Rusija i Ukrajina: Reorganizacija u ruskom vojnom vrhu - temeljna promena ili sve po starom

Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu imenovao je načelnika Generalštaba Valerija Gerasimova, koga su ratne pristalice često okrivljavale za neuspehe na frontu, za komandanta združenih snaga u Ukrajini.

U naširoko komentarisanoj reorganizaciji u vojnom vrhu, general Sergej „Armagedon" Surovikin zamenjen je kao komandant ruskih operacija u Ukrajini njegovim kritikovanim nadređenim, šefom generalštaba Valerijem Gerasimovim.

BBC ruski servis se pita šta ovaj potez znači i da li će činiti bilo kakvu razliku.

Objava promene u komandnom vrhu „specijalne vojne operacije" u Ukrajini stigla je u saopštenju Ministarstva odbrane od 11. januara.

„Pojačavanje rukovodstva specijalne operacije povezano je sa sve većim razmerama zadataka koji moraju da se izvrše i potrebom da se ostvari tešnja koordinacija između različitih jedinica vojnih snaga", stajalo je u saopštenju.

Pored toga što je šef generalštaba Valerij Gerasimov postavljen za novog komandanta Združenih snaga u Ukrajini, reorganizacija je prebacila prethodnog komandata Sergeja Surovikina, koji je na tom položaju proveo manje od tri meseca, na mesto jednog od tri njegova zamenika.

Druge dve pozicije zamenika dodeljene su Olegu Saljukovom, komandantu kopnenih trupa, i Alekseju Kimu, zameniku generalštaba.

Ovaj potez usledio je dok i dalje traju žestoke borbe između ruskih i ukrajinskih snaga oko grada rudnika soli Soledara u istočnoj Ukrajini.

Rusija je 13. januara iznela tvrdnju da je preuzela kontrolu nad gradom.

Zauzimanje Soledara je veliki podstrek za moral ruske vojske posle niza krupnih gubitaka iz poslednjih meseci.

Vojne vođe su se našle na meti oštrih kritika poklonika rata u Rusiji, posle povlačenja iz Harkovske oblasti i iz samog grada Harkova.

Najveći deo njihovog besa bio je usmeren na generala Gerasimova.

Krajem prošle godine, analitičari iz američkog Instituta za ratne studije (ISV) istakli su da je Kremlj držao Gerasimova daleko od očiju javnosti skoro 10 meseci.

Dok se rat približava drugoj godini, ISV sugeriše da se Kremlj sada priprema da ga vrati u žižu javnosti da bi preuzeo odgovornost za sledeću fazu operacije.

U januaru je ISV predvideo da Rusija 2023. godine planira obnovljenu i odlučnu vojnu ofanzivu, a da je naimenovanje Gerasimova sastavni deo te strategije.

Osamnaestog decembra, tokom prve zvanično najavljene posete vojnom štabu za 10 meseci, televizijski kanali su prikazali predsednika Vladimira Putina u razgovoru sa ministrom odbrane Sergejom Šojguom, Gerasimovim i Surovikinom.

Krajem decembra, šef generalštaba - takođe, prvi put posle duge pauze - pojavio se na malim ekranima da bi pričao samostalno sa vojnim atašeima iz drugih zemalja.

Popularni general i „teške odluke"

Sergej Surovikin je postavljen za komandanta Združenih snaga u oktobru 2022. godine, nedugo nakon što su ruske trupe predale grad Liman.

Njegovo naimenovanje pozdravljeno je od kritičara Ministarstva odbrane, među kojima najistaknutije među njima - Jevgenija Prigožina, šefa plaćeničke grupe Vagner, i čečenskog vođe Ramzana Kadirova.

Kadirov je Surovikina nazvao „pravim ratnikom", a Prigožin je za njega rekao da je „legendarna ličnost".

Deset dana poslen njegovog naimenovanja, Surovikin je bio prvi ruski vojni vođa od početka rata kog su vlasti prikazale na televiziji.

Tokom saopštenja, koje je prenosio televizijski kanal Rusija 24, Surovikin je predvideo, između ostalog, „teške odluke" u vezi sa Hersonom, južnom regionalnom ukrajinskom prestonicom.

U roku od mesec dana, ruska vojska je predala ovaj grad.

Prema jednoj verziji događaja, Surovikin je postavljen na taj položaj zato što je Kremlj želeo da na njega prebaci svu odgovornost za povlačenje trupa iz Hersona, jedinog većeg grada kog je Rusija uspešno zauzela tokom rata.

Na kraju je formalnu odluku o povlačenju doneo Sergej Šojgu, na osnovu Surovikinovog izveštaja.

Putin nije komentarisao.

Stručnjaci iz ISV-a istakli su da čak ni predavanje Hersona nije naškodilo Surovikinovoj reputaciji među poklonicima rata.

TAS je 31. decembra izvestio da ga je predsednik Vladimir Putin odlikovao Ordenom svetog Georgija treće klase.

Dan pre nego što je najavljena reorganizacija, pojavila se vest o još jednoj promeni u komandi ruskih snaga u Ukrajini.

General-pukovnik Aleksandar Lapin, koji je takođe bio oštro kritikovan za vojne greške, dobio je titulu šefa generalštaba kopnenih trupa, kako je objavljeno u medijima.

Lapin je bio taj kog su Kadirov, Prigožin i drugi pro-ratni blogeri smatrali odgovornim za izostanak ruskih uspeha na frontu, kao što je povlačenje iz Limana.

Prema ruskom političkom naučniku Abasu Galjamovu, ova promena uloga ističe da je „Putin isterao sve po svom ignorišući mišljenja igrača van vojnog establišmenta, kao što su Prigožin i Kadirov, i stao na stranu vlastitih zvaničnika."

Politička naučnica Jekaterina Šulman slaže se s tim, rekavši da ove promene ukazuju na birokratsku pobedu ministra odbrane Sergeja Šojugua.


Analiza novinara BBC-ja na ruskom Ilja Abiševa

Valerij Gerasimov nije ni ražalovan ni unapređen na novi položaj.

Kad se sve sabere i oduzme, on je i dalje na položaju šefa generalštaba.

Nema potrebe raspravljati o promenama u odgovornosti - čak i bez ove titule, Gerasimov je već odgovoran za sve što ima veze sa borbama u Ukrajini.

Premeštanje generala Surovikina sa komandovanja Združenim snagama u Ukrajini na zamenika takođe ne deluje kao neko posebno bitno ražalovanje - Gerasimov je ionako oduvek bio njegov neposredni nadređeni, a to će i sada ostati.

Ta uloga je ionako prilično nestabilna - postoji danas, ali ne mora da postoji i sutra.

Tu je jedan drugi aspekt koji je još važniji.

Može slobodno da se kaže da je odluke o ovim novim imenovanjima doneo Putin a ne Gerasimovljev zvanični šef koji sam nema nikakvu vojnu pozadinu: ministar odbrane Šojgu.

To znači da čak i pored mnogostrukih teških gubitaka po rusku vojsku u Harkovskoj, Donjeckoj i Hersonskoj oblasti zbog kojih su Gerasimov i Surovikin bili optuženi od mnogih „Z" patriota praktično za izdaju, Putin i dalje bira da se osloni na ove stare, kako ih on vidi, oprobane i pouzdane kadrovike.

Treba uzeti u obzir još jedno novije unapređenje - generala Lapina na položaj šefa generalštaba kopnenih trupa.

Jevgenij Prigožin, osnivač grupe Vagner, nazvao ga je netalentovanim, a Ramzan Kadirov, čečenski vođa, zahtevao je da ovaj bude ražalovan u običnog redova.

Uticaj Kadirova i Prigožina kao vodećih kritičara ruskog ministarstva odbrane, čini se, samo je rastao svaki put kad je Rusija po ko zna koji put promašivala cilj.

Od početka rata u Ukrajini, Kadirov je od general-majora stigao do general-pukovnika, a Prigožin je dobio neverovatno odrešene ruke; od njega je zatraženo da regrutuje desetine hiljada zatvorenika i da ih ubaci u samo žarište bitke, uključujući neke osuđene za teške zločine, u zamenu za garantovano pomilovanje za njihove zločine (koje može da odobri samo predsednik).

Čak su i okoreli službenici ruske federalne zatvorske službe bili zatečeni, a neočekivano Prigožinovo napredovanje u velikoj meri je zabrinulo lidere bezbednosnih službi kao i druge koji imaju direktan pristup Putinu.

Kad pogleda novopostavljenog Gerasimova danas, čovek može da primeti samo dve stvari: Prigožin, uprkos najvećim naporima, nije uspeo da dokaže posebnu efikasnost grupe Vagner na ratištu i da osigura sebi pobedu u zakulisanim birokratskim igrama.

S druge strane, Putin ima samo jedan špil karata i izgleda da nema nameru da igra sa bilo kojim drugim.


Pratite nas na Fejsbuku,Tviteru i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije BBC - BBC

Kurt Kobejn: Šta bi bilo da je on poživeo?

Da je legenda rok muzike Kurt Kobejn, koji je umro pre 30 godina, danas živ, imao bi 57 godina. Neke njegove osobine, koje nismo dovoljno cenili, mogu nam pomoći da pretpostavimo kakav bi on bio danas.