosa Srbije i Sjedinjenih Država (SAD), mesto jugoslovenskog ili srpskog predstavnika u Vašingtonu bilo je među nekoliko najvažnijih.

„To je posao koji zahvata celog čoveka, 24 časa dnevno, sedam dana u nedelji.

Naša ambasada je mala, a Vašington je veliki - ne samo po tome što je centar supersile, već su tu i brojne institucije sa kojima sarađujete, poput Kongresa, Bele kuće, ministarstva SAD, brojni tink-tenkovi, diplomatska zajednica, dijaspora", kaže za BBC na srpskom Ivan Vujačić koji je u Vašingtonu službovao sedam godina.

Igrom slučaja, on je za to vreme predstavljao tri države, što zbog promena imena, što zbog promena granica - Saveznu Republiku Jugoslaviju, Srbiju i Crnu Goru i Srbiju.

Aktuelnom ambasadoru Srbije u SAD Đerđu Matkoviću istekao je mandat koji je počeo 2014. godine.

Matković je karijerni diplomata koji je skoro četrdeset godina u srpskoj diplomatiji, ali mu je vašingtonski mandat prvi u karijeri.

Prethodno je bio treći sekretar ambasade u Kanadi, prvi sekretar u Zimbabveu, zamenik šefa misije u Mađarskoj i prvi savetnik u ambasadi u SAD.

U Beogradu je radio kao šef protokola Ministarstva spoljnih poslova, ali i kao savetnik Aleksandra Vučića za spoljnu politiku dok je aktuelni predsednik bio prvi potpredsednik i predsednik Vlade Srbije.

Medijske spekulacije kao njegovog naslednika najčešće pominju sadašnjeg direktora Kancelarije za saradnju sa Kosovom i Metohijom Marka Đurića, ali zvanične potvrde ove informacije nema.

Šta treba da zna ambasador u SAD?

Budimir Lončar jedan je od najpoznatijih diplomata koji su služili u Vašingtonu.

Njegovih pet godina u američkoj prestonici od 1979. do 1984. godine došle su pomalo i uprkos njegovim željama.

„Ja nisam želeo da idem u Vašington, želeo sam da idem u Italiju.

Ipak, to je bilo najvažnije mesto u predvečerje svetskih promena i Tito je odlučio gde ću ići - pojavile su se indicije da se menjaju stvari u Sovjetskom savezu i očekivala se reakcija Zapada, pa je to bilo vreme neizvesnosti, iščekivanja i najave novog, mada nedefinisanog početka", priseća se danas 96-godišnji Lončar u razgovoru za BBC na srpskom.

Njujork, 10. april 2014.
Getty Images
Budimir Lončar i danas je aktivan u diplomatskoj i akademskoj zajednici

Pre odlaska u Ameriku, Lončar je „pekao zanat" u na ambasadorskim pozicijama u Indoneziji i Nemačkoj, važnim centrima za tadašnju Jugoslaviju.

„Bio sam drugi čovek Ministarstva spoljnih poslova, sa dugom karijerom iza sebe koja je počela u Njujorku kao konzul, a radio sam i u Misiji pri Ujedinjenim nacijama - tih šest godina su prelomna tačka u mom diplomatskom radu.

Kao načelnik analize i planiranja i najbliži savetnik Koče Popovića za strategiju bavio sam se Amerikom kao jednim od centara moći u polarizovanom svetu."

Daleko lošije iskustvo sa mandatom u Vašingtonu imao je Živorad Kovačević, američki student i gradonačelnik Beograda od 1974. godine.

Kovačević je u Sjedinjene Države otišao da predstavlja Jugoslaviju 1987. godine, ali je samo dve godine kasnije povučen.

„Često je pominjao mandat u Americi jer je to umnogome obeležilo nastavak njegove karijere, uživao je u diplomatskom poslu.

Bio je vraćen pre kraja mandata zbog neslaganja sa politikom Slobodana Miloševića i to je obeležilo njegov profesionalni rad do kraja života - postojala je gorčina, ali nikakvo žaljenje", kaže Maja Bobić koja je sa Kovačevićem blisko sarađivala u Evropskom pokretu u Srbiji.

Jednog od najistaknutijih antiratnih aktivista njegova saradnica opisuje kao čoveka koji je umeo da razgovara sa ljudima.

„Bio je veoma dobar komunikator, dobro se izražavao, iznosio je mišljenje i u okruženju sa kojim se ne slaže - razumeo je vrednost dijaloga i to je ključno za tu poziciju.

Imao je visoke standarde, ali je bio i dosta skroman, bez lažne pretencioznosti."

Poslednji jugoslovenski ambasador u Americi, pa makar i „skraćene" Jugoslavije, kaže da je ličnost ambasadora veoma važna.

„Najvažniji je kredibilitet - da ima svoju specifičnu težinu koju je ranije izgradio ili u međunarodnim odnosima, ili u zemlji iz koje dolazi.

Treba verno da prenosi ono što mu se govori, kao i da ima puno poverenje onih koji ga šalju", kaže Ivan Vujačić.

Šta može ambasador u Vašingtonu

Budimir Lončar u SAD je predstavljao zemlju sa dvadeset miliona stanovnika, predvodnicu Pokreta nesvrstanih, na granici evropskog Istoka i Zapada.

„Mogao sam da dođem veoma visoko u administraciji, daleko više nego što je to bila veličina zemlje.

Bili smo afirmisani kao predvodnici nesvrstane politike, imali smo sopstveni put kojim se krećemo, bili smo i barometar za razumevanje kuda se kreće Sovjetski savez, imali smo produbljene odnose sa Nemačkom."

Posle raspada SFRJ, menja se i snaga beogradskog predstavnika u Vašingtonu, posebno što su od 1992. godine diplomatski odnosi takvi da dve zemlje nisu ni razmenile ambasadore već su komunicirale preko otpravnika poslova.

Ipak, u svom ambasadorskom mandatu Ivan Vujačić nailazio je na otvorena vrata domaćina.

„Predsednika vidite prilikom preuzimanja akreditacije, a u Belu kuću uglavnom odlazite kod zamenika savetnika za nacionalnu bezbednost, zamenika državnog sekretara u Stejt departmentu.

U odnosu na neke druge zemlje, Amerikanci su mnogo otvoreniji i dostupan nam je daleko viši nivo."

Brd-in-Hend, 19. oktobar 2006.
Getty Images
Ambasador Vujačić upoznao se sa kulturom Amiša dok je službovao u SAD

Neformalna diplomatija u tom slučaju dodatno dolazi do izražaja, posebno u Americi.

„Moja supruga mi je mnogo pomogla jer se od partnera očekuje da budu deo vašingtonskih klubova i udruženja.

Ona je bar pola radnog vremena radila na tome i to mi je omogućilo susrete sa članovima Vrhovnog suda, direktorom FBI-ja, senatorima", kaže Vujačić.

On pojašnjava da je ambasadorsku misiju prihvatio sa svim njenim ograničenjima.

„Ambasador može da razjasni američkoj strani naše poglede na izvesne probleme, da blagovremeno i tačno izveštava o tome šta mu sagovornici govore, o klimi koja se stvara i daje sugestije u vezi sa vođenjem naše politike.

Posao ambasadora nije da stvara, već da sprovodi politiku i na nju eventualno utiče svojim sugestijama", kaže Vujačić.

Šta posle službe u SAD

Jedan od prvih posleratnih ambasadora komunističke Jugoslavije Vladimir Popović posle Vašingtona poslat je u Kinu, kao prvi jugoslovenski predstavnik u ovoj zemlji.

Veljko Mićunović bio je pedesetih godina prošlog veka najpre ambasador SFRJ u Sovjetskom Savezu, potom je odslužio jedan mandat u Sjedinjenim Državama, da bi onda bio upućen na još jednu službu u Moskvu.

Bilo je i ambasadora koji su se po povratku u zemlju bavili politikom - Marko Nikezić je sedamdesetih godina prošlog veka postao vođa srpskih komunista smenjen zbog optužbi za suviše liberalan pristup komunizmu.

Posle ambasadorske službe u Vašingtonu, Budimir Lončar bio je ministar spoljnih poslova Jugoslavije, specijalni predstavnik Generalnog sekretara Ujedinjenih nacija za Pokret nesvrstanih, pa i deo hrvatske diplomatije kao savetnik predsednika Stjepana Mesića i Ive Josipovića.

Bivša hrvatska predsednica Kolinda Grabar Kitarović odslužila je ambasadorski mandat u Vašingtonu od 2008. do 2011. godine, a na to mesto došla je sa pozicije ministarke inostranih poslova.

Vašington, 17. oktobar 2004.
BBC
Stejt department je središte američke diplomatije

Živorad Kovačević je posle sukoba sa Slobodanom Miloševićem napustio jugoslovensku diplomatiju i posvetio se razvoju civilnog društva i dijaloga u regionu.

„Poznavanje aktera, američke politike pomogli su mu u nastavku karijere - nije mnogo koristio kontakte, ali je njegovo ime otvaralo vrata na transatlantskom nivou.

Napisao je i knjigu o Americi i njenoj ulozi u ratovima u Jugoslaviji, bio je kritičan i prema ulozi Vašingtona, ali i prema lokalnim političarima", kaže Maja Bobić koja danas radi u Međunarodnom evropskom pokretu.

Ambasador Vujačić po povratku u Srbiju posvetio se akademskoj karijeri i radu na Ekonomskom fakultetu.

„To mesto nije škola za politiku, ambasador u Vašingtonu treba da poznaje politiku sopstvene zemlje i da ima dobre veze u međunarodnim odnosima, da ima iskustvo i znanje o zemlji u koju dolazi", zaključuje on.


Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije BBC - BBC

Ko je Kaster Semenja i zašto je njen slučaj važan

Evropski sud za ljudska prava presudio je da je Savezni vrhovni sud Švajcarske prekršio pravo Kaster Semenje na pravično suđenje kada joj je 2023. godine odbijena žalba na propise Svetske atletike koji su joj faktički zabranili da se takmiči.