Protesti u Iranu: Šta je policija za moral i šta kaže jedan njen pripadnik

Smrt žene koju je pritvorila iranska Policija za moral izazvala je proteste širom zemlje, ali ko su oni?
File photo showing Iranian morality policewomen speaking to a woman about her dress in Tehran, Iran (22 April 2007)
Getty Images
Patrole moralne policije zadužene su da proveravaju da žene nose hidžab na ispravan način

Smrt dvadesetdvogodišnje Maše Amini pošto ju je privela iranska policija za moral izazvala je ljutite proteste, na kojima žene spaljuju marame iz prkosa prema strogom kodeksu oblačenja Islamske Republike i onih koji ga sprovode.

Gašt-e-Eršad (patrole za usmeravanje) specijalne su policijske jedinice zadužene za sprovođenje poštovanja islamskog morala i privođenje žena za koje smatra da su „neprimereno" odevene.

Prema iranskom zakonu, koji se zasniva na tumačenju šerijata - islamskog pravnog sistema, žene su u obavezi da pokrivaju kosu hidžabom (maramom za glavu) i da nose dugu, opuštenu odeću koja će im zamaskirati figuru.

Amini se navodno videlo malo kose pod maramom kad ju je uhapsila moralna policija u Teheranu 13. septembra.

Ona je pala u komu ubrzo pošto je kolabirala u pritvorskom centru i umrla je tri dana kasnije u bolnici.

Služba je negirala izveštaje da su je policajci tukli u glavu pendrekom i da su je udarali u jedno od njihovih vozila.

Mahsa Amini
Mahsa Amini family
Maša Amini je umrla u petak, tri dana nakon što je kolabirala u pritvorskom centru moralne policije

U jednom od retkih intervjua, pripadnik policije za moral govorio je anonimno za BBC o iskustvu rada u službi.

„Rekli su nam da je razlog zašto radimo za jedinice moralne policije da bismo štitili žene.

„Jer ako se one ne budu odevale pravilno, onda bi to moglo da isprovocira muškarce koji bi mogli da im naude", rekao je on.

On je dodao da rade u šestorkama, sačinjenim od četiri muškarca i dve žene, i da su usredsređeni na oblasti sa velikim pešačkim saobraćajem i tamo gde se okupljaju mase.

„To je neobično, zato što ako ćemo samo da usmeravamo ljude zašto moramo da biramo prometna mesta koja potencijalno znače da možemo da uhapsimo više ljudi?

„To je kao da idemo u lov."

Ovaj policajac je dodao da će njegov komandir da ga prekori ili da ga prijavi da ne obavlja posao ako ne identifikuje dovoljno ljudi koji krše kodeks oblačenja, i da mu je posebno teško kad se ljudi opiru hapšenju.

„Očekuju od nas da ih silom ubacujemo u kombi. Znate li koliko puta sam plakao dok sam to radio?

„Želim da im kažem da ja nisam jedan od njih. Većina nas su obični vojnici koji služe obavezni vojni rok. Osećam se veoma loše."

Postrevolucionarni ukaz

Borba iranskih vlasti protiv „lošeg hidžaba" - pogrešnog nošenja marame ili druge obavezne odeće - počela je ubrzo posle Islamske revolucije 1979, čiji je glavni cilj bio da se žene nateraju da se oblače smerno.

Iako su mnoge žene to i činile u ono vreme, mini suknje i nepokrivena kosa nisu bili neuobičajen prizor na ulicama Teherana pre nego što je prozapadnjački šah Muhamed Reza Pahlavi svrgnut s vlasti.

Njegova supruga Fara, koja je često nosila zapadnjačku odeću, smatrala se primerom moderne žene.

Women protesting in Iran in March 1979 with their hair uncovered
Getty Images
Protesti zbog hidžaba koji su izbili u Iranu u martu 1979. godine trajali su nekoliko dana

Nekoliko meseci od osnivanja Islamske Republike, zakoni za zaštitu prava žena usvojeni pod šahom počeli su da se ukidaju.

„To se nije desilo preko noći, bio je to proces koji je trajao korak po korak", kaže Mehrangiz Kar (78), advokatkinja za humanitarno pravo i aktivistkinja koja je pomogla u organizovanju prvog protesta protiv hidžaba.

„Odmah posle revolucije, bilo je muškaraca i žena na ulicama koji su nudili besplatne marame ženama umotane u ukrasni papir."

A group of women protest against wearing the Islamic veil, while waving their veils in the air outside the office of the Prime Minister, Tehran, Iran, 6th July 1980
Getty Images
Women were waving headscarves in the air in resistance in the earlier anti-hijab protests of the 1980s

Vođa revolucije, ajatolah Ruholah Homeini objavio je 7. marta 1979. ukaz prema kom su hidžabi obavezni za sve žene na radnim mestima i rekao je da smatra nepokrivene žene „golišavima".

„Taj govor su mnogi revolucionari shvatili kao nalog da se hidžab silom stavi ženama na glave", rekla je Kar, koja danas živi u Vašingtonu, u SAD.

„Mnogi su mislili da će se to desiti preko noći, pa su žene počele da pružaju otpor."

One su odmah reagovale.

Više od 100.000 ljudi, uglavnom žena, okupilo se na ulicama Teherana već naredni dan - na Međunarodni dan žena - da bi protestovale.

„Postale smo kreativne"

Uprkos ukazu ajatolaha Homeinija, bilo je potrebno neko vreme da vlasti odluče šta se tačno smatra „primerenim" odevanjem za žene.

„Nije bilo jasnih uputstava, tako da su smislili plakate i banere sa modelima, koji su lepljeni na zidove kancelarija.

„Oni su govorili da žene treba da slede ova uputstva za nošenje hidžaba ili ne mogu da uđu", objasnila je Kar.


Do 1981. godine, od žena i devojaka se zakonski zahtevalo da nose „smernu islamsku" odeću.

U praksi je to značilo nošenje čadora - odežde koja pokriva čitavo telo, često sa manjom maramom ispod - ili marame i ogrtača koji im pokriva ruke.

„Ali borba protiv obaveznog hidžaba nastavila se na pojedinačnom nivou. Bile smo kreativne u nošenju marame za glavu ili ne pokrivajući kosu pravilno", kaže Kar.

„Svaki put kad bi nas zaustavili, mi bismo se opirale."

Parlament je 1983. doneo odluku da žene koje ne pokrivaju kosu u javnosti mogu biti kažnjene sa 74 udarca bičem.

U skorije vreme, dodata je i kazna do 60 dana zatvora.

Vlasti su ipak imale problema da u međuvremenu sprovedu zakon, a žene svih godišta često su mogle da se vide kako testiraju granice u javnosti noseći tesne kaputiće do iznad kolena i marame jarkih boja povučenih unazad tako da se vidi kosa.

Grub pristup

Mere do kojih su ova pravila nametana i težina kazni varirali su tokom godina u zavisnosti od toga koji predsednik je bio na vlasti.

Ultrakonzervativni tadašnji gradonačelnik Teherana Mahmud Ahemdinedžad želeo je da deluje naprednije po ovom pitanju dok je bio u kampanji za izbor predsednika 2004.

„Ljudi imaju različite ukuse i mi moramo da udovoljimo svima njima", rekao je on u televizijskom intervjuu.

An Iranian morality policewoman walks past police vehicles ahead of a crackdown on women violating Iran's Islamic dress code in Tehran, Iran (23 July 2007)
AFP
Policajci Gašt-e-Eršada optuženi su da su verbalno i fizički zlostavljali žene

Ali ubrzo posle njegove izborne pobede naredne godine, formalno je osnovan Gašt-e-Eršad.

Sve do tada, kodeks oblačenja su neformalno nadzirale druge jedinice za sprovođenje reda i zakona i paravojske.

U javnosti se moralna policija često kritikuje za grubi pristup i žene se često zatvaraju i puštaju tek kad se pojavi neki rođak sa garancijama da će se one pridržavati pravila u budućnosti.

„Uhapšena sam sa ćerkom kad smo zaustavljene zbog karmina", rekla je za BBC jedna žena iz centralnog grada Išfana.

„Odveli su nas u policijsku stanicu i tražili od mog muža da dođe i potpiše dokument da nas neće puštati iz kuće bez hidžaba."

Druga žena iz Teherana ispričala je za BBC da joj je policajka rekla kako njene čizme mogu biti „suviše erotske" za muškarce i privela ju je zbog toga.

„Pozvala sam muža i zamolila ga da mi donese par cipela", rekla je ona.

„Potom sam potpisala dokument u kom priznajem da sam nosila neprimerenu odeću i sada imam krivični dosije."

Prema drugim svedočanstva o iskustvima sa moralnom policijom, koja su podeljena sa BBC-jem, žene su premlaćivanje i podvrgnute još okrutnijim i neobičnijim kaznama.

Jedna žena je ispričala da joj je policija, kada ju je uhapsila, pretila da će staviti bubašvabe na njeno telo.

Nova gušenja sloboda

Predsednik Ebrahim Raisi, pripadnik tvrde verske struje, koji je izabran prošle godine, potpisao je dekret 15. avgusta za sprovođenje novog spiska ograničenja.

U njih spadaju postavljanje sigurnosnih kamera za nadzor i novčane kazne za nepokrivene žene, kao i uputi za „savetovalište" i obavezna zatvorska kazna za bilo kog Iranca koji dovodi u pitanje ili na internetu objavljuje nešto protiv pravila o hidžabu.

Iran's President Ebrahim Raisi speaks at a news conference in Tehran (29 August 2022)
Reuters
Predsednik Ebrahim Raisi izdao je ukaz u avgustu koji dodatno ograničava slobodu žena u oblačenju

Ograničenja su dovela do povećanja broja hapšenja, ali i do talasa objavljivanja fotografija i snimaka žena bez marama na društvenim mrežama - što se samo intenziviralo u danima posle smrti Amini.

Masih Alinedžad, novinarka i aktivistkinja koja danas živi u SAD, kaže da protesti koji su izbili posle smrti Amini za nju deluju duboko lično.

Ona je tokom godina vodila nekoliko viralnih kampanja protiv zakona o hidžabu, među kojima i #mystealthyprotest i mnogi je doživljavaju, kao i vlada, kao ključnu snagu iza aktuelnih nemira.

Žene su počele da skidaju marame i da mašu njima na sahrani Amini u zapadnom gradu Sakezu u subotu.


U danima koji su usledili, izašle su na ulice širom zemlje, a neke su snimljene kako spaljuju hidžabe uz skandiranje muških demonstranata.

„Kad su one to uradile, to me je podsetilo na vreme kad su ljudi počeli da ruše Berlinski zid, to je taj trenutak", kaže Alinedžad.

„Ono što me čini veoma emotivnom i punom nade je što je ovo prvi put da te devojke nisu same. Sada muškarci stoje uz njih."


Pratite nas na Fejsbuku,Tviteru i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

  • m

    23.09.2022 14:02
    Nemam nista protiv protesta u Iranu,samo je zanimljiv trenutak kada sve ovo desava tj kada se formira Istocna Alijansa zajedno sa Rusijom,ruse saveznike Rusije iznutra.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije BBC - BBC