Ko je bio general Jovan Divjak: "Oficir i džentlmen" ratnog Sarajeva

Ratni general Armije Bosne i Hercegovine bio je omiljen među građanima Sarajeva.

 

Sarajevo, Jovan Divjak
Milomir Kovačević Strašni/BBC
Fotograf Milomir Kovačević Strašni načinio je svoju omiljenu fotografiju generala Jovana Divjaka na ulicama ratom razrušenog Sarajeva

 

„Ne pucaj."

Ove reči koje i dalje odzvanjaju arhivskim televizijskim snimcima obeležile su život i vojničku karijeru Jovana Divjaka, rođenog Beograđanina, oficira Jugoslovenske narodne armije (JNA), stanovnika Sarajeva i brigadnog generala Armije Republike Bosne i Hercegovine koji je posle rata iz protesta vratio čin.

Izgovorio ih je u maju 1992. godine kada je bezuspešno pokušao da spreči ubijanje vojnika JNA koji su se povlačili iz Sarajeva.

„Ostao je mit, ikona Sarajeva kod ljudi koji su imali viziju Bosne kao multinacionalne", kaže čovek koji ga je u ratnim godinama u Sarajevu gledao kroz objektiv foto-aparata, Milomir Kovačević Strašni.

Jovan Divjak umro je 8. aprila 2021. u 84. godini u Sarajevu, posle duge i teške bolesti.

U trenutku smrti, bio je predsednik Udruženja „Obrazovanje gradi BiH" čiji je cilj bila pomoć u školovanju dece koja su u ratu ostala bez roditelja.

Ovo su tri priče ljudi koji su Jovana Divjaka poznavali u različitim vremenima i ulogama.

Amra Zulfikarpašić: „Čovek koji nije pripadao ovom svetu"

U njenu sarajevsku ulicu se Jovan Divjak doselio dok je bila devojka.

Profesorka umetnosti Amra Zulfikarpašić seća se uniforme generala Divjaka i poštovanja koja je ona dobijala još i pre nego što je krvavi raspad Jugoslavije bio nagovešten.

„Ja njega ne posmatram kao vojnika, ja ga posmatram kao čoveka - to je bio jedan visoko sofisticiran čovek, gospodin u pravom smislu reči, primer onoga što se naziva oficir i džentlmen.

„To je čovek koji nije pripadao ovom svetu ovde, koji ga je toliko voleo, on je bio iznad svega", priseća se ona u razgovoru za BBC.

 

Sarajevo, 1993. godine
Getty Images
Na ulicama ratnog Sarajeva, Divjak je bio domaćin i francuskom filozofu Bernaru Anriju Leviju

 

U njenom životu je uloga generala Divjaka postala važna prilikom referenduma o nezavisnosti Bosne i Hercegovine (BiH), krajem zime 1992. godine, na koji je izašlo 63,7 odsto glasača u BiH i 99,7 odsto podržalo nezavisnost.

Srbi su pozvani da bojkotuju glasanje, ali je jedan general Teritorijalne odbrane BiH, rođen u Beogradu, odlučio drugačije.

„Moj otac je došao da nam kaže da je na glasanju video Jovu Divjaka i to nas je sve začudilo, ali smo posle tog referenduma svi gledali u njega kao u čoveka koji bi mogao biti naša uzdanica.

„On je bio čovek kosmopolita, jasno protiv rata, pokazao je da se neće svrstati ni na čiju, sem na antiratnu stranu."

Period sarajevske opsade grada koju su organizovale snage bosanskih Srba za Amru Zulfikarpašić biće godine koje ipak, kako kaže, ne bi menjala za četiri godine letovanja ni na Floridi.

Razočarenja su usledila posle rata.

„Neka naša velika razočarenja u one koji su došli posle rata ne mogu se reflektovati na Jovu Divjaka.

„On je od početka do kraja ostao svetla, uspravna figura, a ljudi koji su zavladali Bosnom i Sarajevom nisu bili Jovinog kalibra."

General Divjak se posle rata nije posvetio politici, već humanitarnom radu i kulturi.

„On je bio pravi kulturni radnik - nikad se nije desila izložba ili kulturni događaj, a da Jovo Divjak nije došao, družio se s ljudima, oni su mu prilazili, grlili ga.

„Njegova vojna karijera pada u drugi plan spram njegove čovečnosti, posvećenosti kulturi."

Poziv za politički angažman stigao je kasno, smatra Amra Zulfikarpašić.

„Bila je priča o tome da će pitati Jovana Divjaka da bude gradonačelnik Sarajeva.

„Kad sam čula, rekla sam im da mislim da su malo zakasnili jer je on već bio u bolnici - rekla sam im da mu to i ne govore, da ga ne ujedu za srce", kaže ona.

Ističe da je duboko nesrećna dosadašnjom političkom situacijom u gradu, ali da joj nadu daje nedavni izbor mlade gradonačelnice Benjamine Karić.

Ipak, kao sliku po kojoj će posleratno Sarajevo takođe pamtiti Divjaka su poslednje četiri godine njegovog života bez supruge Vere.

„Kada mu je žena otišla sa ovog sveta, Jovo Divjak je, kao pravi džentlmen, svaki dan sa buketom cveća išao na njen grob - to je bio njegov dnevni ritual.

„Žene su po pijaci pričale o tome, divili mu se kako svaki dan kupuje cveće i nosi na groblje", kaže Amra Zulfikarpašić i podvlači sudbinu porodice Divjak kojoj su oba sina otišla u inostranstvo.

 

Sarajevo, 2017. godine
ELVIS BARUKCIC/AFP via Getty Images
Jovan Divjak na sarajevskoj pijaci Markale 2017. godine

 

Milomir Kovačević Strašni: „Ostao je mit, ikona Sarajeva"

Pred objektiv njegovog foto-aparata general Jovan Divjak ušetao je u ratnim devedesetim godinama prošlog veka.

Sarajevski fotograf, koji danas živi i radi u Parizu, kaže da generala nije poznavao pre nego što su ulice Sarajeva postale opasne za kretanje, a grad i njegovi stanovnici u potpunosti blokirani, često bez hrane i vode.

„Upoznao sam Jovana Divjaka na pres konferencijama u sarajevskom Međunarodnom pres centru - malo po malo, počeli smo da se srećemo po ulicama, kulturnim događajima jer se tada po Sarajevu kretalo na vrlo malo mesta, u vrlo uskim krugovima.

„Novinari su ga voleli, uvek je bio vedrog duha, voleo je da se šali", kaže Milomir Kovačević Strašni za BBC.

 

Sarajevo, Jovan Divjak
Milomir Kovačević Strašni/BBC

 

Na njemu omiljenoj fotografiji Jovana Divjaka koju je načinio u ratnom Sarajevu, general Armije Republike Bosne i Hercegovine prikazan je sa osmehom na licu.

„Sretao sam ga i po restoranima, na ulici - razgovarao je uvek sa ljudima, prilazio i pričao sa svima.

„Bio je veoma neposredan, a sa damama uvek šarmantan."

Posle rata, Divjak i Kovačević nastavili su druženje i u Parizu, a general je dobro govorio i francuski jezik.

„Sklonio se iz svih političkih akcija da bi se bavio obrazovanjem mladih ljudi.

„Iz moje perspektive, to je najkorisnije što je radio, jedina nada da se mladim ljudima koliko-toliko pomogne da se obrazuju, da se prevaziđu sva neslaganja koja i dalje postoje."

Ipak, završnu sliku života generala Divjaka, Kovačević će obojiti nešto drugačijim tonovima.

„Kao i cela ideja Jugoslavije i Bosne, ideja zajedništva, on je bio jedan od simbola koji su - propali.

„Mislim da se nije ništa promenilo, a mislim da je i on to razumeo - sve je ostalo manje-više podeljeno na etničkim osnovama, daleko od onoga što su želeli Jovo i njegova generacija", zaključuje Kovačević.

Ena Čolpa: „Jedini kome nije bilo bitno zašto nemaš roditelja"

Sa četiri godine, Ena Čolpa ostala je bez oca, u porodici koju su činile majka i sestra.

Na početku srednjoškolskih dana, upoznala je udruženje „Obrazovanje gradi BiH", koje je pomagalo školovanje dece koja su u ratu ostala bez roditelja, a na čijem je čelu 27 godina bio Jovan Divjak.

„U Bosni i Hercegovini, većina organizacija finansira decu šehida, poginulih boraca, ali moj otac se vodio kao civilna žrtva rata jer je bio ubijen kao zarobljenik.

„Jovan Divjak je bio jedini kome nije bilo bitno zašto nemaš roditelja, želeo je da ti pruži podršku bez obzira na veru, naciju, status."

 

Sarajevo, Jovan Divjak
Ena Čolpa/BBC
Jovan Divjak i Ena Čolpa

 

Čoveka koji joj je promenio život Čolpa je gledala različitim očima.

„Na prvu, meni je kao detetu izgledalo da ima ozbiljan stav, da je bio samozatajan, valjda zato što je bio i vojno lice.

„Kad sam ga bolje upoznala, promenila sam mišljenje: veoma je pristupačan, bio je uvek tu za savet, pomoć."

 

Knjiga Jovana Divjaka
Ena Čolpa/BBC
U knjizi Jovana Divjaka, sam general navodi poruku koju je dobio od Ene Čolpe dok je bio u Austriji, priveden po nalogu Srbije u suđenju za događaje u Dobrovoljačkoj ulici

 

Ipak, na konstataciju da ni danas mnogo ljudi u Sarajevu ne deli stavove generala Divjaka, Čolpa kaže da ga ljudi jesu razumeli.

„Ko je bio blizak njemu, dobro ga je razumeo.

„Čak i oni koji ga nisu dobro znali i nisu ga poznavali - sigurno su ga poštovali."

Čolpa kaže da će Udruženje nastaviti sa radom i da će i dalje pomagati mališane sa invaliditetom, romsku decu, talentovane mlade ljude.


Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

  • N.Sad

    13.04.2021 15:25
    Spreči li general ubijanje vojnika u Dobrovoljačkoj? Zašto je Izetbegoviću vratio čin generala? Nije valjda da general nije znao za mudžahedine koje je doveo Alija koji su odsecali glave Srbima? Nije valjda da general nije znao za hiljade ubijenih i zatvorenih Srba samo u Sarajevu? Nije valjda da general nije znao za 100.000 proteranih Srba iz Sarajeva? Kad je polagao zakletvu kao oficir JNA kako je glasila zakletva i kako neko takav može onda glasati za nezavisnu BiH iako zna da je to vodilo u rat? O pokojniku sve ,najbolje"?
  • Bul. m. T.

    13.04.2021 13:48
    Da li BBC objavljuje slično humanistički obojene tekstove u Hrvatskoj o npr. majoru Šljivančaninu ili u Bosni o Mladiću? Mislim, svi su izdali državu koju su se zakleli da će životom braniti, pa što sad neka diferencijacija?

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije BBC - BBC