Koliko nas je koja vlast zadužila?
Prethodne dve decenije, kada je reč o kretanju javnog duga, mogu se podeliti na četiri perioda.
Foto: 021.rs
To su: period pada javnog duga (2000-2008), period snažnog rasta javnog duga (2009-2014), period stabilizacije i smanjenja nivoa duga (2015-2019) i period njegovog ponovnog rasta (2020-2021), piše u autorskom tekstu za Novu ekonomiju Saša Ranđelović, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu.
On podseća da je, u prethodne dve decenije, u Srbiji bilo deset različitih Vlada, pri čemu se prema prevlađujućoj strukturi vladajuće koalicije ceo period može podeliti na pet razdoblja: DOS (2001-2004), DSS-G17-SPS (2004-2007), DSS-DS-G17 (2007-2008), DS-SPS (2008-2012) i SNS-SPS (2012-do danas).
"U periodu od 2000. do 2008. godine i nominalni i relativni nivo javnog duga Srbije su znatno opali, usled otpisa velikog dela duga prema inostranim poveriocima, relativno niskog fiskalnog deficita koji je u ovom periodu u proseku iznosio oko jedan odsto BDP-a i delimično bio finansiran prihodima od privatizacije, te snažnog rasta privrede", navodi Ranđelović u tekstu.
Nakon toga, u periodu od 2009. do 2015. godine došlo je do snažnog rasta javnog duga (za oko 16 milijardi evra odnosno za oko 39 odsto BDP-a), usled velikog rasta javnih rashoda po osnovu ekonomski neutemeljenog povećanja penzija 2008. godine i sprovođenje drugih mera fiskalne politike (npr. fiskalna decentralizacija prihoda bez prenosa nadležnosti na opštine i gradove 2011. godine), te usled slabije naplate javnih prihoda uzrokovanog padom BDP-a tokom Svetske ekonomske krize 2009, krize evrozone 2012. godine i poplava 2014. godine, kao i rastom sive ekonomije u tom periodu.
"U ovom periodu značajan uticaj na rast ukupnog javnog duga imalo je i loše poslovanje javnih preduzeća (pre svega Srbijagasa), usled čega je država izdavala garancije za njihovo zaduživanje radi finansiranja tekućih obaveza, što je uticalo da ukupan indirektni dug poraste sa oko 930 miliona evra 2008. godine na preko 2,8 milijardi evra 2013. godine, tako da je tada indirektni dug činio čak 14 odsto ukupnog javnog duga", navodi Ranđelović.
U relativnom iznosu ukupan javni dug Srbije je 2015. godine dostigao svoj maksimum od 70 odsto BDP-a, nakon čega je započeo period njegovog pada, pre svega usled uspešnog sprovođenja programa fiskalne konsolidacije.
U periodu od 2015. do 2019. godine Srbija je vodila politiku niskog fiskalnog deficita odnosno fiskalnog suficita, što je uticalo na pad javnog duga i u nominalnom iznosu, dok su stabilan kurs dinara uz umerenu inflaciju i umeren realan rast privrede uticali na osetan pad relativnog nivoa javnog duga, na 51,9% BDP-a krajem 2019. godine.
Kovid, kriza, pomoć građanima
"Tokom 2020. i 2021. godine, usled pandemijske krize došlo je do pada javnih prihoda, a država je u okviru šire antikrizne strategije sprovodila snažne fiskalne stimulanse, usled čega je fiskalni deficit u te dve godine bio visok, što je uticalo i na snažan rast javnog duga, koji je nominalno povećan za oko šest milijardi evra. Ipak, kumulativni privredni rast od oko 6,4 odsto u te dve godine, uz ubrzanje inflacije, stabilan kurs i znatan udeo duga koji nije iskazan u dinarima, uticali su da u relativnom iznosu rast javnog duga bude sporiji", navodi profesor Ranđelović u autorskom tekstu za Novu ekonomiju.
Potrebno je napomenuti da je oko jedne četvrtine rasta javnog duga (oko 1,5 milijardi evra) tokom 2020. i 2021. godine posledica je zaduživanja države radi isplate paušalne pomoći građanima.
Imajući u vidu da značajan deo tekuće potrošnje stanovništva odlazi na kupovinu uvoznih dobara i usluga, te da ovi programi pomoći nisu bili usmereni isključivo ka socijalno ugroženijoj populaciji, njihova ekonomska i socijalna učinkovitost i opravdanost se smatraju vrlo ograničenim, dok je s druge strane njihova realizacija uticala na znatno povećanje nivoa zaduženosti zemlje.
Uticaj kursa dinara
Pored kretanja nominalnog nivoa duga i privredne aktivnosti, na relativnu visinu duga u odnosu na BDP u posmatranom periodu znatno je uticalo i kretanje kursa dinara, budući da je u ovom periodu 70-80 odsto javnog duga Srbije bilo iskazano u stranim valutama (prevashodno u evru i američkom dolaru).
"Tako je od 2001. do 2013. godine kurs dinara prema evru deprecirao sa 60 na 117 dinara za evro, da bi nakon toga kurs bio nominalno gotovo nepromenjen. Stabilan nominalni kurs dinara od 2013. učinio je da ne dođe do rasta relativnog nivoa javnog duga usled promene kursa. S druge strane, to je de facto dovelo do realne aprecijacije kursa dinara prema evru, što je negativno uticalo na cenovnu konkurentnost privrede Srbije, dinamiku izvoza i privredni rast u ovom periodu", navodi Ranđelović.
Autor ističe da su nas pandemijska kriza i neophodnost brzog sprovođenja snažne intervencije države merama fiskalne politike ponovo podsetili na značaj održanja javnog duga na umerenom nivou u dobrim vremenima, kako bi se ostavio prostor za aktivno delovanje države u periodima krize.
"Shodno tome, Srbija bi trebalo dugoročno da profiliše fiskalnu politiku tako da u normalnim uslovima fiskalni deficit bude relativno nizak, sa ciljem da se javni dug stabilizuje na nivou od oko 50 odsto BDP-a, uz javnu potrošnju koja ne bi prelazila 41-42 odsto BDP-a u okviru koje bi javne investicije i drugi produktivni rashodi imali znatan udeo", ističe.
Ceo autorski tekst Saše Ranđelovića, profesora Ekonomskog fakulteta u Beogradu, možete da pročitate na portalu Nove ekonomije.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Ilon Mask prva osoba na svetu čije je bogatstvo premašilo 600 milijardi dolara
16.12.2025.•
1
Američki preduzetnik Ilon Mask prva je osoba u svetu čije je bogatstvo premašilo 600 milijardi dolara, objavio je magazin "Forbs".
U Srbiji u oktobru izdato oko tri odsto manje građevinskih dozvola nego pre godinu dana
15.12.2025.•
0
U Srbiji je u oktobru ove godine izdato 3.511 građevinskih dozvola, što je 2,9 odsto manje nego u istom mesecu prošle godine, saopštio je Republički zavod za statistiku.
Nema bezbolnog rešenja za NIS
15.12.2025.•
15
Prošlo je bezmalo sedamdeset dana kako od JANAF-a nije stigla ni kap sirove nafte i očigledno je da SAD neće lako ukinuti oštro sankcionisanje Naftne industrije Srbije.
Povećanje minimalca za mnoge poslodavce preveliki zalogaj, najavljuju otkaze
15.12.2025.•
21
Poslodavci razliku u troškovima zbog povećanja minimalca nameravaju da kompenzuju povećanjem cena proizvoda i usluga, a oni kojima to ne pomogne posegnuće za otkazima.
Rekordna vrednost srebra: Cena mu od početka 2025. porasla 113 odsto
15.12.2025.•
0
Poskupljenje zlata već dugo ne iznenađuje, ali je sada i srebro dostiglo istorijski maksimum od 60 dolara po unci.
NBS povećala zlatne rezerve: Šta to govori i koliko srpsko zlato zapravo vredi?
15.12.2025.•
6
Narodna banka Srbije poslednjih godina značajno je povećala količinu zlatnih rezervi, koje danas premašuju 50 tona.
Ruski maloprodajni lanac stiže u Srbiju: Prve prodavnice u prvom kvartalu 2026. godine
15.12.2025.•
24
Ruski maloprodajni lanac Fix Price planira da otvori prve prodavnice u Srbiji u prvom kvartalu 2026. godine, objavila je kompanija.
Država za fabriku u Nišu dala Aristonu 22,2 miliona evra
15.12.2025.•
4
Kompanija Ariston, koja proizvodi bojlere i sisteme za grejanje, otvorila je pogon u Nišu.
Otvoren novi IPARD poziv za voćarstvo, rok za prijavu 31. decembar
14.12.2025.•
2
Uprava za agrarna plaćanja Ministarstva poljoprivrede raspisala je četvrti javni poziv u okviru IPARD programa.
Ministarstvo privrede dodeljuje 400 miliona dinara za izlazak firmi na inostrana tržišta
14.12.2025.•
0
Ministarstvo privrede pokrenulo je program podrške kompanijama koje planiraju izlazak na inostrana tržišta, objavila je ministarka Adrijana Mesarović na Instagramu.
Živković: EPS u 2025. ostvaruje dobit, proizvodnja stabilna
14.12.2025.•
3
Generalni direktor Elektroprivede Srbije (EPS) Dušan Živković izjavio je danas da je EPS u zimsku sezonu ušla spremna, da je proizvodnja uglja i električne energije stabilna.
Stroža primena šengenskih pravila dovodi prevoznike iz Srbije u problem
14.12.2025.•
17
Transportni sektor u Srbiji i regionu suočava se sa problemima zbog šengenskog pravila da državljani van EU mogu boraviti najviše 90 dana u 180 dana na teritoriji Šengena.
Finansijski konsultant: Pitanje je da li bi država bila u stanju da uspešno upravlja NIS-om
13.12.2025.•
24
Finansijski konsultant Vladimir Vasić ocenio je da bi, sa strateškog stanovišta, za Srbiju bilo najpovoljnije da postane stoprocentni vlasnik Naftne industrije Srbije.
"Plan blokadera" u režiji Informera: "Bako, napravi mi palačinke" - o čemu je reč?
13.12.2025.•
21
Prorežimski tabloid Informer tvrdi da je došao u posed navodnog "plana" studenata, pod radnim nazivom "Testirajmo elektroenergetski sistem Srbije" ili alternativnog imena "Bako, napravi mi palačinke".
Nikezić: Srbija odmah da preuzme NIS, sankcije rezultat šibicarske politike Vučića
13.12.2025.•
15
Potpredsednik Stranke slobode i pravde (SSP) Dušan Nikezić izjavio je da Srbija više ne sme da čeka i mora odmah da preuzme upravljanje Naftnom industrijom Srbije (NIS).
Iran podigao cene benzina prvi put od 2019. godine: I dalje među najjeftinijima na svetu
13.12.2025.•
1
Iran je podigao cene subvencionisanog benzina, prvi put od 2019. godine, kada su zbog poskupljenja goriva izbili veliki protesti u kojima je poginulo više od 300 osoba.
Ministarstvo: Razumemo probleme mlekara, ali njih izazivaju spoljni faktori
12.12.2025.•
11
Država je svesna izazova sa kojima se domaći mlekarski sektor trenutno suočava, odnosno rast domaće proizvodnje uz istovremeni pad potrošnje, saopštilo je Ministarstvo poljoprivrede.
Međugodišnja inflacija u novembru bila 2,8 odsto
12.12.2025.•
0
Međugodišnja inflacija u Srbiji u novembru je bila 2,8 odsto, a mesečna 0,2 odsto, obavio je danas Republički zavod za statistiku.
Cene goriva nepromenjene
12.12.2025.•
2
Cene goriva u narednoj nedelji biće iste kao i u prethodnih sedam dana.
Novo zaduživanje: Država proširila emisiju obveznica
11.12.2025.•
1
Pred sam kraj godine, prema odluci koja je izašla u Službenom glasniku, Vlada Srbije odlučila je da se zaduži za dodatnih 200 miliona evra emisijom obveznica.
Na ECD platformi od danas kupovina i prodaja digitalne verzije zlata
11.12.2025.•
0
Na ECD platformi od danas je dostupna kupovina/prodaja Tether Golda (XAUt) - digitalne verzije zlata.
Komentari 10
E
Bane. T
Pera. O
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar