Zašto ljudi tračare

Ogovaranje je ponašanje koje se primećuje u skoro svim kulturama, od užurbanih gradova do udaljenih seoskih zajednica, ali zašto nas toliko privlači?
Ilustracija tračarenja na poslu - usne iz kojih izlaze zvukovi
Getty Images

Trač može da vam uništi ugled. Može da opravda vaše ponašanje. Zabavan je. I, za mnoge, on je „greh".

Tračarenje je ponašanje koje su antropolozi prepoznali u većini kultura, od urbanih do zabitih, ruralnih okruženja.

„Svi tračare u svakoj kulturi, u pravim okolnostima", kaže doktorka Nikol Hagen Hes, docentkinja evolucione antropologije na Vašingtonskom državnom univerzitetu.

Kad pomislimo na tračarenje, mogli bismo da zamislimo ogovaranje iza nečijih leđa sa zlobnim namerama.

Ali doktorka Hes nudi širi pogled na ovu temu.

Tračarenje, kaže ona, jeste razmena „informacija važnih za ugled".

To bi moglo da znači ono što prijatelji, porodica, kolege ili čak rivali govore o nama, ali obuhvata i ono što se govori u novinskim izveštajima ili čak rezultatima sportskih događaja, kaže ona.

„Prema mojoj definiciji, ne morate da imate odsutnu treću stranu o kojoj tračarite - oni bi mogli da staje direktno pred vama", objašnjava ona.

„Ako govorite o njima, šta mislite o njihovoj odeći, ili šta su radili, ja bih to računala u trač."

Ali zašto su se ljudi razvili tako da učestvuju u ovakvom ponašanju pitanje je sa kojim se istraživači muče još i dan-danas.

Evo nekoliko ključnih teorija.

Zbližavanje

Ideju da bi trač mogao da igra pozitivnu ulogu u društvu popularisao je profesor Robin Danbar, evolucioni antropolog.

Prema njegovoj teoriji, kod primata je trebljenje društveno ponašanje jednako kao i higijensko.

Pored zbližavanja, može da se iskoristi i za pomirenje posle tuča, za smanjenje tenzije, i da se utvrdi mesto svakog primata u društvenoj hijerarhiji.

Ovaj proces je poznat kao alogruming.

Ali zato što ljudi nemaju krzno, tračevi i ćaskanje bi mogli biti savremeni ljudski ekvivalent alogruminga - služeći sličnoj svrsi u građenju odnosa, utvrđivanju nečijeg mesta u hijerarhiji sebi ravnih i razmene društvenih informacija kao što su kome verovati a kome ne.

Što se Danbara tiče, jezik se čak razvio da bi omogućio ljudima da tračare.

Dva muškarca sede u radnim stolicama i pričaju
Getty Images
Kad pomislimo na tračarenje, često zamišljamo ogovaranje iza nečijih leđa sa zlobnom namerom

U studiji iz 2021. godine sa Univerziteta u Dartmutu, u SAD, istraživači su otkrili da ljudi koji su tračarili zajedno ne samo da su uticali na mišljenje jedan drugog već su se i zbližili tokom tog procesa.

„Mi spekulišemo da su učesnici ostvarili osećaj zajedništva jedni sa drugima, stvorivši 'zajedničku realnost' koja je služila za uticanje na ponašanje i perspektive jedni drugih istovremeno zadovoljavajući urođenu želju za društvenim povezivanjem", napisali su istraživači.

Oni su otkrili i da su tračevi pomogli u promovisanju saradnje u grupnom okruženju, primetivši da su učesnici bili voljni da doprinesu sa više novca grupnoj igri kad su imali priliku tračare zajedno.

„Trač nije monolitni konstrukt i složeniji je od uske definicije neosnovanog opanjkavanja koji odražavaju naše narodne intuicije", zaključili su istraživači.

Kelsi Mekini, osnivačica i voditeljka podakasta Normalno ogovaranje, gde obični ljudi dele tračeve, zna vrlo dobro koliko sočna anegdota može da zbliži nepoznate ljude.

Kad je pandemija udarila i ljudi su bili prisiljeni na karantin, potreba za pričama postala je još veća.

„Shvatila sam da smo bili izgladneli", kaže ona.

„Životi većine nas i način na koji doživljavamo svet odvija se preko narativa koje pričamo samima sebi, a trač je taj narativ.

„Govorimo jedni drugima o sebi, i zato tu postoji opasnost, ali ima i mnogo dobra", kaže ona.

Tri mlade žene sede i pričaju
Getty Images
Istraživanja pokazuju da se ljudi koji zajedno tračare zbližavaju tokom tog procesa

Opstanak

Ljudi su se razvijali milionima godina da bi naučili kako najbolje da zaštite sebe i one oko sebe od potencijalne opasnosti.

Za neke žene, trač je vitalna alatka u toj strategiji opstanka, naročito kad se izbegavaju pretnje kao rizične situacije izlazaka.

„Žene su u fizički mnogo nepovoljnijem položaju kad je u pitanju odbrana od muškarca.

„To su važne informacije koje posebno želite da podelite sa ženskim srodnicima i vašim bliskim saveznicama", kaže doktorka Nikol Hagen Hes.

Opstanak i naše mesto u društvu takođe izuzetno zavise od ugleda.

Biti na lošem glasu ume da bude katastrofalno, objašnjava doktorka Hes.

Može da naudi vašem društvenom položaju, ograniči vaše ekonomske prilike i čak utiče na pristup resursima kao što je hrana.

„Dakle, kad ljudi tračare negativno o vama, to zaista ume da nanese značajnu štetu", kaže ona.

Doktorka Hes tvrdi da je trač takođe oblik društvene kontrole koji se koristi da bi se održao ili popravio vlastiti položaj u društvenoj hijerarhiji.

Ljudi pokušavaju da upravljaju time kako se doživljavaju u vlastitim društvenim mrežama, tako da kontrolišu jedni druge preko trača, kaže ona, dodavši da takođe koriste trač da bi zaštitili vlastitu reputaciju i, ponekad, podrili rivale.

„Ljudi su urođeno kompetitivni sa drugim članovima vlastite vrste i sukob nije nešto čega ćemo se rešiti."

Dve mlade žene sede jedna preko puta druge i šapuću
Getty Images
Bilo da je u pitanju zabava, opstanak ili društvene veze, trač je postao konstantno obeležje naših života

Zabava

Za većinu ljudi, trač bi mogao da deluje kao bezazlena zabava.

„To je ona vrsta trača za koji sam se specijalizovala", kaže podkasterka Mekini.

Njena fasciniranost njime - i njena strast prema pričanju priča - potiče od odrastanja u religioznom domaćinstvu gde su je učili da je trač greh.

„Sjajan trač je nešto što odmah izlazi iz vaših usta za nekoga drugog", kaže ona.

A svet bez njega?

„Oh, moj Bože. Bio bi dosadan", smeje se ona.

Bilo da je zabava, opstanak ili društveno povezivanje, trač je postao stalno obeležje naših života - „ljudska konstanta" koju ne treba olako odbacivati, kaže doktorka Hes.

„Trač ima posledice u stvarnom svetu", objašnjava ona.

„Kad bi to bio samo nasumični, neistiniti, neformalni razgovor, onda ne bi uticao na to kako ljudi odlučuju da dodeljuju prednost drugim pripadnicima njihovih zajednica."

BBC na srpskom je od sada i na Jutjubu, pratite nas OVDE.

Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
  • Kp

    26.07.2025 19:14
    Kp
    Ljudi su radoznali i iz radoznalosti se zanimaju za tudje živite i itd.jer je to prirodno u ljudskom biću.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije BBC - BBC

Da li nam toplotni talasi 'kradu' struju

Tokom toplotnih talasa u junu i julu, proizvodnja električne energije u zemljama širom Evrope opadala je, dok su potrošnja i cene rasle, pokazuje istraživanje organizacije Ember enerdži.