Kako da fiskalizacija ne bude usmerena protiv seljaka
Seljačkih proizvoda nema na rafovima prodavnica. Ako država ne osmisli bolji program fiskalizacije od nedavno povučenog, neće ih biti ni na pijacama i paoru će biti dodatno otežan izlazak na tržište.
Foto: 021.rs
Pijačari su žestoko digli glas protiv uvođenja modernih registar kasa na način kako je, prvenstveno se vodeći fiskalnom kalkulacijom, osmislila država. Donedavno, radili su kao paušalci, dakle mesečno su plaćali porez na osnovu procene obima posla javne stručne službe. Sada država pokušava da uvođenjem modernih registar kasa ima sasvim precizan uvid u poslovanja i ove grupe prodavaca.
Pijačari opterećeni
Odmah treba reći da su prilično proizvoljne učestale priče o tome kako se, navodno, na pijaci dosta zarađuje, zbog čega bi država morala ozbiljnije da optereti ove prodavce. U manjim i gradovima srednje veličine promet je sasvim osrednji i pijačari, svi odreda, jedva da zarade za platu kojom nekako izdržavaju porodicu. Žive, kako se to kaže, od prvog do prvog u mesecu.
Zarada može biti nešto veća samo u tri-četiri najveća grada, pre svega na najatraktivnijim tržnicama prestonice gde je promet daleko najveći. Međutim, pijačarina, pravo da se prodaje, na ovim lokacijama je itekako paprena. Potom je potrebno da se plati i zakup tezge na samoj pijaci, a ovi ljudi sami sebi plaćaju penzijsko i zdravstveno osiguranje. Tu je i bezbroj sitnih troškova, od zdravstvene kontrole do korišćenja zajedničkog toaleta. Dakle, država ove radnike optereti i pre nego što uspeju da zarade platu.
Logika trgovaca
Istina, nova fiskalizacija pruža mogućnost da poreska uprava u svakom trenutku ima uvid u prodaju svakog prodavca, bio on u prodavnici ili na tržnici, pa otuda i mogućnost da poresko opterećenje bude tačno prema obavljenoj kupoprodaji. Međutim, "logika" funkcionisanja registar kase osmišljena je prema radu prodavaca u velikim trgovačkim lancima i nije prilagođena specifičnostima pijačne prodaje. Poznato je da se cena na tezgama menja i po tri-četiri puta na dan, a tu su i tradicionano cenkanje, baš kao i prodaja na veresiju. Ove običaje ni moderna registar kasa ne prepoznaje.
Pijačarima ne odgovara ni obaveza da za tezgom rade svaki dan i to puno radno vreme. Zapravo, usled hladnoće, jake kiše ili prevelike jare, pijace ne rade blizu deset odsto radnih dana, a takođe prodavac deo vremena provede u nabavci robe, pa je jasno da u isto vreme ne može biti i za tezgom. Registar kasa ne ostavlja takvu mogućnost.
Štrajk pijačara
Posle burnih protesta i štrajkova pijačara, država je priznala da mnogo toga u vezi sa radom pijačnih prodavaca nije u potpunosti sagledala, te je početak fiskalizacije odložila dok problem ne sagleda kompletnije, zajedno sa svim posebnostima. Tek tada odlučiće hoće li ići na fiskalizaciju tržnica i oporezivanja pijačara prema precizno utvrđenom obimu posla ili će ova kategorija radnika ostati u obavezi paušalnog oporezivanja.
Međutim, osim pijačara za pitanje pijačne prodaje zainteresovani su i seljaci. Jasno je zašto - u prodavnicama gotovo da i nema seljačkih roba. I to svejedno da li je reč o najvećim trgovačkim lancima ili o prodavnici sitnog trgovca. Razlog je srpska zakonska regulativa po kojoj je agrarnim kompanijama dopušteno da se bave i primarnom poljoprivredom. Podsetimo, u Evropskoj uniji, kompanije se bave preradom agranih useva, a primarnom poljoprivredom se bave jedino seljaci.
Ovakva pozicija omogućava kompanijama da u odnosu na seljake budu nadmoćni, posebno kada je reč o kontinuitetu snabdevanja, roku plaćanja, pa i ceni. Time stiču prednost, pa se trgovci oslanjaju na njih, dok sa poljoprivrednim prozvođačima gotovo da i nemaju poslovnih kontaklata.
Oslonac seljaku
Seljak, pošto nema pristup trgovačkim policama, sva nadanja polaže u pijacu i pijačare. Mada je država oslobodila poreske obaveze seljaka koji na pijaci prodaje svoju robu, paor ne može u isto vreme biti i na oranici i za tezgom. Zato je pravi raritet naići na seljaka kao pijačnog prodavca, već se naši poljoprivredni proizvođači oslanjaju upravo na pijačare.
Preko njih i samo preko njih izlaze na tržište. Stoga su nedavni trapavi pokušaj fiskalizacije pijace doživeli kao potez protiv seljaka. Pojedini među njima išli su i dalje, te fiskalizaciju tumačili kao potez kojim država, na pritisak trgovačkih lanaca, suzbija pijacu i pokušava da ceo promet živežnih roba premesti na trgovačke police.
Posle jasnog ispoljenog nezadovoljstva ne malog dela javnosti najavljenom formom fiskalizacije pijace, država je odlučila da još jednom razmotri ceo problem. Dobro bi bilo da ovo pitanje sagleda i iz ugla poljoprivrednih proizvođača kojima su pijačari jedini put do tržišta. To je životno pitanje za oko 570.000 srpskih porodica koje prihod stiču isključivo bavljenjem poljoprivredom.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Srbija više nije lider u proizvodnji maline
31.05.2026.•
5
Decenijama je malina bila naše "crveno zlato", proizvod po kojem je Srbija bila prepoznata širom sveta. Ali, nije više tako.
U Srbiji duže radno vreme, ali niže plate nego u većini Evrope
31.05.2026.•
23
Građani Srbije i dalje imaju duže radno vreme od proseka Evropske unije, ali uprkos tome imaju niže plate i slabiji životni standard od većine evropskih zemalja.
Slovaci prodali reklamni biznis na Balkanu: Šabački biznismen kupio regionalnog marketinškog giganta
31.05.2026.•
8
Slovačka grupacija Across posle gotovo dve i po godine odlučila je da napusti reklamni biznis u Srbiji i regionu, a agencije koje su dosad posedovale, prešle su u ruke jednog srpskog biznismena.
Porast spoljnotrgovinske razmene Srbije za oko četiri odsto
30.05.2026.•
0
Spoljnotrgovinska robna razmena Srbije za četiri meseca ove godine iznosila je oko 25,9 milijardi evra, što je rast od 3,9 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Vodeći ekonomisti očekuju slabljenje ekonomskog rasta ali ne i recesiju
30.05.2026.•
0
Svetske ekonomske perspektive znatno su pogoršane poslednjih nedelja i većina vodećih ekonomista očekuje slabljenje ekonomskog rasta u narednom periodu, ali ne i globalnu recesiju.
Stopa nezaposlenosti oko devet odsto
30.05.2026.•
6
Industrijska proizvodnja u Srbiji u aprilu veća je 3,4 odsto u odnosu na april 2025. godine, saopštio je Republički zavod za statistiku.
Miodrag Zec o prosečnoj plati: Statistika ne oslikava realan život, šta za tu platu građani mogu da kupe
30.05.2026.•
41
Ekonomista i univerzitetski profesor u penziji Miodrag Zec ocenio je da podatak o prosečnoj zaradi u Srbiji ne oslikava realan životni standard građana.
Kompanije jače od država
29.05.2026.•
4
Prvih nekoliko decenija posle Drugog svetskog rata Dženeral Motors je bio daleko najglasovitija i najmoćnija firma.
Proizvođači mleka upozoravaju: Otkupne cene padaju, proizvodnja postaje neodrživa
29.05.2026.•
5
Svi otkupljivači mleka u Srbiji nastavili su da smanjuju otkupne cene mleka, pa prozvodnju treba prekinuti prodajom krava jer će posledice biti manje, rekao je vlasnik farme iz sela Metlić u opštini Šabac Milan Isailović
Uprava carine: Počela primena nove verzije tranzitnog sistema, mogući povremeni zastoji
29.05.2026.•
0
Primena nove verzije tranzitnog sistema NCTS, koji je usklađen sa carinskim propisima Evropske unije i Konvencijom o zajedničkom tranzitnom postupku, počela je danas, saopštila je Uprava carine.
Objavljene nove cene goriva
29.05.2026.•
14
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti do petka, 5. juna.
Posle Vučićeve posete Kini: Da li će Srbija zaista proizvoditi humanoidne robote u Šapcu?
29.05.2026.•
44
Državna delegacija već danima iz Kine šalje poruku o odličnim odnosima Beograda i Pekinga.
Volstrit obara rekorde dok profiti američkih kompanija rastu, nafta na klackalici
29.05.2026.•
1
Američka berza je u četvrtak dostigla nove rekorde, dok profiti kompanija poput Dolar Tri, Snouflejk i Hormel Fuds nastavljaju da rastu.
Kristin Lagard upozorila na smanjenu nezavisnost centralnih banaka
29.05.2026.•
0
Predsednica Evropske centralne banke (ECB) Kristin Lagard upozorila je na smanjenu nezavisnost centralnih banaka.
Temu mora da plati 200 miliona evra zbog prodaje nelegalnih proizvoda
28.05.2026.•
3
Evropska komisija je izrekla novčanu kaznu kojom se određuje da Temu mora da plati 200 miliona evra zbog kršenja pravila EU o prodaji nelegalnih proizvoda.
Građevinski materijal svake nedelje ima novu cenu: To se prenosi i na cene stanova
28.05.2026.•
17
Cene građevinskog materijala u Srbiji ubrzale su rast u ovoj godini, posebno od izbijanja sukoba na Bliskom istoku, ali i zahvaljujući velikim potrebama za Ekspo 2027 i uopšte daljoj ekspanziji gradnje u Srbiji.
Propao tender za nadzor izgradnje solarnih elektrana
28.05.2026.•
1
Elektroprivreda Srbije (EPS) donela je odluku o obustavi javne nabavke za stručni nadzor i konsultantske usluge za potrebe izgradnje samobalansiranih solarnih elektrana.
Firma koja je dovozila fantomske birače iz Bosne i koja očitava brojila zaradila skoro milijardu dinara
27.05.2026.•
30
Firma koja je dovozila birače iz Bosne i Hercegovine u Beograd i koja očitava brojila, prošle godine zaradila je skoro milijardu dinara.
EU uvodi nova pravila za male pakete iz Kine: Poskupljuje kupovina sa Temua, Šejna i Aliekspresa
27.05.2026.•
12
Kupovina sitnica sa platformi poput "Temua", "Šejna" i "Aliekspresa" uskoro bi mogla značajno da poskupi, usled novih pravila Evropske unije (EU) za male pošiljke iz Kine.
Zlatno doba Srbije - a razlike sve veće
27.05.2026.•
13
Kasnije nego što je uobičajeno, prolećno sunce je i ove godine zasijalo. Ugodno vreme i starije izmamljuje na ulice, šetajući posmatraju kako se život budi.
Hrvatska dobila spor protiv MOL-a, mađarska kompanija mora da plati 775.000 evra
27.05.2026.•
4
Hrvatska je dobila jedan od međunarodnih sporova protiv mađarske kompanije MOL, saopštilo je hrvatsko državno tužilaštvo.
Komentari 20
REALISTA
Zamenik zamenika
Bravooo
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar