Hrane u Srbiji ima dovoljno, ali je skupa i drastično pogađa siromašnije
Domaća proizvodnja hleba, ulja, stočne hrane je najmanje dvostruko veća od potreba.
Foto: 021.rs
U međuvremenu, znatno slabija ponuda na svetskom tržištu toliko je povećala cene osnovnih prehrambenih proizvoda da su za mnoge postali nedostupni.
Vladi Srbije je bilo potrebno dva meseca da precizno utvrdi bilanse prehrambenih sirovina i odobri izvoz za ne tako male viškove sa zaliha. Tako će u narednom periodu mesečno moći da se izvozi po 150.000 tona pšenice i kukuruza, 20.000 tona brašna, te osam miliona litara jestivog ulja.
Prethodno je država privremeno zabranila izvoz ovih roba želeći da malo pregleda poprilično neubičajene ponude iz inostranstva, ali i da pred izbore velikim zalihama kod stanovništva izgradi osećaj sigurnosti i odagna strah od potencijalne gladi. Sada kada su izborni rezultati poznati, može se izvoziti.
Nikad više cene
Privremeni zastoj je, istina, omeo domaće izvoznike da velike količine prodaju po istorijski rekordnim cenama od 390 dolara za tonu pšenice, odnosno 370 za tonu kukuruza. Međutim, cene su i dalje na izuzetno visokom nivou, tek tri-četiri odsto ispod rekordnih, potražnja sve veća, tako da gotovo i nema neke štete.
Nasuprot tome, provera ponuđenih trgovačkih aranžmana pokazala je podosta spornih ponuda, čiji je cilj dalja preprodaja robe i time uvećanje cena. Tako je iz Makedonije stigao zahtev za hitnim uvozom 100.000 tona pšenice, mada su trgovci iz ove zemlje i pre rata u Ukrajini već pazarili 60.000 tona, što je 85 odsto njihove standardne godišnje kupovine od gotovo 68.000 tona.
Očito da je u planu bila dalja preprodaja. Zapravo, do sredine marta u Srbiju je stiglo zahteva za hitnom kupovinom po 450.000 tona pšenice i kukuruza, što je otprilike 60 odsto naših trenutnih viškova.
Prvo komšijama
Razlog je jasan: na inače uvećanoj potražnji nagradila se i dodatna nestašica osnovnih prehrambenih sirovina izazvanih minimalizovanim izvozom iz Rusije i Ukrajine, država koje su se iznenada našle u ratnom sukobu. Kako iz ovih zemalja obično pristiže 29 odsto globalnih tržnih viškova pšenice, 19 odsto kukuruza i čak 52 odsto suncokretovog ulja, primetno je da je ponuda na svetskom tržištu naglo presahla, a cene su dodatno skočile. Procenjuje se da je u Evropi manjak od 20 odsto, a situacija je mnogo teža po države sa severa Afrike i Bliskog istoka, koje najmanje polovinu potrebnih količina, često i 100 odsto, tradicionalno kupuju upravo od dva najveća evropska izvoznika.
No, od prvog maja je dopušten izvoz, a u sklopu uredbe je i plan po kome će se kukuruz plasirati isključivo u zemlje regiona, pšenica većim delom, a manjim u afričke države. Svakako neće u celosti biti udovoljeno zahtevu iz Crna Gore da se u ovu bivšu jugo-republiku izveze čak sedam miliona litara ulja. U suštini, namera je logična - prvo zadovoljiti obližnje, inače stalne kupce ovih, a i nekih drugih, agrarnih roba iz Srbije.
Biti ambiciozniji
Postavilo se i pitanje hoće li Srbija imati dovoljno neophodnih roba ako se rat u Ukrajini oduži, pogotovo ako se proširi. Pokazalo se da je jesenas pšenicom zasejano čak 620.000 hektara, sa kojih se, uz prosečan prinos od 4,5 tona po hektaru, očekuje najmanje 2,9 miliona tona ovogodišnjeg roda. Kako je za naše potrebe dovoljno 1,6 miliona tona, računica pokazuje da se i dalje očekuju viškovi.
Slično je sa kukuruzom koji se u Srbiji gaji na čak blizu milion hektara, prosečan rod je oko sedam miliona tona. Za domaću potrošnju dovoljno je 3,7 miliona. Takođe, godišnje proizvodimo oko 215.000 tona jestivog suncokretovog ulja, dva i po puta više od 85.000 tona dovoljnih za domaće potrošače.
Srbija je izrazito agrarna država i nije sporno da osnovnih prehrambenih namirnica ima dovoljno ne samo za domaće potrebe, već i za solidan izvoz. Uostalom, u razmeni poljoprivrednih roba imamo godišnji sufcit od preko milijardu evra. Cilj naše agrarne politike trebalo bi da bude ambiciozniji, što više finalizovati prehrambenu industriju, posebno podstaći razvoj posustalog stočarstva.
Podsetimo, Srbija je tradicionalno bila izvoznik mesa, za vreme jugoslovenskoh perioda po inoplasmanu je bila u evropskom vrhu. Međutim, već duži period ubrzano opada tov stoke, pa polako postajemo uvoznici i mesa i mlečnih proizvoda. Cilj agrarne politike bi morao da bude upravo revitalizacija stočarstva i na njemu nadgrađene prehrambene i preteće industrije.
Kako subvencionisati
Skok cena na evropskom tržištu hrane, agrarnih sirovina, ali i proizvoda koji se koriste u poljoprivrednoj proizvodnji doveo je do je niza neugodnih posledica. Kako su skočile i cene đubrivu, zaštitnim hemijskim preparatima i gorivu, poskupela je i proizvodnja ratarskih useva, suncokreta za 30, kukuruza za 50 odsto.
Mada su visoke agrarne cene podsticaj seljacima da seju i uzorno uzgajaju useve, cene preparata će siromašnije prinuditi na redukovanu obradu zemljišta, time i niže prinose. Stoga bi bilo efekta ako bi država subvencionisanjem kupovine đubriva i ukidanjem akcize na gorivo utrošeno u zemljoradnju, pomogla da paori održe kvalitet obrade zemljišta i visinu prinosa. U suprotnom, rod će biti niži od onog na koji smo navikli.
Rast cena hrane odgovara seljacima i proizvođačima. Naravno, interesi kupaca su upravo suprotni, niže cene, pa ih je aktuelni trend doveo u neugodnu situaciju. Osim pšenice, ulja i kukuruza, poskupljenje je zahvatilo i druge namirnice. U odnosu na prošlu sezonu, povrće je u proseku skuplje za 43, krompir za čak 95, meso 33, pojedine prerađevine i za 45 odsto.
Siromašni zaboravljeni
Reč je o osnovnim namirnicama koje čine veći deo uobičajene ishrane, naročito kod siromašnijih građana. Skok cena je ovaj sloj pogodio drastično žešće nego imućnije. Tim pre što su naglo poskupeli i energenti. Upravo na ove dve stavke siromašni izdvajaju i do 80 odsto porodičnih prihoda.
Srbija je zemlja u kojoj se 23,7 odsto zarada kreće oko minimalca, 35.000 dinara, dodatnih 26,8 odsto su do medijane, 48.750, a još 26,9 do prosečnih 67.650 dinara. Čak tri četvrtine stanovnika zarađuje ispod, u evropskim razmerama sasvim skromnog, proseka. Svi oni moraju da vode računa kako utroše svaki dinar. Oni po primanju u donjoj polovini teško da mogu da prežive ukoliko dodatno ne zarađuju.
Svakako su u najtežoj situaciji oko 250.000 građana starijih od 65 godina, a bez penzije. Rast cena hrane je po njih, ali i po sve koji zarađuju oko minimalca, ubitačan. I do sada je bilo mišljenja da država ne vodi dovoljno računa o ovim i sličnim siromašnim skupinama stanovništva.
Pravi stampedo cena hrane i energenata je upravo prilika da vlast popravi utisak. Čini se da bi prvi potez mogao biti izrada socijalnih karti pomoću kojih se stiče veoma precizna slika o materijalnom statusu svakog građanina, a što je i prvi korak u vođenju odgovorne socijalne politike.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Prognoza Evropske komisije: Rast ekonomije u Srbiji kratkoročan, sledi usporavanje
17.11.2026.•
1
Ekonomski rast Srbije ojačaće na kratak rok, vođen domaćom tražnjom, na 3,3 odsto ove godine i 3,8 odsto sledeće da bi zatim usporio na 2,9 odsto u 2028, predviđa Evropska komisija u jesenjim ekonomskim prognozama.
Poštanska štedionica: Deponentima Alta banke do sada isplaćeno 32,84 miliona evra i 1,98 milijardi dinara
17.11.2026.•
1
Deponentima Alta banke u stečaju isplaćeno je 32,84 miliona evra i 1,98 milijardi dinara.
PKS-u četiri milijarde dinara od članarine: Treba li ovaj namet ukinuti i šta planira Studentska lista
17.11.2026.•
18
Plaćanje članarine Privrednoj komori Srbije (PKS) je obaveza za sve registrovane privredne subjekte, uz određene izuzetke.
Uprkos podršci Trampa i Maska: Nvidija ne razmatra povratak Džensena Huanga
17.11.2026.•
1
Upravni odbor kompanije Nvidija ne razmatra povratak Džensena Huanga na mesto izvršnog direktora, uprkos sve glasnijim zahtevima za njegov povratak.
Majkrosoft utvrdio: Višemesečni softverski propust izazvao globalni prekid rada
17.11.2026.•
5
Kompanija Majkrosoft utvrdila je da je višemesečni softverski propust, u kombinaciji sa problemima u internim mrežnim vezama i smanjenim kapacitetom servera, izazvao globalni prekid rada njenih usluga.
Akcionari tužili Intel jer je vrednost akcija u jednom danu pala 29 odsto
17.11.2026.•
1
Akcionari Intela podneli su tužbu protiv kompanije zbog obmanjivanja investitora i prikrivanja posledica usporavanja prodaje ličnih računara, što je doprinelo padu vrednosti akcija firme za 29 odsto u jednom danu.
Vasalo: Borba protiv korupcije i vladavina prava ključni za predvidivo poslovno okruženje
16.11.2026.•
2
Borba protiv korupcije, nezavisno pravosuđe, transparentne javne nabavke i efikasne institucije su ključni za stvaranje predvidivog poslovnog okruženja, ravnopravnu tržišnu konkurenciju i privlačenje investicija.
Predsednik Saveta guvernera NBS o povećanju referentne kamate: Utiče samo na korisnike dinarskih kredita
16.11.2026.•
1
Predsednik Saveta guvernera Narodne banke Srbije Ivan Nikolić izjavio je da povećanje referentne kamatne stope NBS za 0,25 odsto, na 6,0 odsto, utiče samo na korisnike dinarskih kredita.
Mercedes obustavlja sva ulaganja u pogone u Nemačkoj
15.11.2026.•
8
Nemački proizvođač automobila Mercedes obustavlja sva ulaganja u svoje pogone u Nemačkoj i razmatra zatvaranje pojedinih pogona, kako bi se izborio sa visokim troškovima proizvodnje, navodi se u dopisu zaposlenima.
Predsednica Evropske centralne banke: Inflacija će verovatno ostati visoka
15.11.2026.•
2
Inflacija će u bliskoj budućnosti verovatno ostati visoka, a Evropska centralna banka će razmotriti detaljnu strukturu bazne inflacije kako bi odredila svoje naredne korake u vezi sa kamatnim stopama sledećeg meseca.
Međugodišnja inflacija u Srbiji u oktobru povećana na 4,4 odsto
15.11.2026.•
1
Međugodišnja inflacija u Srbiji u oktobru ove godine povećana je na 4,4 odsto, a mesečna 0,8 odsto, objavio je Republički zavod za statistiku.
Banka Poštanska štedionica: Gotovina raspoloživa na 98,72 odsto bankomata
15.11.2026.•
1
Banka Poštanska štedionica objavila je da je, prema preseku na današnji dan u 11 časova, raspoloživa gotovina potvrđena na 98,72 odsto bankomata iz evidencije obuhvaćene izveštajem.
Ideja da Nemci rade duže od osam sati dnevno: "Tri dana po 12 sati i gotovo"
15.11.2026.•
4
Osmosatni radni dan, koji je Nemačka uvela u novembru 1918. godine, našao se pod znakom pitanja nakon 108 godina.
Koja evropska zemlja gubi najviše novca kada radnici štrajkuju?
15.11.2026.•
0
Nemačka bi pretrpela najveće finansijske gubitke u Evropi u slučaju jednodnevnog štrajka, pokazuje analiza Euronewsa zasnovana na podacima Eurostata za 2025. godinu.
Od 1. januara nove šifre delatnosti, firme i preduzetnici imaju 30 dana za besplatnu promenu
15.11.2026.•
3
Nova uredba o klasifikaciji delatnosti (KD) 2025. stupila je na snagu 1. oktobra, a njena primena počinje 1. januara 2027. godine, saopštila je danas Agencija za privredne registre (APR).
Analiza stranih konsultanata: Srbiji sve potrebniji strani radnici
15.11.2026.•
11
Ekonomska situacija u Srbiji je školski primer "privrede sa dva lica".
Sa tržišta Srbije povlači se više modela Folksvagena, Škode, Audija i Mercedesa
15.11.2026.•
2
Sa tržišta Srbije povlači se više modela automobila marke Folksvagen i Škoda, kao i audi Q3 zbog rizika od korozije, dok se mercedes-benz S klase povlači zbog mogućeg curenja kočione tečnosti.
Poštanska štedionica: Za dva dana isplaćeno oko sedam odsto sredstava klijentima Alta banke
14.11.2026.•
2
Banka Poštanska štedionica nastavila je danas isplatu osiguranih depozita klijentima Alta banke, iz sredstava koja je obezbedila Agencija za osiguranje depozita.
Povećana zatezna kamata: Kašnjenje u plaćanju dugova i poreza od sada skuplje
13.11.2026.•
4
Narodna banka Srbije povećala je referentnu kamatnu stopu sa 5,75 na šest odsto, što se odrazilo i na visinu zatezne kamate, kao i kamate koja se obračunava na neblagovremeno plaćene javne prihode.
Poljoprivrednici ljuti: Traže isplatu 17.000 dinara za seme, razmatraju i krivičnu prijavu protiv Glamočića
13.11.2026.•
19
Poljoprivrednici u Srbiji ljuti su na ministra poljoprivrede u tehničkom mandatu Dragana Glamočića koji je saopštio da nema para za isplatu podsticaja za kupovinu sertifikovanog semena.
Objavljene nove cene goriva
13.11.2026.•
8
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Komentari 33
Rade
/
moroncine glupave, cene hrane su pocele rasti jos pre korone.
Лиманац
Ово је нешто најстрашније што сам прочитао у последње време.
Не само да су опоненти владајућих "неспособни идиоти", него из коментара произилази и да је "оправдано" да деца "таквих" гладују, јер, ето - Бог није дао сваком да има "способне" родитеље.
Способне, како тачно?!
Да украду на тендеру, да нађу посао преко странке, да добију диплому поштом, да се чак и не појављују на радном месту - а добијају масну плату?
Сигуран сам да "способни" верују да "неспособне" треба искоренити, или - просто, пустити да "сами изумру", тако јадни како их је Бог дао.
Одлично. Кад останете само ви, "способни", ко ће вас лечити, учити?
Ваши, с дипломама "Редкен академије"?
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar