
Poznati ekonomista predviđa: Opasnost inflacije i pada privrednog rasta u kombinaciji sa zaduženošću
Nuriel Rubini, ekonomista koji je stekao nadimak Dr. Doom zbog svojih predviđanja u vezi sa ekonomskom krizom 2007. godine, u članku najavljuje nove probleme i ne baš dobar ekonomski scenario.
U tekstu "Preteća stagflaciona dužnička kriza" za Project Syndicate, Rubini je prilično pesimističan.
Kako navodi, godine stimulativne fiskalne i monetarne politike dovele su globalnu ekonomiju na šine usporenog voza koji ide prema kombinaciji usporenog privrednog rasta i visoke inflacije, prenosi Jutarnji list.
Ukazuje na to da razvijene zemlje i tržišta u nastajanju ulaze na nepoznatu teritoriju sporog rasta i visoke inflacije u kombinaciji sa ekstremnim nivoima zaduženosti.
Pojmovi:
- Inflacija - porast opšteg nivoa cena.
- Privredni rast - povećanje kapaciteta privrede za proizvodnju dobara i usluga.
- Stagflacija - stanje privrede u kojoj se dešava opšti skok cena (inflacija), uz pad proizvodnje.
Rubini se po pitanju stagflacije vraća u sedamdesete godine prošlog veka, ali ukazuje na to da smo ovog puta suočeni sa spiralom duga, što će centralne banke dovesti u nemoguću poziciju.
Prema Rubinijevom mišljenju, podsticajne fiskalne i monetarne politike nastaviće da naduvavaju imovinske i kreditne balone. Znakovi upozorenja u ovom trenutku više su nego očigledni: vrlo visoki odnosi cena i zarada na deonicama, niske premije rizika, naduvane vrednosti kuća i tehnološke imovine, iracionalni optimizam prema takozvanim SPAC kompanijama (special purpose acquisition companies), bujanje kripto sektora, korporativni dugovi visokih prinosa, kolateralizovane dužničke obaveze, "private equity" i "meme deonice", spekulativna trgovina deonicama na dnevnoj osnovi...
Ovaj "boom" će u jednom trenutku, najavljuje Rubini, doživeti svoj "Minsky trenutak" (trenutni gubitak samopouzdanja na tržištima), a centralne banke biće prisiljene na zatezanje nakon čega sledi lom.
Politike koje trenutno podstiču potrošačku inflaciju, te stvaraju preduslove za stagflaciju čine ekonomiju izloženom celom nizu šokova. Ti šokovi mogu da iznenade s više strana – iz smera obnovljenih protekcionizama ili balkanizacije lanaca snabdevanja, od starenja populacije kako u razvijenim zemljama tako i onima u razvoju, od imigracijskih restrikcija i povratka proizvodnje u regije s visokim cenama rada…
Poseban je problem u tome što su centralne banke već izgubile svoju nezavisnost jer se od njih očekuje monetizacija masivnih fiskalnih deficita kako bi odložili krizu duga. Kako su narasli javni i privatni dugovi, ekonomije su već u tzv. klopci duga. Iako inflacija raste, centralne banke boje se da "zatežu" monetarnu politiku kako ne bi uzrokovali talas bankrota, te održavaju labavu monetarnu politiku, što vodi u dvocifrenu inflaciju i duboku stagflaciju.
Ceo tekst, na engleskom jeziku, možete da pročitate na OVOM LINKU.
Podrži 021
021 je pokrenuo svoj gift shop - Shopins.rs, a kupovinom nekog od artikala direktno podržavate rad naše redakcije. Svaki vaš doprinos, ma kako bio velik ili mali, dragocen je. Jer pravo novinarstvo vredi.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Srbija dobija prvi digitalni token
28.05.2022.•
1
Кomisija za hartije od vrednosti (HOV) Srbije je firmi Finspot iz Beograda odobrila objavljivanje belog papira za inicijalnu ponudu 35.250 Finspot faktoring tokena.
NBS o trgovini devizama na kućnoj adresi: Ne postoji zakonski osnov
28.05.2022.•
3
Poput dostave hrane i lekova od nedavno je uvedena i jedna nova usluga - kupovine i prodaje deviza na kućnoj adresi.
Novi pravilnik o kafi: Da li će uticati na cenu?
28.05.2022.•
5
Novi pravilnik o kvalitetu sirove kafe, proizvoda od kafe, surogata kafe i srodnih proizvoda, neće uticati na cenu kafe.
Raste rizik od kolapsa britanske automobilske industrije
28.05.2022.•
0
Najveći britanski proizvođač automobila Jaguar Land Rover pregovara sa dve kompanije koje bi mu obezbedile snabdevanje baterijama za njihovu eventualnu proizvodnju električnih vozila u Slovačkoj.
U jednom danu i po 50 registracija ruskih firmi: Ostaju u Srbiji najmanje još dve, tri godine
28.05.2022.•
15
Ruske kompanije koje su započele poslovanje u Srbiji od početka rata u Ukrajini ostaće ovde najverovatnije još dve, tri godine, procenuju domaće advokatske kancelarije za biznis pravo.
Evro u ponedeljak 117,52 dinara
27.05.2022.•
0
Zvanični srednji kurs biće u ponedeljak, 30. maja 117,5217 dinara za evro, objavila je Narodna banka Srbije.
Njihov aparat imala je skoro svaka kuća: Prodata čačanska fabrika "Sloboda"
27.05.2022.•
2
Čačanska fabrika "Sloboda aparati" u stečaju prodata je kao pravno lice za 390 miliona dinara, objavila je Agencija za licenciranje stečajnih upravnika.
Građani poplašeni poskupljenjima struje, a krađe i gubitke niko ne pominje
27.05.2022.•
7
Da li će struja u Srbiji poskupeti jer je "najjeftinija" i jedina smo država u kojoj nije došlo do poskupljenja još uvek je debata.
Sva pitanja na koje treba da odgovorite pre uzimanja kredita
27.05.2022.•
5
Ko pita - ne skita. To je opštepoznata stvar koju možete čuti od svoje babe, svog dede ili nekog mlađeg ko je ljubitelj narodnih umotvorina.
Tviter prodavao podatke korisnika uključujući i brojeve telefona, pa kažnjen sa 150 miliona dolara
27.05.2022.•
1
Američka Federalna komisija za trgovinu kaznila je Tviter u iznosu od 150 miliona dolara jer je ta kompanija oglašivačima davala korisničke informacije, uključujući i brojeve telefona.
Evro sutra 117,53 dinara
26.05.2022.•
0
Dinar će sutra neznatno promeniti vrednost prema evru zvanični srednji kurs biće 117,5361 dinar za evro, objavila je Narodna banka Srbije.
Nedeljnik: Srbija pregovara o dolasku Mercedesa i Tojote
26.05.2022.•
49
Srpski zvaničnici pregovaraju s predstavnicima nemačkog Mercedesa i japanske Tojote o otvaranju njihovih auto-fabrika u Srbiji.
Obespravljeni radnici Srbije: Lišeni osiguranja, dostojanstva i zaštite
26.05.2022.•
8
Zakon o radu krše mnogi poslodavci u Srbiji: državna preduzeća, privatne škole i mediji, pa čak i neke nevladine organizacije koje se zalažu za ljudska prava.
Evro sutra 117,54 dinara
25.05.2022.•
2
Zvanični srednji kurs biće sutra 117,5465 dinara za evro, objavila je Narodna banka Srbije.
Ekonomisti o izjavi Vučića da bismo živeli 10 puta bolje da smo uveli sankcije: "Prvo, netačno je"
25.05.2022.•
23
"Živeli bismo deset puta bolje ako uvedemo sankcije Rusiji", rekao je pre nekoliko dana predsednik Srbije Aleksandar Vučić, ali nije objasnio kako je izmerio efekat dosadašnje državne politike.
UniCredit Banka: "Sa nama ubirate plodove rada" - krediti za kupovinu poljoprivrednog zemljišta
25.05.2022.•
0
Oko 70 odsto ukupne teritorije Srbije je poljoprivredno zemljište, dok je 30 odsto pod šumama.
Evropa i dalje kupuje rusku naftu i gas, a kad će prestati - ne zna se
25.05.2022.•
9
Mada se Zapad upregao iz sve snage da embargo u poslovanju sa Rusijom proširi i na energente, u Moskvu se samo od izvoza nafte i gasa dnevno sliva oko milijardu evra.
"Nike" se povlači iz Rusije
25.05.2022.•
2
Američki proizvođač odeće i obuće "Nike" nije obnovio ugovor o franšizi sa ruskom "Inventiv ritejl grup" (IRG).
Kovačević: Treba proglasiti ekonomsko vanredno stanje
25.05.2022.•
2
Predsednik pokreta "Da se struka pita" Vladimir Kovačević predložio je da i Srbija poput Mađarske proglasi ekonomsko vanredno stanje.
Firme u Srbiji duguju 1,8 milijardi evra, njih 16.000 u blokadi duže od tri godine
25.05.2022.•
4
Globalna ekonomska kriza ima sve jači uticaj i na domaću privredu i preduzeća koja se bore sa poskupljenjem repromaterijala i energenata.
Samo 20 firmi za struju duguje 17 milijardi dinara
25.05.2022.•
8
Ukupan dug 20 najvećih privrednih dužnika za struju u Srbiji, među kojima su mahom državna preduzeća, prema poslednjim podacima od 10. aprila iznosi 17,2 milijarde dinara.
Komentari 4
V
Pera
Jeca
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar