Koliko nas je koja vlast zadužila?
Prethodne dve decenije, kada je reč o kretanju javnog duga, mogu se podeliti na četiri perioda.
Foto: 021.rs
To su: period pada javnog duga (2000-2008), period snažnog rasta javnog duga (2009-2014), period stabilizacije i smanjenja nivoa duga (2015-2019) i period njegovog ponovnog rasta (2020-2021), piše u autorskom tekstu za Novu ekonomiju Saša Ranđelović, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu.
On podseća da je, u prethodne dve decenije, u Srbiji bilo deset različitih Vlada, pri čemu se prema prevlađujućoj strukturi vladajuće koalicije ceo period može podeliti na pet razdoblja: DOS (2001-2004), DSS-G17-SPS (2004-2007), DSS-DS-G17 (2007-2008), DS-SPS (2008-2012) i SNS-SPS (2012-do danas).
"U periodu od 2000. do 2008. godine i nominalni i relativni nivo javnog duga Srbije su znatno opali, usled otpisa velikog dela duga prema inostranim poveriocima, relativno niskog fiskalnog deficita koji je u ovom periodu u proseku iznosio oko jedan odsto BDP-a i delimično bio finansiran prihodima od privatizacije, te snažnog rasta privrede", navodi Ranđelović u tekstu.
Nakon toga, u periodu od 2009. do 2015. godine došlo je do snažnog rasta javnog duga (za oko 16 milijardi evra odnosno za oko 39 odsto BDP-a), usled velikog rasta javnih rashoda po osnovu ekonomski neutemeljenog povećanja penzija 2008. godine i sprovođenje drugih mera fiskalne politike (npr. fiskalna decentralizacija prihoda bez prenosa nadležnosti na opštine i gradove 2011. godine), te usled slabije naplate javnih prihoda uzrokovanog padom BDP-a tokom Svetske ekonomske krize 2009, krize evrozone 2012. godine i poplava 2014. godine, kao i rastom sive ekonomije u tom periodu.
"U ovom periodu značajan uticaj na rast ukupnog javnog duga imalo je i loše poslovanje javnih preduzeća (pre svega Srbijagasa), usled čega je država izdavala garancije za njihovo zaduživanje radi finansiranja tekućih obaveza, što je uticalo da ukupan indirektni dug poraste sa oko 930 miliona evra 2008. godine na preko 2,8 milijardi evra 2013. godine, tako da je tada indirektni dug činio čak 14 odsto ukupnog javnog duga", navodi Ranđelović.
U relativnom iznosu ukupan javni dug Srbije je 2015. godine dostigao svoj maksimum od 70 odsto BDP-a, nakon čega je započeo period njegovog pada, pre svega usled uspešnog sprovođenja programa fiskalne konsolidacije.
U periodu od 2015. do 2019. godine Srbija je vodila politiku niskog fiskalnog deficita odnosno fiskalnog suficita, što je uticalo na pad javnog duga i u nominalnom iznosu, dok su stabilan kurs dinara uz umerenu inflaciju i umeren realan rast privrede uticali na osetan pad relativnog nivoa javnog duga, na 51,9% BDP-a krajem 2019. godine.
Kovid, kriza, pomoć građanima
"Tokom 2020. i 2021. godine, usled pandemijske krize došlo je do pada javnih prihoda, a država je u okviru šire antikrizne strategije sprovodila snažne fiskalne stimulanse, usled čega je fiskalni deficit u te dve godine bio visok, što je uticalo i na snažan rast javnog duga, koji je nominalno povećan za oko šest milijardi evra. Ipak, kumulativni privredni rast od oko 6,4 odsto u te dve godine, uz ubrzanje inflacije, stabilan kurs i znatan udeo duga koji nije iskazan u dinarima, uticali su da u relativnom iznosu rast javnog duga bude sporiji", navodi profesor Ranđelović u autorskom tekstu za Novu ekonomiju.
Potrebno je napomenuti da je oko jedne četvrtine rasta javnog duga (oko 1,5 milijardi evra) tokom 2020. i 2021. godine posledica je zaduživanja države radi isplate paušalne pomoći građanima.
Imajući u vidu da značajan deo tekuće potrošnje stanovništva odlazi na kupovinu uvoznih dobara i usluga, te da ovi programi pomoći nisu bili usmereni isključivo ka socijalno ugroženijoj populaciji, njihova ekonomska i socijalna učinkovitost i opravdanost se smatraju vrlo ograničenim, dok je s druge strane njihova realizacija uticala na znatno povećanje nivoa zaduženosti zemlje.
Uticaj kursa dinara
Pored kretanja nominalnog nivoa duga i privredne aktivnosti, na relativnu visinu duga u odnosu na BDP u posmatranom periodu znatno je uticalo i kretanje kursa dinara, budući da je u ovom periodu 70-80 odsto javnog duga Srbije bilo iskazano u stranim valutama (prevashodno u evru i američkom dolaru).
"Tako je od 2001. do 2013. godine kurs dinara prema evru deprecirao sa 60 na 117 dinara za evro, da bi nakon toga kurs bio nominalno gotovo nepromenjen. Stabilan nominalni kurs dinara od 2013. učinio je da ne dođe do rasta relativnog nivoa javnog duga usled promene kursa. S druge strane, to je de facto dovelo do realne aprecijacije kursa dinara prema evru, što je negativno uticalo na cenovnu konkurentnost privrede Srbije, dinamiku izvoza i privredni rast u ovom periodu", navodi Ranđelović.
Autor ističe da su nas pandemijska kriza i neophodnost brzog sprovođenja snažne intervencije države merama fiskalne politike ponovo podsetili na značaj održanja javnog duga na umerenom nivou u dobrim vremenima, kako bi se ostavio prostor za aktivno delovanje države u periodima krize.
"Shodno tome, Srbija bi trebalo dugoročno da profiliše fiskalnu politiku tako da u normalnim uslovima fiskalni deficit bude relativno nizak, sa ciljem da se javni dug stabilizuje na nivou od oko 50 odsto BDP-a, uz javnu potrošnju koja ne bi prelazila 41-42 odsto BDP-a u okviru koje bi javne investicije i drugi produktivni rashodi imali znatan udeo", ističe.
Ceo autorski tekst Saše Ranđelovića, profesora Ekonomskog fakulteta u Beogradu, možete da pročitate na portalu Nove ekonomije.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Između statistike i novčanika: Koliko je potrebno da bi se u Srbiji živelo, a ne samo preživljavalo?
15.08.2026.•
12
Koliko novca je danas potrebno da bi se u Srbiji živelo, a ne samo preživljavalo? Prema novom obračunu Centra za politike emancipacije (CPE), plata za život u Srbiji za 2026. godinu iznosi 154.740 dinara.
Minimalac raste na 600 evra, a šta će biti sa platama nastavnika?
15.08.2026.•
14
Povećanje minimalne zarade na 600 evra od 1. januara 2027. godine neće direktno uticati na plate nastavnika, jer njihove zarade nisu vezane za minimalac, ocenjuje Dušan Kokot, predsednik Nezavisnog sindikata prosvetara.
Akcize na gorivo 20 odsto niže i sledeće nedelje
15.08.2026.•
0
Akcize na benzin i dizel i dalje su 20 odsto niže od iznosa propisanih Zakonom o akcizama i ostaće na tom nivou do 23. avgusta.
Sledi li novi talas poskupljenja hrane: Šta Srbiju čeka zbog suše i niskog vodostaja?
14.08.2026.•
20
Dok u Evropskoj uniji ocenjuju da će suša ove godine skoro pa poništiti sav rast privrede koju su očekivali, u Srbiji je situacija, kao i uvek, malo drugačija.
Objavljene nove cene goriva
14.08.2026.•
24
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
"Višak novca se ubacuje u nekretnine": Rastu cene stanova, a građevina sve skuplja
14.08.2026.•
40
U prvom kvartalu 2026. godine vrednost ostvarenog prometa na tržištu nepokretnosti u Srbiji iznosila je oko dve milijarde evra.
Narodna banka Srbije zadržala referentnu kamatnu stopu na istom nivou: I dalje 5,75 odsto
13.08.2026.•
1
Izvršni odbor Narodne banke Srbije odlučio je da referentnu kamatnu stopu zadrži na nivou od 5,75 odsto, kao i da na nepromenjenim nivoima zadrži kamatne stope na depozitne (4,5 odsto) i kreditne olakšice (sedam odsto).
Evropska centralna banka upozorila na trend potiskivanja gotovinskog plaćanja
13.08.2026.•
3
Anketa Evropske centralne banke pokazala je da gotovo 92 odsto preduzeća u evrozoni, i to uglavnom maloprodaja, restorani i hoteli, prihvata plaćanje gotovinom, ali je trend bezgotovinskog, digitalnog plaćanja sve veći.
Kineski Xingyu ulaže 77 miliona evra u novu fabriku automobilske rasvete u Nišu
13.08.2026.•
3
Kineska kompanija Xingyu Automotive Lighting Systems planira da uloži 77 miliona evra u novu fabriku automobilske rasvete u Nišu, uz državne podsticaje od 8,2 miliona evra.
Parfimerija Jasmin iz Beograda preuzima parfimeriju Jasmin iz Skoplja
13.08.2026.•
1
Parfimerija Jasmin iz Beograda namerava da preuzme kontrolu nad Jasmin parfimerijom DOOEl iz Skoplja, čiji je jedini vlasnik firma Matoss grupa, objavio je Forbs Srbija.
Đedović: Snabdevanje strujom stabilno, proizvodnja onolika koliko dozvoljavaju uslovi
12.08.2026.•
5
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović rekla je danas da je vodostaj Dunava na istorijskom minimumu, kao i proizvodnja električne energije u hidocentrali Đerdap.
Kakve nas cene avio-karata čekaju kad odu Vizer i Rajaner: Manje konkurencije, skuplji letovi
12.08.2026.•
40
Osim što iz Srbije praktično ne možete nigde vozom u inostranstvo osim do Crne Gore, od ove godine će napeto stanje u avio-industriji naterati građane da dva puta mere pre nego što krenu da razmišljaju o putovanju.
Novi kredit za Dunavski koridor koji godinama kasni: Srbija se zadužuje još pet milijardi dinara
12.08.2026.•
8
Srbija planira novo zaduživanje, ovog puta pet milijardi dinara za projekat Dunavski koridor, koji će povezati Beograd sa Golupcem.
Izmene zakona o zaštiti potrošača za ugostitelje: Jasnija naplata dodatnih usluga
12.08.2026.•
4
Od 1. avgusta nova pravila za ugostitelje donose jasniji okvir za formiranje cena i naplatu dodatnih usluga.
Telefon, računar ili bela tehnika su vam se pokvarili? Nova platforma nalazi servise za vas u rekordnom roku
12.08.2026.•
0
Traženje servisa za pokvareni uređaj često oduzima vreme, a platforma FixUp omogućava da se jednim zahtevom kontaktira više servisa i na jednom mestu uporede njihove ponude, cene i rokovi popravke.
Rekordne devizne rezerve Srbije: Na kraju jula iznosile 30,5 milijardi evra
11.08.2026.•
11
Bruto devizne rezerve Narodne banke Srbije (NBS) su na kraju jula ove godine iznosile oko 30,5 milijardi evra i u odnosu na kraj juna povećane su za 893 miliona evra, saopštila je danas NBS.
SPC, Expo, sportski savezi: Na šta Srbija troši milione iz budžetske rezerve?
11.08.2026.•
2
Vlada Srbije je od početka 2026. godine donela više od 130 rešenja o upotrebi novca iz budžetske rezerve, pokazuje analiza Radija slobodne Evrope (RSE).
Kineski električni automobili osvajaju Evropu uprkos carinama
10.08.2026.•
3
Prodaja električnih automobila kineskih proizvođača u Evropi od januara do maja dostigla je rekordni nivo uprkos visokim carinama, što dodatno pojačava pritisak na evropsku automobilsku industriju.
Cene u hotelima i restoranima u Vojvodini porasle više nego na republičkom nivou
10.08.2026.•
11
Ugostiteljske usluge su u julu ove godine bile za 5,6 odsto skuplje nego u istom mesecu 2025. godine, objavio je danas Republički zavod za statistiku.
Vozači kamiona Zapadnog Balkana u utorak o problemu ograničenog boravka u Šengen zoni
10.08.2026.•
3
Profesionalni vozači kamiona u međunarodnom transportu iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Severne Makedonije održaće sastanak sutra, 11. avgusta.
Bez dogovora: Sindikati pitaju gde se izgubilo obećanje da će minimalac biti 650 evra, a prosečna plata 1.400
10.08.2026.•
23
Trenutna minimalna zarada u Srbiji iznosi 550 evra, a na današnjem sastanku država je predložila povećanje na 600 evra.
Komentari 10
E
Bane. T
Pera. O
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar