NIS bolje privatizovan i od INE

Dok je Srbija prilikom transformacije NIS-a odlučila da novog vlasnika obaveže na velika ulaganja i razvoj firme, Hrvatska je INA-u privatizovala isključivo radi što većeg prihoda, što se pokazalo kao prodaja tržišta uz zamiranje nacionalne naftne privrede.

Piše: Živan Lazić

Razlika u pristupu novom ustrojstvu dve firme vidi se baš ovih dana kada je Arbitražni sud iz Ciriha odbio tužbu Hrvatske na prodaju drugog paketa akcija MOL-u, a "Lijepa naša" teško stoji i u sporu pred Arbitražnim sudom u Njujorku, u kome mađarska kompanija traži visoku odštetu zbog neiuspunjavanja ugovornih obaveza druge strane.

Susedna politička scena je presudu dočekala sa viškom patriotskog naboja, najavljujući da će otkupom vlasništvo u celosti povratiti, ali budućnost hrvatske naftne kompanije je rukama MOL-a, vlasnika 49,06 odsto akcija, naspram 44,83 odsto u portfelju Hrvatske.

Površan privatizacioni plan

Najava svojevrsne nacionalizacije domaće naftne privrede je pokazatelj da Hrvatska nema jasan plan o budućnosti svoje najvrednije kompanije, baš kao što ga nije bilo ni za vlade Ivice Račana, koja je krajem 2003. godine započela privatizaciju nacionalnog dragulja. Nakon javne ponude MOL je za 505 miliona dolara kupio 25 odsto svojine plus jednu akciju.

Podsetimo se da je INA tokom trajanja Jugoslavije bila najveća naftna kompanija, čija su domaća nalazišta bila dva i po puta izdašnija spram NIS-ovih, a prodajna mreža duplo veća i mnogo modernija. Rafinerije u Rijeci i Sisku su bile veće i manje zaostale od rafinerija u Srbiji, a INA je posebno dobra bila u otkriću nalazišta po severnoj Africi; u Siriji i danas poseduje pravo eksploatacije na izvanrednim naftnim poljima.

Povremeno je zapošljavala i preko 28.000 radnika, svakako previše i pokazalo se opterećujućim po poslovanje kada se Hrvatska našla u svetskoj tržišnoj konkurenciji. Račanova vlada je ispravno uočila da je privatizacija lek protiv velikih uticaja politike na kompaniju i nasleđene organizacione šeme i sa najmanje duplo više radnika u poređenju sa sličnim evropskim firmama.

Odabrala je dobar trenutak, u samom startu istorijskog rasta cene nafte, ali je previdela izvesnu tehnološku zaostalost, a čini se i da je precenila buduću potražnju za gorivima na tržištu Zapadnog Balkana i cele Jugoistočne Evrope.

Izostao razvoj kompanije

Odlučila se na etapnu prodaju javnim ponudama. MOL je dao najviše (austrijski OMV je nudio tek 420 miliona) i stekao znatnu startnu prednost. U prvih pet godina nije moglo biti prodaje akcija, sem što je država 6,5 odsto akcija prodala na Zagrebačkoj berzi  po ceni od 1.360 kuna za akciju, pa je oko 44.000 građana državi uplatilo 2,8 milijardi kuna, cirka, 350 miliona dolara.

Krajem 2008. godine, sledila je druga etapa prodaje, a u javnoj ponudi MOL je za 2.800 kuna po akciji otkupio 22,15 odsto državnih akcija i sa 47,15 postao najveći, ali ne i većinski akcionar. Kasnije je preko berze došao do 49,08 odsto akcija. Ukupno je vlasnički udeo platio oko 2,85 milijardi dolara.

Od početka je bilo primedbi da se INA ni tehnološki, ni poslovno ne razvija kako se očekivalo. Prigovori su postali oštri nakon što je vlada Ive Sanadera promenila ugovorni odnos najvećih akcionara.

Broj članova Nadzornog odbora je sa sedam povećan na devet, od kojih je pet Molovih, troje postavlja Hrvatska, jednog zaposleni, dok država zadržava pravo imenovanja direktora. I Hrvatska i MOL daju po tri direktora u upravu, a mađarska strana određuje predsednika uprave.

Time su upravljačka prava preneta na Mol; nov rukovodeći tim je još smanjio ulaganja u razvoj. Sisačka rafinerija je kontinuirano marginalizovana i danas je pred zatvaranjem, riječka je, uz manja doterivanja, ostala na tehnološkom nivou iz jugo-perioda.

Iznenađenje je neulaganje u prodajnu mrežu, niti u razvoj za balkanske prilike solidnih nalazišta nafte i gasa. Rudna renta je 5,1 odsto.

Kupovina tržišta

Sumnje da MOL zapostavlja hrvatsku kompaniju jer kupuje tržište postale su još naglašenije kada je na Ininim pumpama po Bosni i Hercegovini počelo da se prodaje gorivo iz Molovih rafinerija u Mađarskoj.  Istovremeno, država Hrvatska se obavezala da gasni segment INE izdvoji iz MOL-a, otkupi i oformi u samostalno preduzeće. Potpisano nije učinila i spor se našao na arbitraži u Njujorku.

Privatizacija NIS-a je bila po osnovnom cilju drugačija. Nakon što Đinđićev ekonomski tim nije uspeo da nađe kupca među američkim naftašima, postalo je jasno da će se teško održati kompanija na malom tržištu, sa malo svojih nalazišta, u svetskim razmerama sasvim beznačajnim. Poseban problem su bili dug od 1,1 milijardu evra i višak najmanje pet od šesnaest hiljada radnika.

Ulaganja kao ugovorna obaveza

Postojale su dve mogućnosti; prodati kompaniju po što većoj ceni ili prodati partneru uz uslov razvoja ovdašnje naftne privrede. Pitanje da li je i bilo kandidata za prvu varijantu, dug je bio prevelik.

Za drugu varijantu, tek na osnovu političkih pritisaka iz Kremlja, zainteresovanim se pokazao ruski gasni gigant Gasprom. Država je dobila 400 miliona evra za prodaju 51 odsto akcija, a novi većinski vlasnik se obavezao da uloži najmanje 500 miliona evra, pre svega u pančevačku rafineriju.

Pogledajmo epilog. Dug je odavno u celosti isplaćen, samo u pančevačku rafineriju inopartner je uložio 659 miliona evra, a mnogo je uložio i u nabavku opreme za bušenje i vađenje nafte, pa je godišnja domaća proizvodnja nafte sa 0,7 podignuta na 1,1 milion tona.

Modernizvani su i pogoni u Elemiru, Kikindi, Zrenjaninu, a u pogonima je ugrađeno čak jedanaest manjih minielektrana za kogeneracijsku proizvodnju struje. Uskoro, NIS će pustiti u rad i energanu na vetar.

Izlazak na strana tržišta

Prodajna mreža je modernizovana i NIS je utrostručio promet preko svojih pumpi, istovremeno je kupovao pumpe po Bugarskoj, Rumuniji, BiH, vrebajući izlazak i na tržište Hrvatske, Mađarske. Priprema se da počne istraživanja i na nalazištima u susednim zemljama.

U NIS-u radi oko 4.900 radnika, dok je još oko oko 5.900 stalno angažovano preko agencija. U novosadskoj rafineriji je program sveden na skladištenje ulja, te je broj radnika sa 950 smanjen na 110.

Rudna renta je tri odsto, a o njenoj visini razgovaraće se nakon što 2023. godine istekne važnost aktuelnog ugovora.

Poslovno okruženje nije bilo naklonjeno. Iz vremena socijalizma nasleđen je prevelik broj rafinerija, ukupnog kapaciteta oko 32 miliona tona prerade nafte, dok se u Jugoslaviji trošilo tek 12,5 miliona tona goriva. Višak kapaciteta bio je u celoj Jugoistočnoj Evropi, te je smanjen za najmanje 25 odsto, a stalan odlazak stanovništva, posebno mladih, je dodatni i sve veći problem za države ovog područja.

Muljanje lobista

Ipak, NIS je postao solidna firma, u stalnom razvoju, tehnološkom i poslovnom. To pokazuje i finansijska kalkulacija. Tako je 2012. godine, poslednje pred dramatičan pad cene nafte u svetu, prinos po akciji u INA bio 0,88, u Mol-u 4,6, u OMV 5,2, u NIS-u 10,6 odsto, s tim da je vlasnik Nisove akcije još 14 odsto zaradio na rastu berzanske cene akcija.

Mada se sa naše političke scene često podiže galama na račun privatizacije NIS-a, izgleda da su više u pitanju forsiranja raznih lobističkih grupa i kukumakanja zaposlenih i bivših zaposlenih, u socijalizmu, zahvaljući monopolu, naviklih na nerealno visoke zarade i silne dodatne benefite.

  • Ja

    03.01.2017 08:54
    @dzoni
    To što je jeftinije u Srbiji nije hrana već obrnuto zdravoj logici neoporezovana roba - kod nas su osnovne životne namirnice opterećene porezom i zato skupe,a nepotrebne stvari koje kupuje nazovi vip: cigarete, alkohol, i koješta budzašto zbog čega i njihovi nazovi vip dolazi da pazare kod nas! Naši hrle u njihove radnje zbog sira,mesnih preradjevina,konzerviranih i kanditorskih proizvoda, a o rasprodajama robe široke potrošnje i da ne govorimo.A iz Slavonije se beži jer ni oni - mi smo rodjena braća samo različite vere - nerado ostaju na zemlji koja je većinom prodata tajkunima, muka im je od ratnohuškačke i ustaške svakodnevne žurnalistike, ne piju više prazne priče kako će im dogodine biti bolje...a narravno da je u ZG skuplje ali su i primanja primerena(1500-2500€ nije uopšte retkost) pa gle čuda svi u njega hrle...isto kao i mi u BG...
  • dzoni

    02.01.2017 22:07
    @Ja
    U Hrvatskoj duplo jeftinije!?Ha ha ha da sigurno zato se pola Slavonije hrani u Bogojevu,Odžacima,Šidu i Palanci,o cigaretama,alkoholnim pićima itd da ne pričamo,pa uveli su pogranične kontrole duž Vukovarsko-Srijemske i Osiječko-Baranjske županije da bi stali na kraj švercerima.Stvarno mi nije jasno zašto se uporno laže?!
    U Hrvatskoj samo Zagreb i sever prema Sloveniji ima duplo veća primanja(ali i troškove) od Srbije,Slavonija je propala totalno od ulaska u EU malo je reći da je egzodus.
  • Ja

    02.01.2017 08:56
    Prodaja INE je stvar druge države koja me zanima kao i lanjski sneg, A PRODAJA NISA JE AKT VELEIZDAJE jer je narod u Srbiji uskraćen po pitanju energetike! Ako znamo da nam se skoro svi gradovi u Srbiji daljinski greju na naftine derivate, a stanovništvo u Vojvodini je samopdoprinosom u dogovoru s NAPom čak i izgradilo gasifikacionu infrastrukturu koja sad predstavlja dekor, onda je ovo što nam NIS radi KATASTROFA! I prestanite da palamudite o radnicima u NAPu! Svi su radnici u SFRJ bili samoupravljači i hadžije u poređenju sa današnjim najamnim radnicima. Samo gazde rade šta hoće i žive dobro.A mi smo Rusima dali na tacni da gazduju strateškom sirovinom,plus infrastrukturu,plus silna odmarališta i objekte koja su još Zlobini i Julkini jurišnici razvlačili i krčmili između sebe a sadašnja ih vlast dočekuje iz Rusije raširenih ruku! A ko nije bio u bivšem SSSR-u ni ne zna da je u toj istoj Rusiji još dublji jaz nego kod nas, da tamo 10% oligarha mrcvari narod gore nego u Carskoj Rusiji! E takvim mi putem idemo...Hrvatska je barem u Evropi pa je koliko toliko pravna država dok mi imamo zakone po proncipu ja tebi ti meni te vidimo kakvo nam je pravosuđe! I ta ista Hrvatska ima od nas duplo veće zarade, a cene su duplo niže! Sve ostalo je spin brateeeee...

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Mali: Od 1. maja jeftiniji gas za privredu

Ministar finansija Siniša Mali izjavio je danas da je jedan od najvažnijih rezultata upravo završene Misije MMF postignuta saglasnost u vezi sa promenom metodologije obračuna cene gasa za privredu.