Kolika je cena precenjenog kursa dinara?

Srbija dugo može da brani kurs dinara, a to zavisi i od toga koliki će biti priliv stranog kapitala u vidu direktnih stranih investicija, kaže za N1 profesor Ekonomskog fakulteta Milojko Arsić.
 Kolika je cena precenjenog kursa dinara?
Foto: 021.rs

On je komentarisao vest da je Narodna banka od početka godine potrošila skoro milijardu evra na odbranu dinara.

On dodaje da u dužem periodu imamo deficit u trgovini sa svetom i to rešavamo velikim prilivom stranih investicija, ali i zaduživanjem države u inostranstvu. Stabilnost kursa, međutim, nije dovoljna za privredni napredak, kaže Arsić za N1, jer precenjene cene uključuju i - precenjenu cenu rada.

Kurs dinara prema evru možemo relativno dugo da održavamo zahvaljujući visokim deviznim rezervama, koje su sada preko 15 milijadi evra.
 
"To je moguće i zato što se sa svakom prodajom deviza povlače dinari i smanjuje se količina dinara u opticaju. To, međutim, smanjuje likvidnost privrede i deluje  recesiono. Dokaz da je valuta precenjena u odnosu na relativnu konkurentsku snagu privrede je da država u dužem periodu ima - deficit u trgovini sa svetom", ukazuje Arsić.
 
To se, navodi, održava relativno velikim prilivom kapitala iz inostranstva.
 
"Posledice su da privreda postaje manje konkurentna kad se ta precenjenost poveća, što se upravo događa u Srbiji. Jer, imamo relativno visoku inflaciju, a stabilan kurs. Imaćemo i relativno veliki deficit u razmeni sa svetom, koji je ranije finansiran zaduživanjem države i stranim kreditima. A, nije sigurno da će to uvek biti moguće", pojasnio je Arsić.
 
On ističe da Srbija tako ima veliku zavisnost od priliva stranog kapitala.
 
"A, ako se to ne dogodi - troše se devizne rezerve. Što može da održi kurs pod uslovom da se dinar ne ubacuje na neki drugi način", ističe sagovornik N1.
 
Ako bismo, dodaje, odlučili da sprovodimo monetarnu politiku kao neke susedne zemlje poput Hrvatske, Severne Makedonije, BiH, kurs bi mogao trajno da ostane na istom nivou.
 
"Ali, to bi značilo da odustajemo od važećeg modela i da bismo usvojili politiku fiksnog kursa koji ne obezbeđuje rast privrede. Precenjen kurs otežava privredni napredak. To je slučaj sa Hrvatskom koja 25 godina nije imala značajna ulaganja u industriju. Ima stabilnu valutu, bez značajnijeg privrednog rasta. Cene u Hrvatskoj su u evrima precenjene, uključujući i cenu rada", zaključuje Milojko Arsić.
  • realno

    19.03.2022 14:52
    za /
    / 18.03.2022 • 14:16 /
    "jugoslovenski video rekorder je dokaz te 'kvalitetne' proizvodnje."
    Ovo nisam razumeo, možeš li pojasniti.
    O kvalitetnoj YU proizvodnji svedoči iz tog doba Gorenje veš mašina, tv Ei Niš i usisivač Sloboda Čačak, koji još drndaju kod babe. Usisivač, motor ko Konkord, cela ulica čuje, al' sve usisa. :-)
    Proguglaj malo, iznenadićeš se šta je sve kvalitetno pravljeno.
  • zm

    18.03.2022 19:55
    #dogodine u Botošu
    Džaba ti što svaki mesec kupiš eure za veš mašinu, na primer, kada ti dok skupiš pare cena u eurima bude veća jer inflacija ide a euro je fiksan. Da se formira kurs na realnoj osnovi, cena mašine se preračunata u eurima ne bi menjala!!! Niko ne propagira ludovanje eura iz devedesetih, samo realno usklađivanje sa inflacijom/cenama...
  • dogodine u Botošu

    18.03.2022 16:08
    Plate se u ovoj zemlji primaju u dinarima. Jak dinar odgovara svima nama ("manje snađenim") kojima prihod nije vezan za evro a rashod jeste (krediti, eventualna kupovina trajne potrošne robe od lične ušteđevine - bele tehnike, aparata, automobila). Dakle, kupim evre od plate svaki mesec i štedim dok ne skupim za veš mašinu, na primer. Ko se zaluđuje da će mu gazda povećati platu u dinarima kada evro skoči sa 119 na xxx dinara, taj je jako naivan. Dakle, jak evro odgovara isključivo gazdama da bi isplaćivali manje plate. I frillenerima i malobrojnim srećnicima kojima bi se plata mesečno usklađivala (u mojoj firmi se usklađuje jednom godišnje). Za mene (i veći deo naroda) se tu priča o "manama precenjenog dinara" završava. Što se tiče rasta cena, one svakako rastu u evrima, pa bi još jače rasle i u dinarima, to je proces koji sa "precenjenim dinarom" nema nikakve veze, osim što bi u slučaju devalvacije dinara, cene još jače i brže rasle jer bi se u njih ugradilo i inflatorno i kursno očekivanje (baš kao nekad kad smo imali ozbiljnu inflaciju). Dakle, manite se lobiranja za nešto što bi odgovaralo samo šačici špekulanata.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Šta stoji iza "turbo uzleta" Pro Tenta?

Iako je Pro Tent na kraju 2022. godine imao više od 8.600 radnika, najveći broj njih samo je formalno zaposlen u ovom preduzeću, a suštinski radi u Elektroprivredi Srbije.

Srbija nasuprot svetskog trenda

Nema države koja se ne hvališe najboljim kompanijama, stoga se i prave liste najvećih, bilo prema ukupnom poslovnom prihodu, bilo prema profitabilnosti.

Koja država EU je najzaduženija?

Javni dug zemalja Evrozone je na kraju četvrtog tromesečja 2023. godine pao sa 89,9 odsto u prethodnom kvartalu na 88,6 odsto, objavio je Evrostat.