Voćari traže moratorijum na kredite
Predstavnici udruženja voćara Srbije zatražili su danas u Skupštini Srbije da država otkupljivačima, hladnjačarima i izvoznicima obezbedi moratorijum na kredite kod komercijalnih banaka.
Foto: 021.rs (ilustracija)
Istakli su da je došlo do zagušenja u isplati i u tekućoj i u prethodnim godinama, zbog umanjenog roda i prihoda.
Poljoprivrednik Milovan Jakovljević iz Udruženja "Zemlja domaćina" iz Ivanjice je na današnjoj sednici skupštinskog Odbora za poljoprivredu naveo da bi tako glavnica mirovala, a kamate se izmirivale, uz ugovornu obavezu da se poljoprivrednim proizvođačima isplate dugovi države na ime subvencija iz ranijih godina.
Predložio je i da se formira fond za intervente mere kada dođe do poremećaja na tržištu, što je Odbor i prihvatio.
"Treća mera je da ljudi u voćarskoj i povrtarskoj proizvodnji, nezadovoljni otkupnim cenama u sezoni, takvu robu mogu da skladište, ali ne kod otkupljivača koji ih ucenjuju, već da Uprava za agrarna plaćanja javnim pozivom pozove zainteresovane vlasnike rashladnih kapaciteta da konkurišu i da svoje kapacitete opredele za nova javna skladišta u kojima bi država subvencionisala zamrzavanje, kutiju, kesu i barkod", dodao je Jakovljević.
Četvrti predlog je, kako je rekao, prilagoditi proizvodnju voća klimatskim uslovima, tako što treba subvencionisati proizvodnju jagodičastog voća u zaštićenom prostoru, jer bi na taj način, prema njegovim rečima, dvorodne sorte imale duži vek eksploatacije.
"Našem strpljenju je došao kraj. Ratari su pre neki dan podneli zahtev zbog nesagledivih šteta od suše, prolećnog mraza i traže 300 evra po hektaru. Na neki način to opravdavam i razumem, ali pitam se ko je njih ovlastio da i za nas voćare traže 300 evra. Šta je 300 evra u zasadu malina, šteta u mojim malinjacima na tri hektara je više od 40.000 evra", kazao je Jakovljević.
Ocenio je da "država mora da uvede red, da stvori ambijent za privredni razvoj, a ne hajdučiju".
"Mi imamo one male voćarske traktore, pa ne možemo da blokiramo baš raskrsnice. Ja sam za to da dođemo ovde ili pred Vladu Srbije i da pokažemo nezadovoljstvo. Upozoravam vas, u ime ljudi koje predstavljam, svi su imali neke benefite u poslednjih nekoliko godina, osim voćara, a posebno povrtari nisu", rekao je on.
Jakovljević je ocenio da je u redu što Beograd u državnu kasu unosi 41 odsto u budžet, Vojvodina 26 odsto, a Centralna Srbija 33 odsto, ali da nije u redu da se iz te kase ponovo vraća korisnicima budžeta tako da se Beogradu vraća 73 odsto, Vojovodini 19 odsto, a Centralnoj Srbiji osam odsto.
"U voćarstvu imamo cene koje su otišle u nebo, ali džabe kad nemamo šta da uberemo i prodamo. Mraz koji nas je pogodio, napravio je probleme, sa kojima veliki broj poljoprirvednih proizvođača neće izaći na kraj, ili će davati zemlju, koju je stavio pod hipoteku za dobijanje kredita i banke će krenuti sa nekom zaplenom, ili će država morati da interveniše", ocenio je predsednik Skupštine Opštine Topola Dragan Jovanović.
Kada je reč o republičkim robnim rezervama, Jovanović je kazao da mora se naći mogućnost da se ljudima pomogne pred sledeću sezonu.
"Mora se staviti tačka na kredite. Mi u Topoli to radimo, pojedinačno sa bankama, sa druge strane potrebno je da se formira taj fond koji bi mogao da se koristi za konkretnu pomoć ljudima", naveo je on.
Zatražio je i da ministar poljoprivrede Dragan Glamočić prisustvuje sednicama.
Voćar Mihailo Prodanović iz sela Blaznave kod Topole kazao je da je voćarstvo već dve godine pogođeno sušom, mrazom i gradom i da ove godine ništa nije rodilo.
"Zamolio bih da se krediti odlože, jer 80-90 odsto proizvođača ima kredite i nećemo moći da ih plaćamo. Suša uzima danak, pitanje je kako će sledeće proleće biljke da spreme rod. Sistem za navodnjavanje kod nas nije gotov, a pokrio bi možda 70 odsto zasada. Mnogi ljudi su napustili voćarstvo i zaposlili se, a njive propadaju", rekao je Prodanović.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Da li Vučić kopira Orbana: "Novac nije dovoljan da vrati ljude koji su otišli iz zemlje"
23.07.2026.•
0
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je projekat subvencionisanja i davanja podrške dijaspori koja hoće da se vrati u Srbiju.
Životni standard u Srbiji za 10 godina: Veće plate i BDP, ali zaostatak za EU ostaje
23.07.2026.•
20
Pre deset godina Srbija se po mnogim ekonomskim pokazateljima nalazila iza proseka Evropske unije, u međuvremenu neki su rezultati popravljeni, ali u nekim parametrima i dalje zaostajemo, prenosi Eurostat.
Zbog niskog Dunava otežan uvoz goriva, odobreno korišćenje rezervi: Šta kažu vlasnici benzinskih pumpi?
23.07.2026.•
8
Snabdevanje naftnim derivatima pumpi u Srbiji će se normalizovati jer je Ministarstvo rudarstva i energetike odobrilo Naftnoj industriji Srbije (NIS) i uvoznim kompanijama da koriste sopstvene operativne rezerve.
Šta donosi preskupi "Đerdap 3"?
23.07.2026.•
16
Započeta izgradnja energana na vetar, odnosno sunčevu energiju ukazuje da ćemo sve ubrzanije napuštati ekološki neprihvatljiv ugalj kao gorivo.
Google kažnjen sa 890 miliona evra zbog favorizovanja sopstvenih proizvoda
23.07.2026.•
2
Evropska komisija izrekla je kazne kompaniji Google u iznosu od 890 miliona evra zbog kršenja Zakona o digitalnim tržištima , pošto je utvrdila da je tehnološki gigant pomoću pretraživača favorizovao sopstvene proizvode.
Memorandum Srbije i Rumunije o Đerdapu 3: Obe strane se složile - sve da bude tajno
23.07.2026.•
20
Memorandumi nisu pravno obavezujući dokumenti. To potvrđuje i nedavno potpisani Memorandum o razumevanju o olakšavanju razmene informacija u vezi sa projektom reverzibilne hidroelektrane Đerdap 3.
Đedović Handanović: Naftnim kompanijama dozvoljeno korišćenje operativnih rezervi
23.07.2026.•
3
Ministarstvo rudarstva i energetike odobrilo je naftnim kompanijama koje su podnele zahtev korišćenje operativnih rezervi evro dizela radi obezbeđivanja sigurnog snabdevanja domaćeg tržišta.
Amazon otpušta radnike u timu za razvoj opšte vestačke inteligencije
23.07.2026.•
0
Američka kompanija Amazon je otpustila deo zaposlenih u svom odeljenju za razvoj opšte veštačke inteligencije (AGI).
Poskupljenje struje neminovno: Ekonomista Đogović o tome čeka li nas inflatorni udar na jesen
23.07.2026.•
11
Srbija je u junu zabeležila pad inflacije koja je u odnosu na prethodni mesec porasla za svega 0,2 odsto i tako na kraju prve polovine godine iznosila 2,7 odsto međugodišnje, zahvaljujući pre svega iznenađujuće dobroj po
Više od 2.300 kredita dobilo olakšice u prvom tromesečju: Najčešći razlog gubitak posla
22.07.2026.•
0
U prvom tromesečju 2026. rešeni su zahtevi za olakšice koje su korisnici podneli za ukupno 2.321 partiju kredita, gde je ukupan dug po tim kreditima iznosio oko 2,3 milijarde dinara, saopštila je Narodna banka Srbije.
Srbija iznad proseka EU po broju radnika na određeno: Skoro svaki sedmi nema ugovor za stalno
22.07.2026.•
6
U Srbiji 14,5 odsto zaposlenih kod poslodavca radi po ugovoru na određeno, znatno više od proseka EU, koji iznosi 9,9 odsto, pokazali su podaci Eurostata za 2025, objavila je danas Nova ekonomija.
Srbija privatizuje "Jat apartmane" na Kopaoniku: Početna cena 5,16 miliona evra
22.07.2026.•
5
Ministarstvo privrede Srbije objavilo je poziv za privatizaciju preduzeća "Jat apartmani Kopaonik", po početnoj ceni od 5,2 miliona evra, a kupac mora da bude domaće pravno lice registrovano za hotelsku delatnost.
Tramp se sprema da uvede nove carine: To bi pogodilo 60 zemalja
22.07.2026.•
1
Američki predsednik Donald Tramp spreman je da već ove nedelje uvede nove carine desetinama zemalja, nakon što isteknu važeće carine od deset odsto.
Agencija Fič: Dug bogatih zemalja u 2026. dostići će rekordnih 75,8 biliona dolara
22.07.2026.•
1
Ukupan državni dug razvijenih ekonomija dostignuće do kraja 2026. godine rekordnih 75,8 biliona dolara (oko 65,2 biliona evra), usled trajno visokih budžetskih deficita, geopolitičkih tenzija i sve većih rashoda država.
Raspisan tender za dokumentaciju za RHE Đerdap 3 vredan 625 miliona dinara
21.07.2026.•
2
Ministartsvo rudarstva i energetike raspisalo je nabavku za Izradu planske i dela tehničke dokumentacije za realizaciju Projekta izgradnje reverzibilne hidroelektrane Đerdap 3, objavljeno je na Portalu javnih nabavki.
Šta je sa Rio Tintom i projektom Jadar: Promenjeno rukovodstvo, ne odustaju od vađenja litijuma
21.07.2026.•
11
Australijanac Čed Bluit, dugogodišnji prvi čovek kompanije Rio Tinto, pre nedelju dana zvanično je napustio funkciju direktora Rio Sava Exploration, ćerke firme rudarskog giganta u Srbiji.
Tramp uvodi Kanadi dodatne carine od 50 odsto zbog "diskriminacije američkih proizvoda"
21.07.2026.•
6
Predsednik SAD Donald Tramp potpisao je uredbe kojima se uvode dodatne carine od 50 odsto na više kategorija proizvoda iz Kanade, zbog "diskriminatornog odnosa prema američkim proizvodima i industriji".
Sud privremeno pauzirao spajanje Vorner Brosa i Paramaunta
21.07.2026.•
1
Američki federalni sudija naredio je Paramaunt-Skajdensu i Vorner Bros-Diskaveriju da na barem dve sedmice zaustave svoje mega-spajanje vredno 81 milijardu dolara.
Evropska komisija kaznila Aliekspres sa 550 miliona evra
20.07.2026.•
4
Evropska komisija kaznila je Aliekspres zbog toga što platforma nije smanjivala rizike u vezi sa prodajom nelegalnih, nebezbednih i falsifikovanih proizvoda na tržištu Evropske unije.
Projekat star pola veka ponovo na stolu: Šta znamo o Đerdapu 3 i otkud Amerikanci?
20.07.2026.•
10
Gvozdena kapija 3, odnosno Đerdap 3, jedan je od strateških projekata Srbije, ali i jedna od ključnih tema strateškog dijaloga sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Koje industrije Srbija štiti ove godine?
20.07.2026.•
2
Uobičajena narudžbina metalne žice iz Hrvatske jednu srpsku firmu krajem juna koštala je znatno više od očekivanog. Obračunata carina bila je nekoliko puta veća nego prilikom ranijih uvoza.
Komentari 1
dacic
al niko ne uvodi taj red od onih sa vrha koji bi trebali, jer su ''vredni i strucni''
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar