Kineski tehnološki tajkun Džek Ma tvrdio je kako je blagoslov biti deo takozvane "996 radne kulture" u kojoj ljudi rade od 9 do 21 sat, šest dana nedeljno.
Sada su kineske vlasti izdale strog podsetnik kompanijama da je takvo iscrpljujuće radno vreme zapravo nezakonito.
U zajedničkom saopštenju objavljenom prošlog četvrtka, vrhovni kineski sud i ministarstvo rada detaljno su elaborirali 10 sudskih odluka u vezi s radnim sporovima, od kojih su mnoge uključivale radnike prisiljene da rade prekovremeno, piše BBC.
"Radnici imaju pravo na odgovarajuću naknadu i vreme odmora ili praznike. Poštovanje nacionalnog radnog vremena obaveza je poslodavaca", upozorava se u saopštenju i dodaje da će se izraditi dalje smernice za rešavanje budućih radnih sporova, prenosi Index.hr.
Međutim, hoće li ovo upozorenje otvoriti put stvarnim promenama za njene prezaposlene građane? Prema kineskim radnim zakonima standardno radno vreme je osam sati dnevno, a najviše 44 sata nedeljno. Svaki posao van toga zahteva dodatnu platu za prekovremeni rad. No, to nije dobro sprovedeno.
Velike kompanije imaju posebna pravila
U mnogim velikim kompanijama, posebno u uspešnom tehnološkom sektoru, zaposleni često rade daleko duže i nemaju uvek odgovarajuću nadoknadu. Zaposleni su godinama gunđali zbog svojih rasporeda, a neki su čak pokušali i da se bore. Grupa programera 2019. dospela je na naslovne strane pokrenuvši kampanju na platformi za razmenu kodova Github, stavljajući na crnu listu startapove koji su preopteretili osoblje, tako što su im onemogućili korišćenje otvorenog koda.
Ipak, iscrpljujuća 966 radna kultura se nastavila, a vlada je bila uzdržana. Uostalom, ta ista radna etika takođe se smatra zaslužnom za uspeh ovih kompanija, od kojih su neke od tada postale neverovatno uspešne na svetskoj sceni.
Poput Maa, koji je osnovao maloprodajnog internet diva Alibabu, šef platforme za e-trgovinu JD.coma Ričard Liu branio je ovu radnu kulturu i napadao "zabušante". No, nezadovoljstvo javnosti znači da vlasti više ne mogu da zatvaraju oči, rekli su stručnjaci za BBC.
"Stvari su na prekretnici i potrebna je hitna akcija, posebno nakon nekoliko smrtnih slučajeva", rekla je dr Dženi Čan sa Univerziteta u Hongkongu.
Dvoje radnika umrlo za nekoliko nedelja
Početkom ove godine dvoje zaposlenih na platformi za e-trgovinu Pinduoduo umrlo je u razmaku od nekoliko nedelja. Mladi radnik srušio se na putu kući nakon dugotrajnog rada, dok je drugi počinio samoubistvo. U januaru se dostavljač hrane zapalio nakon što mu je navodno uskraćeno 770 dolara zaostalih plata, samo mesec dana nakon što je jedan radnik umro dok je dostavljao obroke za internetsku platformu Ele.me.
Nejasno je jesu li slučajevi direktno povezani s prekomernim radom, ali izazvali su ogorčenje na internetu i pokrenuli raspravu o 996 kulturi i mračnoj strani rada u nekim cenjenim kompanijama. Neki su na društvenim mrežama pisali kako redovno rade više od 300 sati svakog meseca, što daleko prelazi zakonske granice. A za mnoge radnike koji usred pandemije rade duže nego ikad, stvari su došle do krajnje granice.
"Tako sam umoran. Ne mogu da se setim kada sam poslednji put ugledao svetlost dana. U međuvremenu velike kompanije postaju sve bogatije. Je li to pošteno?", napisao je jedan korisnik na platformi Weibo.
Raširena reakcija nije dobro legla Pekingu, koji nastoji da održi društvenu stabilnost. A važno je i to što mnogo ljudi radi u digitalnoj ekonomiji.
"Bilo da se radi o naučnim radnicima u internetskim kompanijama ili radnicima na platformama za isporuku, oba sektora zapošljavaju milione radnika, a mnogi najverovatnije rade 996", rekao je dr Song Džaoli s Nacionalnog univerziteta u Singapuru.
"Vlada ne može mirno da sedi i dopusti da sve eksplodira"
S porastom pritužbi među radnicima, neki pozivaju na kolektivno delovanje. Prema izveštaju nevladine organizacije "China Labor Bulletin" sa sedištem u Hongkongu, između 2016. i 2021. zabeležen je 131 slučaj protesta radnika koji dostavljaju hranu.
"Vlada ne može mirno da sedi i dopusti da sve eksplodira. Oni žele mir u kući", rekao je dr Čan.
Do pomaka prema boljoj zaštiti na radu dolazi i s promenom stavova mnogih mladih Kineza, kažu stručnjaci. Za razliku od njihovih roditelja koji su verovali da se naporan rad isplati, među iscrpljenim mladima, koji vide malu nagradu u tome što rade, pojavljuje se sve veći osećaj nezadovoljstva.
Neki su toliko razočarani da je pokret "tang ping" - što bukvalno znači "ležati ravno" - zadobio snagu poslednjih meseci, pozivajući se na ideju da ljudi ne bi trebalo previše da se opterećuju i umesto toga treba da budu zadovoljni dostižnijim ciljevima.
"Mladi su videli druge mogućnosti i preferiraju fleksibilniji način života", objasnio je dr Song.
Pada radna snaga
No, ovo je koncept koji zabrinjava vlasti dok se zemlja bori s opadanjem radne snage. U maju je kineski popis, koji se obavlja jednom u deceniji, pokazao najsporiji porast stanovništva u poslednjih nekoliko decenija.
"Ovo zabrinjava vladu, jer su joj ti radnici potrebni za održavanje ekonomije. Zato se sada pokušava stvoriti sistem zapošljavanja koji se čini humanijim za mlade radnike. Cilj je učiniti im posao privlačnijim. Kina mora ostati konkurentna", rekao je dr Čan za BBC.
Na društvenim mrežama reakcije na prošlonedeljno saopštenje bile su oprezne. Mnogi su se pitali hoće li im to zaista poboljšati radno okruženje. No, stručnjaci su optimističniji.
Kako Kina nastavlja sa suzbijanjem uticaja nekih od svojih najvećih kompanija, one se neće usuditi da pređu granice.
"Sudski slučajevi objavljeni su kao primeri u jasnoj poruci poslodavcima - ako se prema radnicima ne budete ponašali dobro, izgubićete", rekao je dr Čan.
I čini se da je to počelo da deluje. Prošle subote proizvođač mobilnih telefona Vivo rekao je da će prekinuti svoju praksu "velikih/malih nedelja", pri čemu se izmenjuju petodnevni i šestodnevni radni režim.
"Odsad ćemo imati cele vikende! Radimo na stvaranju srećnog i progresivnog okruženja za naše radnike", stoji u objavi kompanije.
Radnici se sada takođe mogu osećati hrabriji da svoje šefove izvedu pred sud.
"Očekujem da će se više radnika pozivati na svoja prava prema zakonima o radu kada osete da su bili maltretirani. Sledeći smernice Vrhovnog suda, niži sudovi u Kini takođe će podržati stav radnika u sličnim radnim sporovima", rekla je Angela Džang, profesorica prava sa Univerziteta u Hongkongu.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Moguća nacionalizacija Naftne industrije Srbije pod sankcijama SAD bila bi suprotna međuvladinom sporazumu između Rusije i Srbije o energetskoj saradnji.
Masovna proizvodnja municije za Ukrajinu, a uskoro i dronovi - pogoni u Srbiji igraju bitnu ulogu u imperiji mladog češkog fabrikanta oružja Mihala Strnada, piše Frankfurter algemajne cajtung.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je kako su netačne tvrdnje da su ruski predsednik Vladimir Putin i Rusija ponižavali Srbiju u pregovorima u vezi sa NIS-om.
Uzdrman američkim sankcijama i ruskim kalkulisanjem - sektor energetike Srbije se sprema da uđe u 2026. bez odgovora na dva ključna pitanja - šta će biti sa NIS-om i hoće li Srbija moći da kupuje ruski gas.
Kineski izvoz električnih vozila (EV) širom sveta porastao je u novembru za 87 odsto međugodišnje na 199.836 vozila, pokazuju najnoviji podaci Generalne uprave carina Kine.
Iako dugoročni sporazum još nije postignut, gas iz Rusije i dalje će pristizati u Srbiju zahvaljujući još jednom kratkoročnom dogovoru koji je Beograd postigao sa Moskvom.
Vlasnici Lukoil benzinskih pumpi u Sjedinjenim Američkim Državama suočavaju se sa ozbiljnim problemima usled sankcija koje je administracija predsednika Donalda Trampa uvela ruskoj naftnoj kompaniji Lukoil PJSC.
Ako je verovati onome što kaže resorna ministarka Dubravka Đedović Handanović, pregovori NIS-a i MOL-a o kupovini ruskog udela u srpskoj naftnoj kompaniji su u toku.
Ministarstvo poljoprivrede je saopštilo da neće ignorisati, niti ostaviti bez institucionalnog odgovora bilo kakvo nekorektno ponašanje pojedinih otkupljivača mleka, a posebno manjih mlekara, prema domaćim proizvođačima.
Poljoprivrednici više udruženja traže od ministra da ne menja politiku subvencija u 2026. i ne uslovljava da direktna davanja od 18.000 dinara po hektaru moraju biti iskorišćena za investicije u mehanizaciju i objekte.
Ključni interes koji Mađarska ima u kupovini NIS-a je da sebe pokaže kao važnog igrača koji može da sredi probleme na svetskoj, pre svega na balkanskoj sceni, ocenjuje novinar iz Budimpešte Gabor Bodiš.
Republički geodetski zavod (RGZ) objavio je da je u trećem kvartalu ove godine potpisan 11.741 ugovor o kupoprodaji stanova u Srbiji, što je bilo 0,5 odsto više nego u istom periodu prošle godine.
Komentari 7
сале
Svi sužnji koje mori glad!
Комунизам у пуном сјају...
Joca
Aleksej
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar