Poljska: Ko su favoriti na izborima i zašto ih Evropa budno prati

Izbori u Poljskoj nazvani su najvažnijim od pada komunizma 1989.
Žena i dete na glasačkom mestu u Poljskoj
Getty Images

Poljaci će glasati u nedelju na, kako ih je opozicioni lider Donald Tusk nazvao, „njihovim najvažnijim izborima od 1989. godine i pada komunizma".

Populistička, desničarska koalicija Ujedinjena desnica, koju predvodi stranka Pravo i pravda, želi da osvoji treći mandat na vlasti, neviđen u Poljskoj još od 1989. godine.

Ali posle ogorčene predizborne kampanje, jaz između desnice i centra se smanjio, u foto-finišu pred glasanje u nedelju, 15. oktobra za Sejm (donji dom parlamenta) i Senat.

Poljska je bila vatreni pobornik Ukrajine od početka ruske invazije, ali su se ti odnosi narušili tokom kampanje za poljsku zabranu uvoza ukrajinskih žitarica.

Varšava je takođe zauzela svađalački stav prema EU i optužena je da podriva demokratske vrednosti.

„Ne plašimo se diktata iz Berlina i Brisela", tvrdi premijer Mateuš Moravjecki.

Ko se bori na izborima?

Vladajuća stranka, na vlasti od 2015. godine i predvođena Jaroslavom Kačinskim, vodi u anketama, ali bi mogla da ima problema oko formiranja koalicije za osvajanje ubedljive većine.

Zamenik poljskog premijera i lider vladajuće stranke Pravo i Pravda Jaroslav Kačinski govori tokom regionalne konvencije stranke u Gorzovom Velkopolskom
Lech Muszynski/EPA-EFE/REX/Shutterstock
Jaroslav Kačinski je potpredsednik poljske vlade i lider vladajuće stranke Pravo i pravda

Partija Donalda Tuska predvodi centrističku Građansku koaliciju, ali nije uspela da se ujedini sa druge dve stranke umerene struje, Treći put i Levica.

„Dolaze velike promene. Ovo je znak preporoda Poljske", rekao je on okupljenoj masi pristalica koja pred glasanje broji stotine hiljada.

Bivši premijer Poljske od 2007. do 2014. godine, Tusk je kasnije postao predsednik Evropskog saveta.

Aktuelni premijer Mateuš Moravjecki optužio ga je da sledi naređenja Brisela i Berlina, naročito po pitanju prihvatanja migranata.

Ultradesničarska stranka Konfederacija mogla bi da odigra ključnu ulogu u obezbeđivanju dovoljno poslaničkih mesta stranci Pravo i pravda da bi ova ostala na vlasti.

Koja su krupna izborna pitanja?

Migracija je postalo jedno od pitanja oko kojih se najviše lome koplja pred izbore.

Stranka Pravo i pravda je pooštrila antimigrantsku retoriku, upozorivši da EU i opozicija žele da nametnu muslimanske migrante većinski rimokatoličkoj zemlji.

Vlada je odbila da prihvati tražioce azila koji ulaze u EU u drugim zemljama.

U reklami za predizbornu kampanju, Kačinski poručuje glasačima: „Da li želite da prestanemo da budemo gospodari naše vlastite zemlje? Dobro me poslušajte: Poljaci to ne žele, a ni Pravo i pravda ne želi ništa od toga."

Ali opozicija je optužila vladajuću stranku za licemerje, zato što je predsedavala najvećim talasom imigracije u skorije vreme.

Ona je takođe ukazala na navode da su Šengenske vize deljene u poljskim konzulatima na Bliskom istoku i u Africi u zamenu za mito.

EU kaže da još uvek čeka da Varšava razjasni šta se tu desilo.

Rat u Ukrajini takođe je odigrao ključnu ulogu u kampanji.

Poljska je poslala Ukrajini oružje u vrednosti većoj od tri milijarde dolara.

Međutim, usled napetosti zbog ukrajinskog izvoza žitarica premijer Mateuš Moravjecki je prošlog meseca saopštio da će naprosto prestati da šalje još oružja i da se usredsređuje na obnovu vlastitih smanjenih zaliha.

Više od milion ukrajinskih izbeglica živi u Poljskoj, koja ih je oberučke prihvatila u prvim mesecima ruske invazije.

Ali kako je kampanja postajala sve uzavrelija, vlada je nagovestila da Ukrajina ne pokazuje znake zahvalnosti, a poljski predsednik Andžej Duda uporedio je susede sa davljenikom koji vuče spasioca sa sobom na dno.

Ultradesničarska Konfederacija jedina je stranka koja se protivi ukrajinskoj imigraciji i kritikovala je odluku vlade da odobri izbeglicama povlastice.

Opterećena rastućom inlaficom, vlasti u Poljskoj već su najavile smanjenje budžeta za ukrajinske izbeglice, obrazlažući da su se neki već vratili u Ukrajinu, a da su drugi pronašli posao, pa im državna pomoć više nije potrebna.

U svom srcu stranka Pravo i pravda je konzervativna partija i pred izbore je isticala katoličke porodične vrednosti, uvevši u zakon 60 odsto povećanja dečjeg dodatka na 800 zlota (oko 175 evra) mesečno.

Povećala je minimalnu zaradu više nego dvostruko izmeću 2015. i januara sledeće godine i delila besplatne lekove na recept mladima i starima.

Više od 10 miliona penzionera takođe stoji u redovima za bonuse - oni čine značajan deo poljskog biračkog tela.

Donald Task, lider najveće opozicione grupe Građanske koalicije i Rafal Traskovski, gradonačelnik Varšave, na skupu "Marsz Miliona Serc", u Varšavi, Poljskoj, 1. oktobar
Reuters
Donald Tusk predvodi najveću opozicionu grupu Građanska koalicija

Ali stranka se suočila sa besom zbog strožih zakona o abortusu iz 2020. godine, koji su „zatvorili skoro svaki put do legalnog abortusa", prema Agnješki Kubal sa Univerzitetskog koledža u Londonu.

Optužena je i za politizaciju sudstva preuzimanjem kontrole nad telom koje nominuje sudije u Poljskoj, ispunivši Ustavni i Vrhovni sud sudijama koji su na njihovoj strani i uvođenjem propisa za kažnjavanje sudija koji kritikuju reforme vlade.

Evropska komisija je saopštila da poljski kodeks za kažnjavanje sudija krši zakone EU, a Sud pravde EU kaznio je vladu sa rekordnih milion evra dnevno, sve dok Sud u junu nije presudio da je Poljska zaista prekršila propise bloka.

Pravo i pravda insistira da je cilj njenih reformi da ubrza duge sudske procese i iskoreni korupciju u sudstvu, ali EU je stopirala 36 milijardi evra pomoći za oporavak od pandemije kovida dok te odluke ne budu poništene.

Donald Tusk je obećao da će momentalno odblokirati fondove EU, ako dođe na vlast.

Istakao je da je Poljska jedina zemlja koja tek treba da oseti korist od novca za obnovu.

Tusk je upozorio i da bi stranka Pravo i pravda mogla da izvuče Poljsku iz EU, što vladajuća stranka negira.

Rezultati izbora mogli bi da imaju veliki uticaj na odnose sa EU.

„Tusk kaže da će poništiti pravosudne promene prvog dana, ako pobedi", kaže Agnjeska Kubal.

„Ali pod strankom Pravo i pravda, uz njihovu taktiku i politiku, mogli bismo da dospemo u tačku bez povratka sa EU."

Nisu samo opšti izbori

Pored glasanja o narednoj vladi, Poljaci su dobili i četiri pitanja za glasanje na referendumu, u očiglednom pokušaju da podstaknu veći deo biračkog tela da izađe na izbore.

Sva četiri pitanja osmišljena su tako da se očekuje negativan odgovor i žele da znaju da li:

  • državne kompanije treba privatizovati
  • prag starosti za penziju treba povećati
  • ogradu na granici sa Belorusijom treba srušiti
  • Poljska treba da prihvati više migranata iz ostatka EU

Pravo i pravda se protivi svim ovim temama, dok opozicija ne planira da se bavi nijednim od njih.

Opozicione stranke tvrde da su pitanja formulisana pristrasno i kaže da glasači treba da bojkotuju referendum.


Pratite nas na Fejsbuku,Tviteru i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije BBC - BBC

Kurt Kobejn: Šta bi bilo da je on poživeo?

Da je legenda rok muzike Kurt Kobejn, koji je umro pre 30 godina, danas živ, imao bi 57 godina. Neke njegove osobine, koje nismo dovoljno cenili, mogu nam pomoći da pretpostavimo kakav bi on bio danas.