Petković: Neće pomoći podsticaji ako roba ne može da dođe do kupaca

Goran Petković, profesor Ekonomskog fakulteta, izjavio je da je glavni problem u lancu trgovine prehrambenih proizvoda to što se roba sporo distribuira.

Smatra da bi prave mere trebalo da budu usmerene na to da se roba brže dovozi i brže i lakše distribuira do kupaca.

"Već vidimo da pandemija može da izazove nestašice određenih proizvoda. To vidimo iz vesti od poljoprivrednika koji imaju problema sa robom koju ne mogu da oberu, i nemaju kome da prodaju. Prodavnice su pune i to je činjenica, ali prodavnice imaju jako malu propusnu moć i zbog te male propusne moći, roba se u prodavnicama zadržava, i dolazimo do toga da građani čekajući u redu panično kupuju i ono što im ne treba. Gomilaju zalihe, a te zalihe će dobrim delom biti bačene na kraju. Previše pažnje obraćamo na neke monetarne i fiskalne mere, a ključna stvar ovog trenutka se odnosi na robne mere i pomeranje robe od nastanka proizvodnje do mesta potrošnje", ističe Petković u razgovoru za N1.

Dodaje da roba trenutno spore teče, što znači da se negde gomila, a ono što ne propadne ostaće na zalihama.

"Može se desiti još nezgodnije stanje da nas nakon ukidanja vanrednog stanja zapljusne talas, odnosno velika količina robe, i oni koji su gubili do tada što robu ne mogu da prodaju, kasnije će gubiti zboig toga što će im cena robe pasti. Odjednom će se tržište preplaviti", ističe Petković.

On navodi da se kod nas kažnjavaju oni koji podignu cene, a roba nepravilno dolazi na tržište, i to nije dobar sklop mera u istom trenutku.

Govoreći o stabilizaciji tržišta, on je naveo da će se to desiti nakon ukidanja vanrednog stanja, kako u našoj zemlji, tako i u svetu, zbog toga što je to neophodno kako bi se stanje vratilo na vreme od pre početka pandemije.

Opširnije na N1.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Koja država EU je najzaduženija?

Javni dug zemalja Evrozone je na kraju četvrtog tromesečja 2023. godine pao sa 89,9 odsto u prethodnom kvartalu na 88,6 odsto, objavio je Evrostat.