Obrazovanje u Srbiji: Nastavnici na proveri, roditelji ocenjuju

Novi pravilnik Ministarstva prosvete omogućiće roditeljima da, ako imaju većinu, pokrenu proveru rada nastavnika, čemu se pojedini prosvetni radnici opiru.
škola, učionica
BBC/Dejana Vukadinović

Ocenjivanje u školama u Srbiji moglo bi da postane - dvosmerno.

Ovo je omogućio novi Pravilnik o ocenjivanju u osnovnim školama, prema kojem roditelji više od polovine učenika, ako veruju da nastavnik ne radi u skladu sa propisima, mogu da se zvanično obrate školi, posle čega sledi provera navoda.

„Možda nije postojala takva namera, ali ovakvim rešenjem otvara se prostor za zloupotrebe i vođenje hajki protiv nastavnika", kaže Marina Vidojević, nastavnica srpskog jezika i književnosti u jednoj beogradskoj školi i majka deteta koje ide u drugi razred osnovne škole, za BBC na srpskom.

Njena koleginica iz Kosjerića, Sena Vukotić, čije je dete takođe u osnovnoj školi, promenu naziva „lovom na veštice".

„Iz ugla nastavnika, novi Pravilnik vidim kao licemerje, a iz ugla roditelja kao prividnu brigu - suštinski, vidim nemar", kaže Vukotić za BBC na srpskom.

Ona objašnjava da se licemerje ogleda u tome što su „nastavnici izopšteni iz radnih grupa za izmene i dopune Pravilnika".

„Kao roditelj, vidim prividnu brižnost za pravičnost ocenjivanja koje se naprasno nameće kao tema, jer, budimo iskreni, dok se kuća urušava, mi govorimo o boji fasade", dodaje.

Međutim, Slavica Đukić Dejanović, ministarka prosvete koja je potpisala pravilnik, rekla je da ovaj dokument sprečava „individualne komunikacije nezadovoljnih roditelja" i definiše „kakvo je postupanje u tom slučaju".

Nezadovoljni radom nastavnika, najčešće ocenom deteta, roditelji su do sada žalbe upućivali i školi, ali i Ministarstvu prosvete, što je zahtevalo uključivanje inspekcije.

Iako ministarka tvrdi da se novim pravilnikom vraća autonomija školi, koja sada sama proverava navode roditelja, Marina Vidojević ima utisak da je dat samo privid samostalnosti.

„Roditelji su ti, a ne škola, kojima se na ovaj način daje moć procenjivanja i odlučivanja, što je vrlo opasno.

„Oni su emotivno uključeni, najčešće subjektivni, a ne možemo uopšte da pričamo o tome koliko su kompetentni - ja jesam prosvetni radnik, ali kao roditelj, mogu da budem i suviše stroga, ili previše blaga, a na kraju nemam ni uvid kako se moje dete ponaša na času", kaže ona.

Članovi Granskog sindikata prosvetnih radnika „Nezavisnost" upozoravaju da se ovako može „produbiti konflikt između nastavnika, učenika i roditelja".

Valentina Ilić, predsednica Sindikata obrazovanja Srbije, s druge strane ističe da „ovo rešenje može da bude olakšavajuće za školu", da postoje situacije kada nastavnici greše, iako su zloupotrebe, kao i u svim drugim prilikama, moguće.

O novom Pravilniku izjasnio se i Aleksandar Vučić, predsednik Srbije, video porukom na Instagramu.

On je rekao da su „nastavnici ti u koje moramo da imamo najveće poverenje, roditelji su tu da pomognu, a ne da odlučuju umesto nastavnika".

https://www.instagram.com/reel/C3r-pEJsuON/?utm_source=ig_web_copy_link&igsh=MzRlODBiNWFlZA==

Kazna ili pomoć?

U ranijim izjavama za BBC, nastavnici su ispričali da je mešanje roditelja u njihov rad iz godine u godinu sve izraženije, a pritisak sve veći.

Marina Vidojević veruje da razlog treba tražiti u nepoverenju.

„Ne verujete policiji, lekarima, na kraju ne verujete školi i nastavnicima.

„U nedostatku poverenja, roditelji žele da imaju kontrolu i to je trenutak u kome počinje njihovo mešanje", kaže.

škola
BBC/Predrag Vujić

Ona misli da problemi nastaju već od prvog dana škole jer se od roditelja „očekuje da finansijski učestvuju kao svojevrsni sponzori koji kupuju klima uređaje, tečne sapune, časopise".

„Tako stiču pogrešan utisak da, pošto plaćaju, nešto poseduju i o nečemu odlučuju.

„Kada deca pređu u više razrede, roditelji su već na izmaku strpljenja: nemamo više strpljenja da se plašimo da se ne zamerimo učiteljici, više nam je muka od toga da kupujemo za školu i još na to slabe ocene", kaže.

Ona veruje da rešenje treba tražiti kroz razgovor sa nastavnicima ili pedagogom, kome se i ona, kao roditelj, obratila kada je smatrala da postoji potreba.

„Pedagog škole je ključna osoba za nesmetanu nastavu.

„Oni razgovaraju sa kolegama, znaju kako treba da izgleda čas, i na kraju, znaju kako se moje dete ponaša na času", ističe Vidojević.


Najvažnije izmene:

Pored mogućnosti da se roditelji žale na rad nastavnika, novi Pravilnik o ocenjivanju u osnovnim školama doneo je još nekoliko novina:

  • Izostanci: Za učenika koji je opravdano odsutan sa nastave od 11 do 15 radnih dana u kontinuitetu, škola je dužna da napravi plan ocenjivanja i da o njemu obavesti učenika i roditelja.
  • Pismeni zadaci: Ranije su učenici mogli da imaju dve pisane provere u toku jedne nedelje, a novim pravilnikom je predviđeno da od sada mogu imati tri.
  • Ocena iz vladanja: Učenici od drugog razreda osnovne škole dobijaju brojčanu ocenu iz vladanja koja ulazi u prosek na kraju godine.

Izvor: Pravilnik o ocenjivanju učenika u osnovnom obrazovanju


Odgovornost je zajednička

Sena Vukotić 14 godina radi kao nastavnica srpskog jezika i književnosti u osnovnoj školi u Kosjeriću.

Za to vreme, kaže, sretala se sa roditeljima koji su želeli da razgovaraju o radu i uspehu dece.

„Kada roditeljima pružite sasvim otvoren pristup u svaku vrstu evidencije o radu učenika, oni bivaju zadovoljni", kaže.

To znači da roditeljima pokazuje pisane provere, pedagošku dokumentaciju, razgovore sa učenicima.

škola, saobraćajni znak, deca
BBC/Predrag Vujić

Da bi se našlo najbolje rešenje u prilikama kada roditelji imaju primedbe na rad nastavnika potrebno je, smatra, „sistemsko, društveno jasno povlačenje linija, preko kojih ni nastavnik ni roditelj, a ni učenik, ne mogu da pređu".

„Povlačenje linija jeste sasvim jasno definisanje odgovornosti i snošenja posledica zbog nepridržavanja, svakog, a ne samo nastavnika.

„To je trka od hiljadu milja, a mi je još nismo ni započeli", navodi.

Vukotić, koja je i jedna od koordinatorki Aktiva pedagoških savetnika, prošla je celu osnovnu školu i sa detetom koje završava osmi razred.

Sa takvim iskustvom, kaže da su i uloga roditelja i uloga nastavnika veoma složene, pa su u takvoj složenosti moguće razne greške.


Više žalbi posle pandemije

Posle pandemije korona virusa, među đacima i roditeljima došlo je do zabrinjavajuće promene u odnosu prema školi, zabeležio je u poslednjem izveštaju Ofsted, telo koje je zaduženo da nadgleda rad državnih škola u Engleskoj.

Roditelji su postali spremniji da dovode u pitanje školska pravila i da, umesto da podrže školu, pronalaze u njoj krivca, navela je, između ostalog, Amanda Spilman, glavna inspektorka Ofsted-a.

Izveštaj je zabeležio i veći broj pritužbi roditelja, ali ne i veći broj onih koje su zahtevale provere.

Roditeljima u Engleskoj se preporučuje da se, ako imaju primedbe, uvek prvo obrate školi, bilo formalnim bilo neformalnim putem, a tek potom Ofsted-u.

Nedavno su se i Turskoj bavili analizom žalbi na račun škole.

Istraživanje je pokazalo da roditelji najčešće ulažu žalbe, kao i da se primedbe najčešće iznose na račun nastavnika u osnovnim školama.

Kada su u pitanju prigovori na rad nastavnika, roditelji ulažu žalbe zbog verbalnog, fizičkog i psihološkog nasilja, ocena, ali i zanemarivanja dužnosti, traženja donacija i kupovine opreme.

U pogledu prigovora na rad škola, pritužbe se najčešće odnose na higijenske uslove, način održavanja, bezbednost.


Prema novom Pravilniku o ocenjivanju u osnovnim školama u Srbiji, roditelji će ubuduće, pod uslovom da ih je više od polovine u odeljenju nezadovoljno, upućivati dopis odeljenskom starešini, a stručno veće će potom proveravati njihove navode.

Na osnovu mišljenja stručnog veća, direktor, zajedno sa stručnim saradnikom i sekretarom, donosi odluku o prihvatanju ili odbijanju primedbi roditelja.

U slučaju da primedba bude prihvaćena, osmišljavaju se mere koje treba da unaprede rad nastavnika kroz mentorski rad i edukaciju.

„To je ono što je i te kako potrebno jednom takvom nastavniku.

„Ako roditelji nisu zadovoljni odgovorom, mogu da se jave školskoj upravi", rekla je ministarka prosvete Slavica Đukić Dejanović

Pojedini predstavnici sindikata veruju da će novi pravilnik stvoriti pritisak na nastavnike da podele što bolje ocene.

Marina Vidojević, međutim, kaže da se njen način rada neće promeniti.

„Ako bismo sad nešto menjali, znači da smatramo da radimo loše.

„Sigurni smo u to da radimo svoj posao najbolje moguće u ovim uslovima", zaključuje.



Pratite nas na Fejsbuku,Tviteru i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

  • Nastavnica

    25.02.2024 12:19
    Proveriti roditelje
    Zašto nema država mehanizam kako da se proveri da li roditelji pravilno vaspitavaju svoju decu. U Engleskoj kad učenik zakasni na čas 5 minuta zovu se roditelji na razgovor u pedagošku službu. U Kanadi kad dete nacrta golu osobu, proveravaju se sve osobe iz porodice koje su u kontaktu sa detetom da nije u pitanju zlostavljanje. Kod nas se sva briga prebacuje na nastavnika. Ne znam čemu služi Centar za socijalni rad osim da zatvori žene u sigurne kuće,a nasilnici ih u ijaju,dok se ispoštuju sve "procedure".
  • Pera

    25.02.2024 05:13
    Tuga
    Ovo je stvarno van svake pameti.
    Dozvoliti roditeljima koji uglavnom nemaju pojma sa pedagogijom da uče nastavnike i profesore kako će da rade sa decom i da ih ocenjuju.Brzo će nam se sve to lupiti o glavu a onda se samo pitajte gde ste pogrešili u vaspitanju dece.
    I sam sam roditelj i suprug prosvetne radnice tako da odlično znam šta se dešava u školstvu.
  • B

    24.02.2024 17:12
    tuga
    I onda se pitate zasto nema predavaca za fiziku i matematiku.
    Dodju ti frizerka, zena lokalnog dilera i lokalnog politicara i ocene da ne znas svoj predmet jer njihovo bahato deriste ima poklonjenu 2, a one znaju kako je njihovo deriste naprosto genijalno...Vec sa 2 godine je znao sam da pusti YT na telefonu...

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije BBC - BBC

Kurt Kobejn: Šta bi bilo da je on poživeo?

Da je legenda rok muzike Kurt Kobejn, koji je umro pre 30 godina, danas živ, imao bi 57 godina. Neke njegove osobine, koje nismo dovoljno cenili, mogu nam pomoći da pretpostavimo kakav bi on bio danas.