Šta rade diplomirani ekolozi?

U našoj zemlji postoji veliki broj fakulteta na kojima su otvoreni različiti ali u isto vreme i veoma slični smerovi koji se bave ekologijom i zaštitom životne sredine.

Tako samo u Novom Sadu postoji nekoliko fakulteta sa raznovrsnom ponudom smerova:
- Prirodno-matematički fakultet – smer diplomirani ekolog za zaštitu životne sredine gde se prima 60 studenata na godinu
- Poljoprivredni fakultet – postoji departman za fitomedicinu i zaštitu životne sredine koji je takav naziv dobio 2008.godine
- Fakultet tehničkih nauka – smer inženjer za zaštitu životne sredine.
- Educons - uveo je od 2008. godine fakultet zaštite životne sredine i Fakultet ekološke poljoprivrede.
- Viša tehnička škola – smer zaštita životne sredine.


I pored velikog interesovanja studenata za ovu oblast kao najveće pitanje se nameće gde će se svi ti mladi zaposliti po završenim studijama? Kao što je pokazano i u samoj praksi većina diplomiranih studenata radi po buticima, menjačnicama, kafićima ili rade sa srednjom stručnom spremom. Ipak, najveći procenat ljudi sa završenim fakultetom iz ove oblasti ne radi i nije u mogućnosti da nađe posao u struci. I pored ovako loše situacije i toliko nezaposlenih  školovanih ljudi, svake godine dolazi do povećavanja broja upisanih studenata na ove smerove.

Postavlja se još jedno pitanje, a to je uloga Nacionalne službe za zapošljavanje? Poznata stvar je da se po završetku studiranja ide na biro da bi se prijavili na edivenciju da ste nezaposleni i  osim induvidualnog razgovora sa službenikom i redovnih javljanja na svaka 3 meseca, ova služba ne doprinosi bržem zapošljavanju mladih. Problem je još jedna stvar, a to je da za pomenuti smer ne postoji  šifra zanimanja. Naime, sami službenici koji bi trebalо da vam pruže neke informacije kako doći do određenih firmi i do eventualnog zaposlenja, ne znaju informacije koje bi vam bile korisne.

Pitali smo mlade dipl.ekologe šta trenutno rade i kako vide sebe i svoju struku u budućnosti.
Većina njih navodi da su, nakon diplomiranja, otišli da se prijave u Nacionalnu službu za zapošljavanje i da nikada nisu pozvani na razgovor za posao. Sada rade u poslastičarnicama, privatnim firmama i ne vide svoju budućnost niti mogućnost da se zaposle u struci.

{mp3}OCD/01.gorani/17{/mp3}