Sve banke obavezne da ponude kredite po nižnim kamatama: Računica na primeru od pola miliona dinara
Sve banke u Srbiji su od danas, 15. septembra u obavezi da klijentima ponude potrošačke, gotovinske i stambene kredite po novim, nižim kamatama.
Foto: Pixabay
Banke u Srbiji obavezne su da od danas smanje kamatne stope na potrošačke, gotovinske i stambene kredite za zaposlene i penzionere čija su primanja manja od 100.000 dinara,
Kako je ranije objavila Narodna banka Srbije, ovi kreditni proizvodi pod povoljnijim uslovima trebalo bi da budu objavljeni kao posebna ponuda banaka na njihovim sajtovima.
Ovi proizvodi podrazumevaju dinarske, potrošačke i gotovinske kredite do milion dinara, dinarske kredite za refinansiranje gotovinskih i potrošačkih kredita u toj banci bez ograničenja iznosa, posebne gotovinske kredite do milion dinara i kredite za refinansiranje koji se odobravaju penzionerima sa uključenim životnim osiguranjem, kao i stambene kredite namenjene kupovini prvog stana.
Nominalne kamatne stope na gotovinske i potrošačke kredite, kao i na kredite za refinansiranje tih kredita, trebalo bi da budu niže za tri procentna poena od julskih, sa donjom granicom kamatne stope do 7,5 odsto.
Nominalne kamatne stope trebalo bi da budu niže za tri procentna poena i za posebne gotovinske kredite i kredite za refinansiranje koji se odobravaju penzionerima sa uključenim životnim osiguranjem, sa donjom granicom kamatne stope do 10,5 odsto.
Što se tiče stambenih kredita, nominalna kamatna stopa trebalo bi da bude niža do 0,5 procentnih poena od prosečne nominalne kamatne stope po kojoj je konkretna banka odobravala stambene kredite u okviru standardne ponude u julu 2025. godine.
Prilikom odobravanja ovih kredita banke ne bi trebalo da naplaćuju naknade za obradu kreditnih zahteva.
Krediti pod navedenim uslovima, kako su naveli iz NBS, biće u ponudama banaka najmanje godinu dana.
Član Izvršnog odbora Banke Poštanske štedionice Aleksandar Čortan kaže za RTS da je Banka Poštanske štedionice prva odgovorila na očekivanja regulatora Narodne banke i već 1. septembra stavila na raspolaganje klijentima koji imaju svoje zarade do 100.000 dinara, ali i svim penzionerima, mogućnost da apliciraju za kreditne proizvode po sniženim kamatnim stopama.
"Banka je otišla i korak dalje, nije se držala minimalnog praga koji je propisala NBS, tako da su kamate po kreditnim proizvodima čak i ispod praga definisanim očekivanjima Narodne banke", naveo je Čortan.
Naveo je primer za penzionere: "Ako smo u julu imali kamatnu stopu od 13,50 odsto u Banci Poštanske štedionice, očekivanja Narodne banke su 10,50 procenata da bude kamatna stopa. Banka Poštanska štedionica izašla je sa ponudom od 9,99."
Odgovarajući na pitanje koliko je interesovanje klijenata, Čortan kaže da je odobreno ukupno pet i po hiljada kredita, u vrednosti od oko 3,4 milijarde dinara.
"Ako to uporedimo sa prošlom godinom i tražnjom koja je bila u prvoj nedelji septembra 30 odsto veća, sada smo već za prvih 15 dana praktično došli do 60 odsto veće tražnje za ovom vrstom kredita nego u septembru 2024. godine", uporedio je Čortan.
Primer na kreditu od pola miliona dinara
Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Velimir Lukić je dao i konkretne podatke, koji se odnose na novu meru. Prosečna ponderisana kamatna stopa na ostale kredite, kako kaže Narodna banka Srbije, bila je oko 11 procenata, što je neki parametar, a dozvoljeno smanjenje tri procentna poena, odnosno predviđeno da se desi ne ispod 7,5 procenata.
"Ako uzmete, recimo, pola miliona dinara na 24 meseca, i treba da ih vraćate, dakle, 24 meseca po kamatnoj stopi 10,5 odsto, onda vaša mesečna rata iznosi oko 23.200 dinara. Ako sada po novoj uredbi, po novoj sugestiji NBS, učinite to isto i smanjite kamatu na 7,5 odsto, onda vaša mesečna rata treba da bude 22.500 dinara. Dakle, razlika u mesečnoj rati na pola miliona dinara na dve godine je oko 700 dinara mesečno. Što znači da bi trebalo otprilike za taj kredit, kada ga vratite nakon dve godine, da isplatite ukupno 557.000 dinara vašoj banci po starom ili 540.000 dinara po novom. Dakle, razlika je 16-17.000", izračunao je Lukić.
Dominiraju gotovinski krediti
Čortan kaže da u strukturi zahteva dominiraju gotovinski krediti.
Iako su po iznosu nešto manji, prosečan gotovinski kredit u ovom periodu u toj banci iznosio je oko 360.000 dinara. Sa druge strane, refinansirajući krediti nose primat po ukupnom iznosu, jer je prosečan refinansirajući kredit iznosio oko 900.000 dinara, naveo je on.
"I rokovi za koje se opredeljuju klijenti definitivno su najduži, odnosno 71 mesec, tako da se sve ove uštede koje je profesor izneo samo multiplikuju, s obzirom na to da je rok otplate u realnosti znatno duži", kaže Čortan.
O čemu treba voditi računa
Govoreći o tome šta treba znati kada uzimamo kredit, Lukić navodi da banka treba da proceni kreditnu sposobnost i da pomogne oko formiranja nivoa zaduženosti koji se može podneti.
"Iako mi imamo po novom programu maksimalno iznos kredita koji može da se odobri milion dinara, najveći broj tih potrošačkih kredita i gotovinskih će biti značajno manjeg iznosa. Morate da sagledate kapacitete, da sagledate buduća primanja. I ja bih rekao da ono na što penzioneri, recimo, mogu da računaju u ovoj situaciji, jeste da taj milion dinara jeste nešto što oni ranije nisu mogli ni da povuku. Po novoj uredbi, maksimalni iznos kredita po kojem oni mogu da se zaduže veći je nego što je ranije bio. Dakle, u retko u kojoj banci su penzionerima na milion dinara odobravali kredite, što je takođe jedna povoljnost", istakao je Lukić.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Evro postao jedina zvanična valuta u Bugarskoj, lev više ne važi
02.02.2026.•
0
Od juče, 1. februara, evro je postao jedina zvanična valuta u Bugarskoj, dok lev više nije prihvatljiv za plaćanja dobara, usluga i obaveza, saopštilo je Ministarstvo finansija Bugarske.
Glamočić: Promena agrarne politike - ko više ulaže više će dobiti, tražiće se pravdanje računima za podsticaje
01.02.2026.•
4
Ministar poljoprivrede Dragan Glamočić najavio je da će država ove godine promeniti agrarnu politiku.
OPEK+ zadržava istu proizvodnju nafte u martu uprkos zabrinutosti oko Irana
01.02.2026.•
1
Osam članica Organizacije zemalja izvoznica nafte i njihovi saveznici (OPEK+) odlučili su da zadrže nivo proizvodnje nafte u martu nepromenjenim.
Kina smanjuje carine na uvoz viskija, kao podsticaj trgovini sa Britanijom
01.02.2026.•
0
Kina će smanjiti carine na uvoz viskija sa 10 na pet odsto, što će biti podsticaj britanskoj industriji viskija nakon što su se lideri dve zemlje sastali ove nedelje kako bi popravili napete odnose.
Evropska komisija objavila koje su najzaduženije zemlje Zapadnog Balkana
01.02.2026.•
5
Crna Gora je najzaduženija zemlja u regionu sa javnim dugom koji iznosi 58,6 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), pokazuju najnoviji tromesečni podaci Evropske komisije.
Boš najavljuje otpuštanja, profit skoro prepolovljen
01.02.2026.•
3
Nemački industrijski gigant Boš je potvrdio plan da ukine 20.000 radnih mesta nakon što se profit skoro prepolovio prošle godine.
Hoće li i kako banke odobravati kredite za nelegalne nekretnine upisane u akciji "Svoj na svome"
01.02.2026.•
5
Na nekretnine koje budu evidentirane u katastru po novom zakonu o "legalizaciji" moći će da bude upisana hipoteka.
Pad industrijske proizvodnje u decembru
31.01.2026.•
2
Industrijska proizvodnja u Srbiji u decembru 2025. manja je 5,7 odsto u odnosu na decembar 2024. godine, saopštio je Republički zavod za statistiku (RZS).
Poskupeo hleb "Sava"
31.01.2026.•
4
Vlada Srbije izmenila je uredbu o obaveznoj proizvodnji hleba od brašna T-500, pa će maksimalna maloprodajna cena ovog proizvoda biti 65 dinara, a maksimalna proizvođačka cena 55,74 dinara.
Šta prodaja "Lukoila" znači za Srbiju: "Malo verovatno da će investicioni fond dugoročno ostati vlasnik"
31.01.2026.•
1
Broker Branislav Jorgić kaže da eventualna promena vlasništva pumpi "Lukoila" u Srbiji ne bi trebalo da ima negativne posledice po domaće tržište goriva.
Vlada Federacije BiH predložila uvođenje veće carine na čelik, odgovor na odluku Srbije
31.01.2026.•
2
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) je predložila uvođenje veće carine na uvoz čelika u BiH.
Ministarstvo poljoprivrede: Zastoj u obradi i isplati podsticaja zbog problema sa informacionim sistemom
31.01.2026.•
1
Ministarstvo poljoprivrede saopštilo je da je došlo do privremenog zastoja u radu informacionih sistema koji se koriste za obradu i isplatu podsticaja.
Britansko-srpska privredna komora i EXPO 2027 potpisali memorandum o saradnji
31.01.2026.•
1
Britansko-srpska privredna komora i kompanija EXPO 2027 d.o.o. potpisale su danas Memorandum o saradnji kojim je predviđeno "jačanje ekonomskih, kulturnih i trgovinskih veza" između Srbije i Ujedinjenog Kraljevstva.
MOL ušao u strateško partnerstvo sa Libijskom nacionalnom naftnom korporacijom
31.01.2026.•
0
MOL Grupa je ušla u novo strateško partnerstvo sa Libijskom nacionalnom naftnom korporacijom (NOC).
Sutra ističe rok za prijavu poslodavaca za dualno obrazovanje
30.01.2026.•
0
Rok za prijavu poslodavaca za dualno obrazovanje ističe sutra, 31. januara, objavila je Privredna komora Srbije (PKS).
Koliki je minimalac u Evropskoj uniji?
30.01.2026.•
14
Kancelarija za statistiku Evropske unije - Evrostat objavila je danas da su 22 zemlje od 27 zemalja EU 1. januara objavile minimalne zarade, koje su u 14 zemalja iznad 1.000 evra.
Srbija se zadužuje 42 miliona evra zbog superkompjutera
30.01.2026.•
8
Srbija će se zadužiti za 42 miliona evra zbog nabavke superkompjutera.
Miroslav Mišković od države traži 1,2 miliona evra zbog neosnovanog hapšenja
30.01.2026.•
21
Miroslav Mišković, vlasnik kompanije Delta holding i niza drugih firmi, tužio je državu i zatražio odštetu od 1,2 miliona evra zbog neosnovanog hapšenja, piše Radar.
Cene goriva nepromenjene
30.01.2026.•
2
Cene goriva u Srbiji ostaju iste kao i u prethodnih sedam dana.
Čadež: Blokirano više od 90 odsto izvoza iz regiona, dnevna šteta 100 miliona evra
30.01.2026.•
15
Ekonomije Zapadnog Balkana trpe štetu od oko 100 miliona evra dnevno samo po osnovu izvoza robe zbog birokratskih procedura Evropske unije, kaže predsednik Privredne komore Srbije Marko Čadež.
Ministri Zapadnog Balkana u utorak razgovaraju s Evropskom komisijom o problemima prevoznika
29.01.2026.•
4
U utorak, 3. februara, biće održan sastanak ministara svih država Zapadnog Balkana s predstavnicima Evropske komisije o problemu uslova rada prevoznika iz regiona na području EU.
Komentari 5
Nikogovic
Hm...
Milan
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar