Koliko nas je koja vlast zadužila?
Prethodne dve decenije, kada je reč o kretanju javnog duga, mogu se podeliti na četiri perioda.
Foto: 021.rs
To su: period pada javnog duga (2000-2008), period snažnog rasta javnog duga (2009-2014), period stabilizacije i smanjenja nivoa duga (2015-2019) i period njegovog ponovnog rasta (2020-2021), piše u autorskom tekstu za Novu ekonomiju Saša Ranđelović, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu.
On podseća da je, u prethodne dve decenije, u Srbiji bilo deset različitih Vlada, pri čemu se prema prevlađujućoj strukturi vladajuće koalicije ceo period može podeliti na pet razdoblja: DOS (2001-2004), DSS-G17-SPS (2004-2007), DSS-DS-G17 (2007-2008), DS-SPS (2008-2012) i SNS-SPS (2012-do danas).
"U periodu od 2000. do 2008. godine i nominalni i relativni nivo javnog duga Srbije su znatno opali, usled otpisa velikog dela duga prema inostranim poveriocima, relativno niskog fiskalnog deficita koji je u ovom periodu u proseku iznosio oko jedan odsto BDP-a i delimično bio finansiran prihodima od privatizacije, te snažnog rasta privrede", navodi Ranđelović u tekstu.
Nakon toga, u periodu od 2009. do 2015. godine došlo je do snažnog rasta javnog duga (za oko 16 milijardi evra odnosno za oko 39 odsto BDP-a), usled velikog rasta javnih rashoda po osnovu ekonomski neutemeljenog povećanja penzija 2008. godine i sprovođenje drugih mera fiskalne politike (npr. fiskalna decentralizacija prihoda bez prenosa nadležnosti na opštine i gradove 2011. godine), te usled slabije naplate javnih prihoda uzrokovanog padom BDP-a tokom Svetske ekonomske krize 2009, krize evrozone 2012. godine i poplava 2014. godine, kao i rastom sive ekonomije u tom periodu.
"U ovom periodu značajan uticaj na rast ukupnog javnog duga imalo je i loše poslovanje javnih preduzeća (pre svega Srbijagasa), usled čega je država izdavala garancije za njihovo zaduživanje radi finansiranja tekućih obaveza, što je uticalo da ukupan indirektni dug poraste sa oko 930 miliona evra 2008. godine na preko 2,8 milijardi evra 2013. godine, tako da je tada indirektni dug činio čak 14 odsto ukupnog javnog duga", navodi Ranđelović.
U relativnom iznosu ukupan javni dug Srbije je 2015. godine dostigao svoj maksimum od 70 odsto BDP-a, nakon čega je započeo period njegovog pada, pre svega usled uspešnog sprovođenja programa fiskalne konsolidacije.
U periodu od 2015. do 2019. godine Srbija je vodila politiku niskog fiskalnog deficita odnosno fiskalnog suficita, što je uticalo na pad javnog duga i u nominalnom iznosu, dok su stabilan kurs dinara uz umerenu inflaciju i umeren realan rast privrede uticali na osetan pad relativnog nivoa javnog duga, na 51,9% BDP-a krajem 2019. godine.
Kovid, kriza, pomoć građanima
"Tokom 2020. i 2021. godine, usled pandemijske krize došlo je do pada javnih prihoda, a država je u okviru šire antikrizne strategije sprovodila snažne fiskalne stimulanse, usled čega je fiskalni deficit u te dve godine bio visok, što je uticalo i na snažan rast javnog duga, koji je nominalno povećan za oko šest milijardi evra. Ipak, kumulativni privredni rast od oko 6,4 odsto u te dve godine, uz ubrzanje inflacije, stabilan kurs i znatan udeo duga koji nije iskazan u dinarima, uticali su da u relativnom iznosu rast javnog duga bude sporiji", navodi profesor Ranđelović u autorskom tekstu za Novu ekonomiju.
Potrebno je napomenuti da je oko jedne četvrtine rasta javnog duga (oko 1,5 milijardi evra) tokom 2020. i 2021. godine posledica je zaduživanja države radi isplate paušalne pomoći građanima.
Imajući u vidu da značajan deo tekuće potrošnje stanovništva odlazi na kupovinu uvoznih dobara i usluga, te da ovi programi pomoći nisu bili usmereni isključivo ka socijalno ugroženijoj populaciji, njihova ekonomska i socijalna učinkovitost i opravdanost se smatraju vrlo ograničenim, dok je s druge strane njihova realizacija uticala na znatno povećanje nivoa zaduženosti zemlje.
Uticaj kursa dinara
Pored kretanja nominalnog nivoa duga i privredne aktivnosti, na relativnu visinu duga u odnosu na BDP u posmatranom periodu znatno je uticalo i kretanje kursa dinara, budući da je u ovom periodu 70-80 odsto javnog duga Srbije bilo iskazano u stranim valutama (prevashodno u evru i američkom dolaru).
"Tako je od 2001. do 2013. godine kurs dinara prema evru deprecirao sa 60 na 117 dinara za evro, da bi nakon toga kurs bio nominalno gotovo nepromenjen. Stabilan nominalni kurs dinara od 2013. učinio je da ne dođe do rasta relativnog nivoa javnog duga usled promene kursa. S druge strane, to je de facto dovelo do realne aprecijacije kursa dinara prema evru, što je negativno uticalo na cenovnu konkurentnost privrede Srbije, dinamiku izvoza i privredni rast u ovom periodu", navodi Ranđelović.
Autor ističe da su nas pandemijska kriza i neophodnost brzog sprovođenja snažne intervencije države merama fiskalne politike ponovo podsetili na značaj održanja javnog duga na umerenom nivou u dobrim vremenima, kako bi se ostavio prostor za aktivno delovanje države u periodima krize.
"Shodno tome, Srbija bi trebalo dugoročno da profiliše fiskalnu politiku tako da u normalnim uslovima fiskalni deficit bude relativno nizak, sa ciljem da se javni dug stabilizuje na nivou od oko 50 odsto BDP-a, uz javnu potrošnju koja ne bi prelazila 41-42 odsto BDP-a u okviru koje bi javne investicije i drugi produktivni rashodi imali znatan udeo", ističe.
Ceo autorski tekst Saše Ranđelovića, profesora Ekonomskog fakulteta u Beogradu, možete da pročitate na portalu Nove ekonomije.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Ilon Mask spojio dve svoje najveće firme: SpaceX i xAI postali najvrednija kompanija na svetu
03.02.2026.•
4
SpaceX preuzeo je xAI, spajajući dve od najambicioznijih kompanija Ilona Maska u najvredniju privatnu kompaniju na svetu.
U jesenjoj setvi prošle godine zasejano 5,5 odsto više hektara
02.02.2026.•
0
U Srbiji je u prošlogodišnjoj jesenjoj setvi zasejano 842.347 hektara površine.
Tramp najavio smanjenje carina za Indiju jer je pristala da ne kupuje rusku naftu
02.02.2026.•
1
Predsednik SAD Donald Tramp je danas najavio smanjenje carina na uvoz robe iz Indije sa 25 odsto na 18 odsto jer je njen premijer Narendra Modi pristao da više ne kupuje rusku naftu.
Stručnjak za energetiku: EPS planira rast potrošnje struje za jedan odsto godišnje
02.02.2026.•
1
EPS u planu poslovanja za period od 2026. do 2028. godine predviđa rast potrošnje struje za jedan odsto godišnje, a za isto toliko pad proizvodnje iz sopstvenih kapaciteta, kaže stručnjak za energetiku Željko Marković.
NIS prošle godine poslovao sa gubitkom od 5,6 milijardi dinara
02.02.2026.•
3
Naftna industrija Srbije (NIS) poslovala je u 2025. godini sa gubitkom od 5,6 milijardi dinara, objavila je danas kompanija.
EU: Pojačaćemo napore radi rešenja problema prevoznika sa Zapadnog Balkana
02.02.2026.•
0
Evropska unija (EU) i njene članice će pojačati napore radi pronalaska rešenja za probleme boravka određenih profesionalnih kategorija sa Zapadnog Balkana u tom bloku, uključujući profesionalne vozače.
Poljoprivrednici: Neko debelo zarađuje na niskoj ceni pšenice i njenim proizvođačima
02.02.2026.•
26
Poljoprivrednici Banata ocenjuju da je neprihvatljiva odluka resornog ministra da isplata direktnih subvencija po hektaru od 18.000 dinara ove godine mora da se pravda računima za kupovinu repromaterijala.
Rast BDP-a Srbije prošle godine bio dva odsto
02.02.2026.•
4
Realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) Srbije u četvrtom kvartalu 2025. godine u odnosu na isti period prethodne godine iznosio je 2,2 odsto.
Evro postao jedina zvanična valuta u Bugarskoj, lev više ne važi
02.02.2026.•
0
Od juče, 1. februara, evro je postao jedina zvanična valuta u Bugarskoj, dok lev više nije prihvatljiv za plaćanja dobara, usluga i obaveza, saopštilo je Ministarstvo finansija Bugarske.
Glamočić: Promena agrarne politike - ko više ulaže više će dobiti, tražiće se pravdanje računima za podsticaje
01.02.2026.•
4
Ministar poljoprivrede Dragan Glamočić najavio je da će država ove godine promeniti agrarnu politiku.
OPEK+ zadržava istu proizvodnju nafte u martu uprkos zabrinutosti oko Irana
01.02.2026.•
1
Osam članica Organizacije zemalja izvoznica nafte i njihovi saveznici (OPEK+) odlučili su da zadrže nivo proizvodnje nafte u martu nepromenjenim.
Kina smanjuje carine na uvoz viskija, kao podsticaj trgovini sa Britanijom
01.02.2026.•
0
Kina će smanjiti carine na uvoz viskija sa 10 na pet odsto, što će biti podsticaj britanskoj industriji viskija nakon što su se lideri dve zemlje sastali ove nedelje kako bi popravili napete odnose.
Evropska komisija objavila koje su najzaduženije zemlje Zapadnog Balkana
01.02.2026.•
8
Crna Gora je najzaduženija zemlja u regionu sa javnim dugom koji iznosi 58,6 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), pokazuju najnoviji tromesečni podaci Evropske komisije.
Boš najavljuje otpuštanja, profit skoro prepolovljen
01.02.2026.•
3
Nemački industrijski gigant Boš je potvrdio plan da ukine 20.000 radnih mesta nakon što se profit skoro prepolovio prošle godine.
Hoće li i kako banke odobravati kredite za nelegalne nekretnine upisane u akciji "Svoj na svome"
01.02.2026.•
5
Na nekretnine koje budu evidentirane u katastru po novom zakonu o "legalizaciji" moći će da bude upisana hipoteka.
Pad industrijske proizvodnje u decembru
31.01.2026.•
2
Industrijska proizvodnja u Srbiji u decembru 2025. manja je 5,7 odsto u odnosu na decembar 2024. godine, saopštio je Republički zavod za statistiku (RZS).
Poskupeo hleb "Sava"
31.01.2026.•
4
Vlada Srbije izmenila je uredbu o obaveznoj proizvodnji hleba od brašna T-500, pa će maksimalna maloprodajna cena ovog proizvoda biti 65 dinara, a maksimalna proizvođačka cena 55,74 dinara.
Šta prodaja "Lukoila" znači za Srbiju: "Malo verovatno da će investicioni fond dugoročno ostati vlasnik"
31.01.2026.•
1
Broker Branislav Jorgić kaže da eventualna promena vlasništva pumpi "Lukoila" u Srbiji ne bi trebalo da ima negativne posledice po domaće tržište goriva.
Vlada Federacije BiH predložila uvođenje veće carine na čelik, odgovor na odluku Srbije
31.01.2026.•
2
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) je predložila uvođenje veće carine na uvoz čelika u BiH.
Ministarstvo poljoprivrede: Zastoj u obradi i isplati podsticaja zbog problema sa informacionim sistemom
31.01.2026.•
1
Ministarstvo poljoprivrede saopštilo je da je došlo do privremenog zastoja u radu informacionih sistema koji se koriste za obradu i isplatu podsticaja.
Britansko-srpska privredna komora i EXPO 2027 potpisali memorandum o saradnji
31.01.2026.•
1
Britansko-srpska privredna komora i kompanija EXPO 2027 d.o.o. potpisale su danas Memorandum o saradnji kojim je predviđeno "jačanje ekonomskih, kulturnih i trgovinskih veza" između Srbije i Ujedinjenog Kraljevstva.
Komentari 10
E
Bane. T
Pera. O
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar