Hrane u Srbiji ima dovoljno, ali je skupa i drastično pogađa siromašnije
Domaća proizvodnja hleba, ulja, stočne hrane je najmanje dvostruko veća od potreba.
Foto: 021.rs
U međuvremenu, znatno slabija ponuda na svetskom tržištu toliko je povećala cene osnovnih prehrambenih proizvoda da su za mnoge postali nedostupni.
Vladi Srbije je bilo potrebno dva meseca da precizno utvrdi bilanse prehrambenih sirovina i odobri izvoz za ne tako male viškove sa zaliha. Tako će u narednom periodu mesečno moći da se izvozi po 150.000 tona pšenice i kukuruza, 20.000 tona brašna, te osam miliona litara jestivog ulja.
Prethodno je država privremeno zabranila izvoz ovih roba želeći da malo pregleda poprilično neubičajene ponude iz inostranstva, ali i da pred izbore velikim zalihama kod stanovništva izgradi osećaj sigurnosti i odagna strah od potencijalne gladi. Sada kada su izborni rezultati poznati, može se izvoziti.
Nikad više cene
Privremeni zastoj je, istina, omeo domaće izvoznike da velike količine prodaju po istorijski rekordnim cenama od 390 dolara za tonu pšenice, odnosno 370 za tonu kukuruza. Međutim, cene su i dalje na izuzetno visokom nivou, tek tri-četiri odsto ispod rekordnih, potražnja sve veća, tako da gotovo i nema neke štete.
Nasuprot tome, provera ponuđenih trgovačkih aranžmana pokazala je podosta spornih ponuda, čiji je cilj dalja preprodaja robe i time uvećanje cena. Tako je iz Makedonije stigao zahtev za hitnim uvozom 100.000 tona pšenice, mada su trgovci iz ove zemlje i pre rata u Ukrajini već pazarili 60.000 tona, što je 85 odsto njihove standardne godišnje kupovine od gotovo 68.000 tona.
Očito da je u planu bila dalja preprodaja. Zapravo, do sredine marta u Srbiju je stiglo zahteva za hitnom kupovinom po 450.000 tona pšenice i kukuruza, što je otprilike 60 odsto naših trenutnih viškova.
Prvo komšijama
Razlog je jasan: na inače uvećanoj potražnji nagradila se i dodatna nestašica osnovnih prehrambenih sirovina izazvanih minimalizovanim izvozom iz Rusije i Ukrajine, država koje su se iznenada našle u ratnom sukobu. Kako iz ovih zemalja obično pristiže 29 odsto globalnih tržnih viškova pšenice, 19 odsto kukuruza i čak 52 odsto suncokretovog ulja, primetno je da je ponuda na svetskom tržištu naglo presahla, a cene su dodatno skočile. Procenjuje se da je u Evropi manjak od 20 odsto, a situacija je mnogo teža po države sa severa Afrike i Bliskog istoka, koje najmanje polovinu potrebnih količina, često i 100 odsto, tradicionalno kupuju upravo od dva najveća evropska izvoznika.
No, od prvog maja je dopušten izvoz, a u sklopu uredbe je i plan po kome će se kukuruz plasirati isključivo u zemlje regiona, pšenica većim delom, a manjim u afričke države. Svakako neće u celosti biti udovoljeno zahtevu iz Crna Gore da se u ovu bivšu jugo-republiku izveze čak sedam miliona litara ulja. U suštini, namera je logična - prvo zadovoljiti obližnje, inače stalne kupce ovih, a i nekih drugih, agrarnih roba iz Srbije.
Biti ambiciozniji
Postavilo se i pitanje hoće li Srbija imati dovoljno neophodnih roba ako se rat u Ukrajini oduži, pogotovo ako se proširi. Pokazalo se da je jesenas pšenicom zasejano čak 620.000 hektara, sa kojih se, uz prosečan prinos od 4,5 tona po hektaru, očekuje najmanje 2,9 miliona tona ovogodišnjeg roda. Kako je za naše potrebe dovoljno 1,6 miliona tona, računica pokazuje da se i dalje očekuju viškovi.
Slično je sa kukuruzom koji se u Srbiji gaji na čak blizu milion hektara, prosečan rod je oko sedam miliona tona. Za domaću potrošnju dovoljno je 3,7 miliona. Takođe, godišnje proizvodimo oko 215.000 tona jestivog suncokretovog ulja, dva i po puta više od 85.000 tona dovoljnih za domaće potrošače.
Srbija je izrazito agrarna država i nije sporno da osnovnih prehrambenih namirnica ima dovoljno ne samo za domaće potrebe, već i za solidan izvoz. Uostalom, u razmeni poljoprivrednih roba imamo godišnji sufcit od preko milijardu evra. Cilj naše agrarne politike trebalo bi da bude ambiciozniji, što više finalizovati prehrambenu industriju, posebno podstaći razvoj posustalog stočarstva.
Podsetimo, Srbija je tradicionalno bila izvoznik mesa, za vreme jugoslovenskoh perioda po inoplasmanu je bila u evropskom vrhu. Međutim, već duži period ubrzano opada tov stoke, pa polako postajemo uvoznici i mesa i mlečnih proizvoda. Cilj agrarne politike bi morao da bude upravo revitalizacija stočarstva i na njemu nadgrađene prehrambene i preteće industrije.
Kako subvencionisati
Skok cena na evropskom tržištu hrane, agrarnih sirovina, ali i proizvoda koji se koriste u poljoprivrednoj proizvodnji doveo je do je niza neugodnih posledica. Kako su skočile i cene đubrivu, zaštitnim hemijskim preparatima i gorivu, poskupela je i proizvodnja ratarskih useva, suncokreta za 30, kukuruza za 50 odsto.
Mada su visoke agrarne cene podsticaj seljacima da seju i uzorno uzgajaju useve, cene preparata će siromašnije prinuditi na redukovanu obradu zemljišta, time i niže prinose. Stoga bi bilo efekta ako bi država subvencionisanjem kupovine đubriva i ukidanjem akcize na gorivo utrošeno u zemljoradnju, pomogla da paori održe kvalitet obrade zemljišta i visinu prinosa. U suprotnom, rod će biti niži od onog na koji smo navikli.
Rast cena hrane odgovara seljacima i proizvođačima. Naravno, interesi kupaca su upravo suprotni, niže cene, pa ih je aktuelni trend doveo u neugodnu situaciju. Osim pšenice, ulja i kukuruza, poskupljenje je zahvatilo i druge namirnice. U odnosu na prošlu sezonu, povrće je u proseku skuplje za 43, krompir za čak 95, meso 33, pojedine prerađevine i za 45 odsto.
Siromašni zaboravljeni
Reč je o osnovnim namirnicama koje čine veći deo uobičajene ishrane, naročito kod siromašnijih građana. Skok cena je ovaj sloj pogodio drastično žešće nego imućnije. Tim pre što su naglo poskupeli i energenti. Upravo na ove dve stavke siromašni izdvajaju i do 80 odsto porodičnih prihoda.
Srbija je zemlja u kojoj se 23,7 odsto zarada kreće oko minimalca, 35.000 dinara, dodatnih 26,8 odsto su do medijane, 48.750, a još 26,9 do prosečnih 67.650 dinara. Čak tri četvrtine stanovnika zarađuje ispod, u evropskim razmerama sasvim skromnog, proseka. Svi oni moraju da vode računa kako utroše svaki dinar. Oni po primanju u donjoj polovini teško da mogu da prežive ukoliko dodatno ne zarađuju.
Svakako su u najtežoj situaciji oko 250.000 građana starijih od 65 godina, a bez penzije. Rast cena hrane je po njih, ali i po sve koji zarađuju oko minimalca, ubitačan. I do sada je bilo mišljenja da država ne vodi dovoljno računa o ovim i sličnim siromašnim skupinama stanovništva.
Pravi stampedo cena hrane i energenata je upravo prilika da vlast popravi utisak. Čini se da bi prvi potez mogao biti izrada socijalnih karti pomoću kojih se stiče veoma precizna slika o materijalnom statusu svakog građanina, a što je i prvi korak u vođenju odgovorne socijalne politike.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Momirović: Konkurencija u maloprodaji u Srbiji na višem nivou nego u mnnogim državama u regionu
28.03.2024.•
6
Konkurencija u maloprodaji u Srbiji danas je na višem nivou nego u mnogim zemljama u regionu, ocenio je danas u Novom Pazaru ministar trgovine Srbije Tomislav Momirović.
Hleb sve manje jedemo: Hoće li smanjena potrošnja uticati na proizvodnju pšenice u Srbiji?
28.03.2024.•
12
Podaci pokazuju da se od 2006. do 2022. godine potrošnja hleba po glavi stanovnika u Srbiji gotovo prepolovila. Godišnje umesto 91 kg koliko smo ranije konzumirali, sada pojedemo svega 48 kg.
Mali: O eventualnom povećanju penzija od avgusta
28.03.2024.•
8
Ministar finansija Srbije Siniša Mali najavio je danas da bi se novo povećanje penzija moglo razmatrati od avgusta ove godine.
Volvo se oprostio od dizela: Poslednji dizelaš sišao sa trake
28.03.2024.•
2
Proizvođač automobila Volvo oprostio se od vozila sa dizel motorom, nakon što je sportsko terensko vozilo XC90 sišlo sa trake u fabrici Torslanda u Švedskoj u utorak uveče.
Evro sutra 117,17 dinara
27.03.2024.•
0
Zvanični srednji kurs biće sutra 117,17 dinara za jedan evro, saopštila je Narodna banka Srbije.
Šta je MMF rekao Srbiji: "Ekspo 2027" da bude transparentniji, manje "helikopter novca"
27.03.2024.•
17
Poruka MMF-a, posle treće revizije aranžmana sa Srbijom, jeste da velika investicija, kao Ekspo 2027, koja je dosegla 18 milijardi evra, a nema garancija da će tu i stati, ne sme da uzdrma budžet.
Mali: Od 1. maja jeftiniji gas za privredu
27.03.2024.•
3
Ministar finansija Siniša Mali izjavio je danas da je jedan od najvažnijih rezultata upravo završene Misije MMF postignuta saglasnost u vezi sa promenom metodologije obračuna cene gasa za privredu.
Ekonomista: Prosečna plata od 800 evra ne zvuči loše, ali je nevolja što su i cene skočile
27.03.2024.•
8
Prosečna januarska plata u Srbiji iznosila je nešto manje od 96 hiljada dinara, ali pitanje je koliko ona stvarno ilustruje standard.
Mali: Razgovori sa MMF bili naporni, ali uspešni i konstruktivni
26.03.2024.•
1
Ministar finansija Siniša Mali zahvalio se delegaciji MMF, koja je završila treću reviziju aktuelnog stendbaj aranžmana sa Srbijom, na konstruktivnom dijalogu.
Mraz ipak "obrao" rano procvetale voćnjake: Stradale kajsije, breskva i jabuke
26.03.2024.•
3
Mraz nastao zbog niskih temperatura noću najviše su stradale kajsija, breskva i jabuke.
Šta stoji iza "paprenih" računa za struju?
26.03.2024.•
70
Uvećani računi za struju, u poslednja tri meseca, u velikom broju stižu na adrese potrošača.
Najavljene promene čelnika Boinga dovele do rasta akcija te kompanije
25.03.2024.•
1
Izvršni direktor "Boinga" Dejv Кalhun najavio je danas da će podneti ostavku krajem godine nakon niza nezgoda u jednoj od najvećih američkih kompanija za proizvodnju aviona.
Ministarstvo: Prijava za podsticaje moguća i za gazdinstva u procesu registracije
25.03.2024.•
0
Ministarstvo poljoprivrede objavilo je da poljoprivrednici mogu da podnesu zahteve za ostvarivanje prava na podsticaje putem platforme ePodsticaji i za gazdinstva koja su u procesu registracije.
Srbija po prosečnoj plati na četvrtom mestu među zemljama bivše SFRJ
25.03.2024.•
15
Srbija je na četvrtom mestu na listi zemalja bivše SFRJ sa prosečnom platom u januaru 2024, od 817,7 evra, prenela je Nova ekonomija.
Vučić sa predstavnicima MMF-a o "Skoku u budućnost"
25.03.2024.•
10
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić razgovarao je danas u Beogradu sa misijom Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
Da li je profitabilno kupiti fizičko zlato?
25.03.2024.•
0
Jedna od najstarijih postojećih imovina na svetu je zlato.
Do sada postavljeno više od 120.000 pametnih brojila u Novom Sadu i Beogradu
24.03.2024.•
28
Zamena brojila za očitavanje potrošnje struje je proces koji je u Srbiji trebalo da zaživi odavno, ali je činjenica da se intenzivno odvija u poslednjih pet meseci definitivno u interesu potrošača.
Srbija spremna za 5G mrežu: "Zahtevaće veći broj baznih stanica, to neće biti opasno po zdravlje"
24.03.2024.•
13
Aukcija za 5G mrežu u Srbiji, koja je ranije više puta najavljivana, trebalo bi da bude obavljena ove godine.
Sva tri mobilna operatora odjednom podigla cene: Traži se kontrola da li su prekršili zakon
24.03.2024.•
17
Komisiji za zaštitu konkurencije podneta je inicijativa za pokretanje postupka ispitivanja povrede konkurencije na tržištu usluga mobilne telefonije.
Njujork sa 350.000 milionera najbogatiji grad u SAD
24.03.2024.•
1
Najveći grad u SAD Njujork ujedno je i najbogatiji u Americi, sa blizu 350.000 milionera i 60 milijardera, čija je milionerska populacija porasla za 48 odsto tokom protekle decenije.
Promet muzičke industrije u Srbiji za pet godina uvećan 89 odsto
24.03.2024.•
2
Promet muzičke industrije u Srbiji prošle godine iznosio je 168 miliona evra, što je rast od 89 odsto u odnosu na situaciju od pre pet godina, saopšteno je iz Vlade Srbije.
Komentari 33
Rade
/
moroncine glupave, cene hrane su pocele rasti jos pre korone.
Лиманац
Ово је нешто најстрашније што сам прочитао у последње време.
Не само да су опоненти владајућих "неспособни идиоти", него из коментара произилази и да је "оправдано" да деца "таквих" гладују, јер, ето - Бог није дао сваком да има "способне" родитеље.
Способне, како тачно?!
Да украду на тендеру, да нађу посао преко странке, да добију диплому поштом, да се чак и не појављују на радном месту - а добијају масну плату?
Сигуран сам да "способни" верују да "неспособне" треба искоренити, или - просто, пустити да "сами изумру", тако јадни како их је Бог дао.
Одлично. Кад останете само ви, "способни", ко ће вас лечити, учити?
Ваши, с дипломама "Редкен академије"?
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar