Sve banke obavezne da ponude kredite po nižnim kamatama: Računica na primeru od pola miliona dinara

Sve banke u Srbiji su od danas, 15. septembra u obavezi da klijentima ponude potrošačke, gotovinske i stambene kredite po novim, nižim kamatama.
Sve banke obavezne da ponude kredite po nižnim kamatama: Računica na primeru od pola miliona dinara
Foto: Pixabay
Banke će ponuditi povoljnije zajmove za zaposlene i penzionere sa primanjima do 100.000 dinara. Gotovinski i potrošački krediti biće jeftiniji i do tri procentna poena, a posebni paketi pripremljeni su za penzionere. Procene ukazuju i na moguću uštedu i do 40 milijardi dinara u narednih pet godina.
 
Član Izvršnog odbora Banke Poštanske štedionice Aleksandar Čortan kaže za RTS da je Banka Poštanske štedionice prva odgovorila na očekivanja regulatora Narodne banke i već 1. septembra stavila na raspolaganje klijentima koji imaju svoje zarade do 100.000 dinara, ali i svim penzionerima, mogućnost da apliciraju za kreditne proizvode po sniženim kamatnim stopama.
 
"Banka je otišla i korak dalje, nije se držala minimalnog praga koji je propisala NBS, tako da su kamate po kreditnim proizvodima čak i ispod praga definisanim očekivanjima Narodne banke", naveo je Čortan.
Naveo je primer za penzionere: "Ako smo u julu imali kamatnu stopu od 13,50 odsto u Banci Poštanske štedionice, očekivanja Narodne banke su 10,50 procenata da bude kamatna stopa. Banka Poštanska štedionica izašla je sa ponudom od 9,99."
 
Odgovarajući na pitanje koliko je interesovanje klijenata, Čortan kaže da je odobreno ukupno pet i po hiljada kredita, u vrednosti od oko 3,4 milijarde dinara.
 
"Ako to uporedimo sa prošlom godinom i tražnjom koja je bila u prvoj nedelji septembra 30 odsto veća, sada smo već za prvih 15 dana praktično došli do 60 odsto veće tražnje za ovom vrstom kredita nego u septembru 2024. godine", uporedio je Čortan.
Primer na kreditu od pola miliona dinara
 
Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Velimir Lukić je dao i konkretne podatke, koji se odnose na novu meru. Prosečna ponderisana kamatna stopa na ostale kredite, kako kaže Narodna banka Srbije, bila je oko 11 procenata, što je neki parametar, a dozvoljeno smanjenje tri procentna poena, odnosno predviđeno da se desi ne ispod 7,5 procenata.
 
"Ako uzmete, recimo, pola miliona dinara na 24 meseca, i treba da ih vraćate, dakle, 24 meseca po kamatnoj stopi 10,5 odsto, onda vaša mesečna rata iznosi oko 23.200 dinara. Ako sada po novoj uredbi, po novoj sugestiji NBS, učinite to isto i smanjite kamatu na 7,5 odsto, onda vaša mesečna rata treba da bude 22.500 dinara. Dakle, razlika u mesečnoj rati na pola miliona dinara na dve godine je oko 700 dinara mesečno. Što znači da bi trebalo otprilike za taj kredit, kada ga vratite nakon dve godine, da isplatite ukupno 557.000 dinara vašoj banci po starom ili 540.000 dinara po novom. Dakle, razlika je 16-17.000", izračunao je Lukić.
Dominiraju gotovinski krediti
 
Čortan kaže da u strukturi zahteva dominiraju gotovinski krediti.
 
Iako su po iznosu nešto manji, prosečan gotovinski kredit u ovom periodu u toj banci iznosio je oko 360.000 dinara. Sa druge strane, refinansirajući krediti nose primat po ukupnom iznosu, jer je prosečan refinansirajući kredit iznosio oko 900.000 dinara, naveo je on.
 
"I rokovi za koje se opredeljuju klijenti definitivno su najduži, odnosno 71 mesec, tako da se sve ove uštede koje je profesor izneo samo multiplikuju, s obzirom na to da je rok otplate u realnosti znatno duži", kaže Čortan.
 
O čemu treba voditi računa
 
Govoreći o tome šta treba znati kada uzimamo kredit, Lukić navodi da banka treba da proceni kreditnu sposobnost i da pomogne oko formiranja nivoa zaduženosti koji se može podneti.
 
"Iako mi imamo po novom programu maksimalno iznos kredita koji može da se odobri milion dinara, najveći broj tih potrošačkih kredita i gotovinskih će biti značajno manjeg iznosa. Morate da sagledate kapacitete, da sagledate buduća primanja. I ja bih rekao da ono na što penzioneri, recimo, mogu da računaju u ovoj situaciji, jeste da taj milion dinara jeste nešto što oni ranije nisu mogli ni da povuku. Po novoj uredbi, maksimalni iznos kredita po kojem oni mogu da se zaduže veći je nego što je ranije bio. Dakle, u retko u kojoj banci su penzionerima na milion dinara odobravali kredite, što je takođe jedna povoljnost", istakao je Lukić.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Milan

    15.09.2025 08:22
    "Povoljno"
    Ja sam pre 15 dana uzeo kredit na dve godine sa 5% kamate, u ponudi je bilo i varijanti sa 7-8%. Kako je sad odjednom "povoljno" ako je kamata 10%.
  • Bankar

    15.09.2025 08:10
    Car obmane
    Majstor obmane, laži i prevare, poznat crkvi vekovima, zacario je. Crkva se nije oglasila. Toliko im je dobro sa njim.
  • Djeki

    15.09.2025 07:49
    Krediti
    Ne uzimajte kredite, ako ne morate.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Proizvođač leka Ozempik ukida 9.000 radnih mesta

Danska farmaceutska kompanija Novo Nordisk, matična kompanija leka Ozempik za dijabetičare, saopštila je da će ukinuti 9.000 radnih mesta širom sveta, što predstavlja više od 11 odsto njenog platnog spiska.

Digitalni evro je uskoro među nama

Subota, 25. oktobar, biće značajan dan za Evropsku uniju, zapravo za sve koji se oslanjaju na evro, monetu najlukrativnije političke zajednice na svetu.

Minimalac u Srbiji u 2026. će biti 551 evro

Ministar finanasija Siniša Mali i ministarka za rad Milica Đurđević Stamenkovski saopštili su da će zvaničan predlog biti da minimalna zarada od 1. januara iznosi 551 evro ili 64.554 dinara.