Amerika, Balkan i politika: Bajden odao poštu „dragom prijatelju" Bobu Dolu, opraštaju se i političari sa Balkana

Mnogi američki političari odali su poštu preminulom političaru iz redova Republikanske stranke Bobu Dolu.
Bob Dole delivers a speech in 1996
Reuters
Bob Dol, fotografija iz 1996. godine

Predsednik Amerike Džo Bajden, ali i mnoge druge demokrate i republikanci, odali su poštu republikanskom lideru Robertu Dolu koji je preminuo u 98. godini.

Bajden je rekao da je Dol bio njegov „dragi prijatelj" i „državnik sa kojim malo ko u američkoj istoriji može da se poredi".

Dol je bio dugogodišnji senator Kanzasa, a 1996. se kandidovao za predsednika ispred Republikanske stranke, izgubivši od demokrate Bila Klintona.

Bio je veteran Drugog svetskog rata, kad je zamalo poginuo u borbama.

Vest o Dolovoj smrti objavila je fondacija koju vodi njegova supruga.

„Verno je služio Sjedinjenim Američkim Državama 79 godina", naveli su u saopštenju.

Dolov protivnik na izborima 1996. Bil Klinton rekao je da bi Dolov primer trebalo da „inspiriše savremenike i generacije koje dolaze".

Bivši republikanski predsednik Džordž Buš rekao je da je Dol bio oličenje „najboljih američkih vrednosti".

Barak Obama, demokrata koji je nasledio Buša, opisao je Dola kao „ratnog heroja, političkog lidera i državnika".

U Kongresu, predsedavajuća Predstavničkog doma i demokratkinja Nensi Pelosi naredila je da se zastave na američkom Kapitolu spuste na pola koplja.

Lider republikanaca u Senatu Mič Mekonel rekao je da je Dol živeo „bogato ispunjen i duboko častan američki život" i dodao da Dolu „nije moguće odati priznanje koje bi ga zaista opisalo".


Bob Dol i Balkan

Tokom i posle ratova devedesetih, Dol je aktivno učestvovao u pokušajima rešavanja političke krize u Bosni i Hercegovini i na Kosovu, pa su mu poštu odali i pojedini političari iz regiona.

Od Dola su se na Tviteru oprostili premijer Kosova Aljbin Kurti i predsednica Vjosa Osmani.

„Iskreno saučešće porodici Dol i američkom narodu, dok sa tugom odajemo počast američkom heroju i nezamenljivom podržavaocu borbe za slobodu Kosova", napisao je Kurti.

Osmani se Dolu zahvalila što je „uvek stajao uz narod Kosova u borbi za nezavisnost", opisavši ga kao „ratnog heroja, cenjenog političara i borca za slobodu u celom svetu".

Dol je prošle godine dobio bistu u Prištini.

Telegram saučešća porodici uputili su i članovi Predsedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović i Željko Komšić.

Džaferović je Dola nazvao „velikim prijateljem Bosne i Hercegovine".

„U vreme kada su brojni u međunarodnoj zajednici pasivno i indiferentno posmatrali brutalnu agresiju na Bosnu i Hercegovinu i genocidni napad na bošnjački narod, senator Dol je zajedno sa svojim kolegama u Američkom kongresu bio istinski glas pravde i savesti čovečanstva", naveo je u telegramu.

Komšić je rekao da je Dolova smrt „veliki gubitak za slobodu i demokratiju u celom svetu".

„Zahvalni smo mu što je posle agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu nebrojeno puta ukazivao na svu pogubnost destruktivnih politika unutar Bosne i Hercegovine koje su ugrožavale mir, sigurnost i prosperitet građana i države", istakao je Komšić, a prenoseVijesti.


Planovi Džoa Bajdena u spoljnoj politici


Poznat po smislu za humor

Dol je odrastao u Kanzasu tokom Velike depresije.

Pre nego što se upustio u politiku, zadobio je povrede zbog kojih nije mogao da koristi desnu ruku i šaku.

Pet puta je biran za senatora američke države Kanzas i bio je lider republikanaca u Senatu, a pre toga i Predstavničkog doma.

Bio je potpredsednički kandidat uz Džeralda Forda 1976. godine, kada su izgubili od demokrata Džimija Kartera i Voltera Mondejla.

U trci za predsedničku fotelju 1996. godine, Dol je bio odmah iza pobednika Bila Klintona, ali sa velikom razlikom.

Važio je za pragmatičnog političara, koji je bio voljan da sa demokratama sarađuje na dvopartijskim inicijativama, posebno u oblasti prava osoba sa invaliditetom.

Takođe je imao reputaciju odlučnog i oštrog govornika koji je umeo da se šali na svoj račun.

Nakon gafa u debati koja se vodila među kandidatima za potpredsednika 1976. godine, Dol je o događaju govorio sa humorom.

„Trebalo je da iskritikujem protivnika. I jesam - samog sebe", rekao je Dol.

Kada ga je Bil Klinton 1997. odlikovao predsedničkom medaljom slobode, počeo je da izgovara zakletvu koju predsednici polažu pre stupanja na dužnost, pre nego što se našalio: „Izvinite, pogrešan govor".


Trinaest godina posle proglašenja nezavisnosti, Kosovo je priznalo oko 100 zemalja. Ipak, tačan broj nije poznat.

Priština navodi brojku od 117 zemalja, a u Beogradu kažu da ih je daleko manje.

Među zemljama Evropske unije koje nisu priznale Kosovo su Španija, Slovačka, Kipar, Grčka i Rumunija, a kada je reč o svetskim silama, to su Rusija, Kina, Brazil i Indija.

Kosovo je od 2008. godine postalo član nekoliko međunarodnih organizacija, kao što su MMF, Svetska banka i FIFA, ali ne i Ujedinjenih nacija.


Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije BBC - BBC