Srbija i politika: U toku referendum o promeni Ustava u oblasti pravosuđa

Više od 6,5 miliona upisanih u birački spisak moći će da se opredele da li su za promene najvišeg pravnog akta, glasanje organizovano u Srbiji i još 10 država.
izbori
Vladimir Zivojinovic/BBC
Arhivska fotografija

Posle skoro 16 godina i prvi put u uslovima pandemije korona virusa, građani Srbije se izjašnjavaju na referendumu, ovaj put o promeni Ustava u oblasti pravosuđa.

Glasačka mesta su otvorena u sedam časova i biće otvorena do 20 sati.

Pravo glasa ima 6.510.323 ljudi, podaci su Republičke izborne komisije (RIK) od 13. januara 2022.

Većina izašlih birača odlučiće o promeni najvišeg pravnog akta.

Ako se potvrde predložene izmene - sudije i tužioce će ubuduće birati kolege, a ne Skupština kao dosad, što bi trebalo da dovede do veće nezavisnosti sudstva od politike.

Premijerka Ana Brnabić je pozvala građane da glasaju za promenu Ustava, navodeći da je „referendum u ovom trenutku najvažnija stvar za jačanje naše zemlje".

Poslednji put referendum u Srbiji održan je septembra 2006. kada se dva dana odlučivalo o promeni Ustava.

Kakva je sad procedura?

Kao i dosad, pravo glasa imaju svi punoletni koji su upisani u birački spisak.

Da li ste evidentirani možete proveriti ovde, upisivanjem Jedinstvenog matičnog broja i broja lične karte.

Na referendumsko pitanje „Da li ste za potvrđivanje akta o promeni Ustava Republike Srbije?", glasa se zaokruživanjem odgovora da ili ne.

Moguće je glasati i bez poziva za glasanje, uz važeću ličnu kartu ili pasoš.

Osobe sa invaladitetom ili stariji koji iz zdravstvenih razloga ne mogu da dođu, glasanje mogu obaviti kod kuće ako o tome obaveste nadležne do 11 sati putem kontakt telefona za svaku opštinu.

ilustracija
Vladimir Zivojinovic/BBC

Slepi, nepismeni ili sa invaliditetom imaju pravo da povedu pomagače koji će za njih popuniti glasački listić, objavio je RIK.

Kako bi se sprečilo širenje korona virusa, izdate su i preporuke:

  • na glasačkom mestu obavezno je nošenje maski preko nosa, usta i brade
  • prilikom utvrđivanja identiteta masku skinuti kratkim povlačenjem traka
  • izbegavati rukovanja i fizičke kontakte
  • dezinfekcija ruku pre i posle glasanja
  • držati udaljenost od 1,5 metra od ostalih

Gde može da glasa dijaspora?

Svi koji su se do pre tri nedelje prijavili za glasanje u inostranstvu, to će moći da učine na 10 mesta u Evropi.

Referendum se održava u ambasadama Srbije u Beču, Briselu, Rimu, Oslu, Moskvi i Skoplju i konzulatima u Minhenu, Strazburu, Cirihu i Vukovaru.

Pošto je rok za prijavljivanje istekao u ponoć 25. decembra, glasači u dijaspori gde neće biti otvorena glasačka mesta, moći će da ostvare svoje biračko pravo izlaskom na svoje biračko mesto u Srbiji.

Glasanje na Kosovu najverovatnije neće biti održano, odlukom kosovske Skupštine.

Poslanici u Prištini usvojili su u subotu nacrt rezolucije protiv organizovanja referenduma na glasačkim mestima van Kancelarije za vezu, na predlog premijera Aljbina Kurtija - kako bi se sprečilo „narušavanje integriteta i suvereniteta".

Ta odluka je „protiv interesa i prava srpskog naroda", ocenio je šef poslaničke grupe Srpske liste Igor Simić.

Šta se menja u Ustavu i zašto?

Uskostručna materija iz oblasti pravosuđa.

Suština je, kako tvrde nadležni, da se obezbedi veća nezavisnost sudstva od druge dve grane vlasti - izvršne i zakonodavne, odnosno od Vlade, ministara i narodnih poslanika, kako bi politički sistem bio uravnotežen.

To je važno i zbog usklađivanja sa evropskim zakonodavstvom.

Ako dođe do potvrđivanja Akta o promeni Ustava Republike Srbije, kako se to zvanično definiše, sudije i tužioce više neće birati poslanici, već stručna tela.

ilustracija
Vladimir Zivojinovic/BBC
  • Promenom dela najvišeg pravnog akta predviđeno je da se sudije ne biraju najpre na tri godine, već sudijska funkcija postaje stalna i traje od izbora do kraja radnog veka, ako sudiji zbog nečeg drugog ne prestane funkcija.
  • Sudije više neće birati Skupština, već Visoki savet sudstva sa 11 članova (šest članova koje biraju sudije, četiri istaknuta pravnika koje bira Narodna skupština i predsednik Vrhovnog suda)
  • Umesto dosadašnjih tužilaca i zamenika tužilaca, sada će se oni zvati glavni javni tužilac i javni tužilac
  • Tužioce neće više birati Skupština, već Visoki savet tužilaštva sa 11 članova (pet javnih tužilaca, četiri istaknuta pravnika koje bira Narodna skupština, Vrhovni javni tužilac i ministar za pravosuđe)

Cilj promena je da se obezbedi ne samo veća nezavisnost, već i efikasnost i odgovornost sudstva, veća samostalnost i odgovornost javnog tužilaštva, bolja zaštita prava građana i jačanje vladavine prava, navode nadležni.


Možda će vas zanimati i ova priča


Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije BBC - BBC