Koliko nas je koja vlast zadužila?
Prethodne dve decenije, kada je reč o kretanju javnog duga, mogu se podeliti na četiri perioda.
Foto: 021.rs
To su: period pada javnog duga (2000-2008), period snažnog rasta javnog duga (2009-2014), period stabilizacije i smanjenja nivoa duga (2015-2019) i period njegovog ponovnog rasta (2020-2021), piše u autorskom tekstu za Novu ekonomiju Saša Ranđelović, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu.
On podseća da je, u prethodne dve decenije, u Srbiji bilo deset različitih Vlada, pri čemu se prema prevlađujućoj strukturi vladajuće koalicije ceo period može podeliti na pet razdoblja: DOS (2001-2004), DSS-G17-SPS (2004-2007), DSS-DS-G17 (2007-2008), DS-SPS (2008-2012) i SNS-SPS (2012-do danas).
"U periodu od 2000. do 2008. godine i nominalni i relativni nivo javnog duga Srbije su znatno opali, usled otpisa velikog dela duga prema inostranim poveriocima, relativno niskog fiskalnog deficita koji je u ovom periodu u proseku iznosio oko jedan odsto BDP-a i delimično bio finansiran prihodima od privatizacije, te snažnog rasta privrede", navodi Ranđelović u tekstu.
Nakon toga, u periodu od 2009. do 2015. godine došlo je do snažnog rasta javnog duga (za oko 16 milijardi evra odnosno za oko 39 odsto BDP-a), usled velikog rasta javnih rashoda po osnovu ekonomski neutemeljenog povećanja penzija 2008. godine i sprovođenje drugih mera fiskalne politike (npr. fiskalna decentralizacija prihoda bez prenosa nadležnosti na opštine i gradove 2011. godine), te usled slabije naplate javnih prihoda uzrokovanog padom BDP-a tokom Svetske ekonomske krize 2009, krize evrozone 2012. godine i poplava 2014. godine, kao i rastom sive ekonomije u tom periodu.
"U ovom periodu značajan uticaj na rast ukupnog javnog duga imalo je i loše poslovanje javnih preduzeća (pre svega Srbijagasa), usled čega je država izdavala garancije za njihovo zaduživanje radi finansiranja tekućih obaveza, što je uticalo da ukupan indirektni dug poraste sa oko 930 miliona evra 2008. godine na preko 2,8 milijardi evra 2013. godine, tako da je tada indirektni dug činio čak 14 odsto ukupnog javnog duga", navodi Ranđelović.
U relativnom iznosu ukupan javni dug Srbije je 2015. godine dostigao svoj maksimum od 70 odsto BDP-a, nakon čega je započeo period njegovog pada, pre svega usled uspešnog sprovođenja programa fiskalne konsolidacije.
U periodu od 2015. do 2019. godine Srbija je vodila politiku niskog fiskalnog deficita odnosno fiskalnog suficita, što je uticalo na pad javnog duga i u nominalnom iznosu, dok su stabilan kurs dinara uz umerenu inflaciju i umeren realan rast privrede uticali na osetan pad relativnog nivoa javnog duga, na 51,9% BDP-a krajem 2019. godine.
Kovid, kriza, pomoć građanima
"Tokom 2020. i 2021. godine, usled pandemijske krize došlo je do pada javnih prihoda, a država je u okviru šire antikrizne strategije sprovodila snažne fiskalne stimulanse, usled čega je fiskalni deficit u te dve godine bio visok, što je uticalo i na snažan rast javnog duga, koji je nominalno povećan za oko šest milijardi evra. Ipak, kumulativni privredni rast od oko 6,4 odsto u te dve godine, uz ubrzanje inflacije, stabilan kurs i znatan udeo duga koji nije iskazan u dinarima, uticali su da u relativnom iznosu rast javnog duga bude sporiji", navodi profesor Ranđelović u autorskom tekstu za Novu ekonomiju.
Potrebno je napomenuti da je oko jedne četvrtine rasta javnog duga (oko 1,5 milijardi evra) tokom 2020. i 2021. godine posledica je zaduživanja države radi isplate paušalne pomoći građanima.
Imajući u vidu da značajan deo tekuće potrošnje stanovništva odlazi na kupovinu uvoznih dobara i usluga, te da ovi programi pomoći nisu bili usmereni isključivo ka socijalno ugroženijoj populaciji, njihova ekonomska i socijalna učinkovitost i opravdanost se smatraju vrlo ograničenim, dok je s druge strane njihova realizacija uticala na znatno povećanje nivoa zaduženosti zemlje.
Uticaj kursa dinara
Pored kretanja nominalnog nivoa duga i privredne aktivnosti, na relativnu visinu duga u odnosu na BDP u posmatranom periodu znatno je uticalo i kretanje kursa dinara, budući da je u ovom periodu 70-80 odsto javnog duga Srbije bilo iskazano u stranim valutama (prevashodno u evru i američkom dolaru).
"Tako je od 2001. do 2013. godine kurs dinara prema evru deprecirao sa 60 na 117 dinara za evro, da bi nakon toga kurs bio nominalno gotovo nepromenjen. Stabilan nominalni kurs dinara od 2013. učinio je da ne dođe do rasta relativnog nivoa javnog duga usled promene kursa. S druge strane, to je de facto dovelo do realne aprecijacije kursa dinara prema evru, što je negativno uticalo na cenovnu konkurentnost privrede Srbije, dinamiku izvoza i privredni rast u ovom periodu", navodi Ranđelović.
Autor ističe da su nas pandemijska kriza i neophodnost brzog sprovođenja snažne intervencije države merama fiskalne politike ponovo podsetili na značaj održanja javnog duga na umerenom nivou u dobrim vremenima, kako bi se ostavio prostor za aktivno delovanje države u periodima krize.
"Shodno tome, Srbija bi trebalo dugoročno da profiliše fiskalnu politiku tako da u normalnim uslovima fiskalni deficit bude relativno nizak, sa ciljem da se javni dug stabilizuje na nivou od oko 50 odsto BDP-a, uz javnu potrošnju koja ne bi prelazila 41-42 odsto BDP-a u okviru koje bi javne investicije i drugi produktivni rashodi imali znatan udeo", ističe.
Ceo autorski tekst Saše Ranđelovića, profesora Ekonomskog fakulteta u Beogradu, možete da pročitate na portalu Nove ekonomije.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Ambasador Hil o sankcijama NIS-u: Nećete kupovati gorivo na ulici kao 1990-ih
16.01.2025.•
68
Najvažnije je da Srbija napravi plan za uklanjanje ruskog udela iz vlasništva iz NIS-a, rekao je odlazeći ambasador SAD u Beogradu Kristofer Hil.
NIS obavestio poljoprivrednike da 27. januara ističe uredba o povlašćenoj ceni dizela
15.01.2025.•
4
Naftna industrija Srbije (NIS) je obavestila poljoprivrednike da 27. januara ističe uredba po kojoj imaju pravo na povlašćenu cenu dizela od 179 dinara po litru.
Ilon Mask tužen zbog kupovine akcija Tvitera po nerealnim cenama
15.01.2025.•
0
Američka Komisija za hartije od vrednosti (SEC) podnela je tužbu protiv Ilona Maska zbog toga što je prekršio zakon kada je kupio akcije Tvitera "po veštački niskim cenama".
Korisnici ajfona više ne mogu da skidaju aplikacije NIS-a
15.01.2025.•
7
Korisnici ajfona više ne mogu da skidaju i preuzimaju aplikacije Naftne industrije Srbije (NIS), dok android uređaji i dalje omogućavaju ovu opciju.
Meta otpušta pet odsto zaposlenih - one sa najslabijim rezultatima
15.01.2025.•
0
Kompanija Meta planira da otpusti pet odsto radnika, a na meti su oni s najslabijim rezultatima.
Posle "šok-terapije": Inflacija u Argentini pala na 117 odsto
15.01.2025.•
4
Inflacija u Argentini je 2024. godine iznosila 117,8 odsto što je pad od 94 poena u odnosu na prethodnu godinu, čime se ponosi ultraliberalni predsednik Havijer Milei.
Rusija kaznila Google sa 75 miliona evra jer ignoriše prethodnu kaznu
15.01.2025.•
2
Ruski sud je kaznio kompaniju Google sa osam milijardi rubalja (75,1 milion evra) zbog nepoštovanja prethodnih kazni, saopštio je sud Čeretanovo na Telegramu.
Beogradska berza privremeno obustavila trgovanje akcijama NIS-a
14.01.2025.•
4
Beogradska berza donela je danas odluku o privremenoj obustavi trgovanja akcijama Naftne industrije Srbije na prajm listingu.
Sutra počinje isplata uvećanih plata u javnom sektoru, prvo zdravstvenim radnicima
14.01.2025.•
6
U Srbiji sutra počinje isplata prvih uvećanih plata u javnom sektoru koje će biti isplaćene najpre zdravstvenim radnicima, izjavio je ministar finansija Siniša Mali.
Stambeni kredit od 100.000 evra: Banke ćute, ministarstvo obračunava, a mladi u blokadi
14.01.2025.•
9
Skupština Srbije trebalo bi u februaru da usvoji Zakon o kreditiranju stanova za mlade dok se komercijalne banake o tome vidljivo ne oglašavaju kao ni roditelji potencijalnih budućih vlasnika stanova.
Lavrov: NIS nikako ne može biti nacionalizovan
14.01.2025.•
75
Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov izjavio je da NIS ni u kom slučaju ne može biti predmet nacionalizacije.
Vučić sa Bocan-Harčenkom o sankcijama NIS-u: Zatražio sam od ruskih prijatelja da počnu konsultacije
14.01.2025.•
3
Aleksandar Vučić rekao je da je tokom sastanka sa ruskim ambasadorom Aleksandrom Bocan-Harčenkom zatražio od "ruskih prijatelja" da otpočnu konsultacije o funkcionisanju NIS-a.
Španija uvodi porez od 100 odsto na nekretnine stanovnicima zemalja van EU
14.01.2025.•
8
Španska vlada najavila je planove za uvođenje poreza do 100 odsto na nekretnine koje kupuju stanovnici zemalja koje nisu u EU, poput Velike Britanije i SAD.
Koliko bi Srbiju mogao da košta otkup NIS-a i ima li te pare?
14.01.2025.•
49
Sankcije koje su SAD uvele NIS-u zbog ruskog vlasništva mogle bi da znače da će Srbija morati da otkupi udeo Gasproma i Gaspromnjefta od 56,15 odsto akcija.
Narodna banka Srbije: Neto devizne rezerve dostigle 24,6 milijardi evra
13.01.2025.•
3
Narodna banka Srbije je saopštila da su bruto devizne rezerve na kraju 2024. godine dostigle rekordni nivo u iznosu 29,2 milijarde evra, a u odnosu na novembar povećane su za 589,9 miliona evra.
Petković "Ne damo Jadar": Sprečićemo izgradnju gasovoda za planirani rudnik litijuma
13.01.2025.•
7
Aktivista udruženja "Ne damo Jadar" Nebojša Petković poručio je da meštani Gornjih Nedeljica kod Loznice neće dozvoliti gradnju gasovoda za potrebe planiranog rudnika litijuma u tom kraju.
Naftne sankcije - Srbija između sila
13.01.2025.•
4
SAD su 10. januara uvele još jedan paket sankcija prema ruskom energetskom sektoru, a sa obrazloženjem da će time drastično redukovati mogućnosti Rusije da finansiraju sukob u Ukrajini.
Vuletić o sankcijama NIS-u: Nema ništa od toga, to je pričam ti priču
13.01.2025.•
20
Nema ništa od toga, te sankcije su pričam ti priču, izjavio je FoNetu stručnjak za energetiku i predsednik Udruženja za gas Vojislav Vuletić.
Vlast voli da se hvali ekonomskim rastom Srbije: Da li to osećaju građani?
12.01.2025.•
30
Srbija je u 2024. godini bila jedna od najbrže rastućih ekonomija u Evropi, pokazalo je istraživanje Makroekonomskih analiza i trendova (MAT).
Prevoznici: Moguća blokada granica EU, tražimo izuzeće iz uredbe o ograničenju boravka
12.01.2025.•
10
Predstavnici prevozničkih firmi van šengenskog područja nedavno su dobili negativan odgovor Brisela na svoj zahtev.
Sijarto: Sankcije NIS-u mogu dovesti do nestašica i poskupljenja na evropskom tržištu
12.01.2025.•
4
Mađarski ministar spoljnih poslova i trgovine Peter Sijarto izjavio je da bi američke sankcije Naftnoj industriji Srbije (NIS) mogle da dovedu do nestašice i poskupljenja nafte na evropskom tržištu.
Komentari 10
E
Bane. T
Pera. O
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar