Kako da fiskalizacija ne bude usmerena protiv seljaka
Seljačkih proizvoda nema na rafovima prodavnica. Ako država ne osmisli bolji program fiskalizacije od nedavno povučenog, neće ih biti ni na pijacama i paoru će biti dodatno otežan izlazak na tržište.
Foto: 021.rs
Pijačari su žestoko digli glas protiv uvođenja modernih registar kasa na način kako je, prvenstveno se vodeći fiskalnom kalkulacijom, osmislila država. Donedavno, radili su kao paušalci, dakle mesečno su plaćali porez na osnovu procene obima posla javne stručne službe. Sada država pokušava da uvođenjem modernih registar kasa ima sasvim precizan uvid u poslovanja i ove grupe prodavaca.
Pijačari opterećeni
Odmah treba reći da su prilično proizvoljne učestale priče o tome kako se, navodno, na pijaci dosta zarađuje, zbog čega bi država morala ozbiljnije da optereti ove prodavce. U manjim i gradovima srednje veličine promet je sasvim osrednji i pijačari, svi odreda, jedva da zarade za platu kojom nekako izdržavaju porodicu. Žive, kako se to kaže, od prvog do prvog u mesecu.
Zarada može biti nešto veća samo u tri-četiri najveća grada, pre svega na najatraktivnijim tržnicama prestonice gde je promet daleko najveći. Međutim, pijačarina, pravo da se prodaje, na ovim lokacijama je itekako paprena. Potom je potrebno da se plati i zakup tezge na samoj pijaci, a ovi ljudi sami sebi plaćaju penzijsko i zdravstveno osiguranje. Tu je i bezbroj sitnih troškova, od zdravstvene kontrole do korišćenja zajedničkog toaleta. Dakle, država ove radnike optereti i pre nego što uspeju da zarade platu.
Logika trgovaca
Istina, nova fiskalizacija pruža mogućnost da poreska uprava u svakom trenutku ima uvid u prodaju svakog prodavca, bio on u prodavnici ili na tržnici, pa otuda i mogućnost da poresko opterećenje bude tačno prema obavljenoj kupoprodaji. Međutim, "logika" funkcionisanja registar kase osmišljena je prema radu prodavaca u velikim trgovačkim lancima i nije prilagođena specifičnostima pijačne prodaje. Poznato je da se cena na tezgama menja i po tri-četiri puta na dan, a tu su i tradicionano cenkanje, baš kao i prodaja na veresiju. Ove običaje ni moderna registar kasa ne prepoznaje.
Pijačarima ne odgovara ni obaveza da za tezgom rade svaki dan i to puno radno vreme. Zapravo, usled hladnoće, jake kiše ili prevelike jare, pijace ne rade blizu deset odsto radnih dana, a takođe prodavac deo vremena provede u nabavci robe, pa je jasno da u isto vreme ne može biti i za tezgom. Registar kasa ne ostavlja takvu mogućnost.
Štrajk pijačara
Posle burnih protesta i štrajkova pijačara, država je priznala da mnogo toga u vezi sa radom pijačnih prodavaca nije u potpunosti sagledala, te je početak fiskalizacije odložila dok problem ne sagleda kompletnije, zajedno sa svim posebnostima. Tek tada odlučiće hoće li ići na fiskalizaciju tržnica i oporezivanja pijačara prema precizno utvrđenom obimu posla ili će ova kategorija radnika ostati u obavezi paušalnog oporezivanja.
Međutim, osim pijačara za pitanje pijačne prodaje zainteresovani su i seljaci. Jasno je zašto - u prodavnicama gotovo da i nema seljačkih roba. I to svejedno da li je reč o najvećim trgovačkim lancima ili o prodavnici sitnog trgovca. Razlog je srpska zakonska regulativa po kojoj je agrarnim kompanijama dopušteno da se bave i primarnom poljoprivredom. Podsetimo, u Evropskoj uniji, kompanije se bave preradom agranih useva, a primarnom poljoprivredom se bave jedino seljaci.
Ovakva pozicija omogućava kompanijama da u odnosu na seljake budu nadmoćni, posebno kada je reč o kontinuitetu snabdevanja, roku plaćanja, pa i ceni. Time stiču prednost, pa se trgovci oslanjaju na njih, dok sa poljoprivrednim prozvođačima gotovo da i nemaju poslovnih kontaklata.
Oslonac seljaku
Seljak, pošto nema pristup trgovačkim policama, sva nadanja polaže u pijacu i pijačare. Mada je država oslobodila poreske obaveze seljaka koji na pijaci prodaje svoju robu, paor ne može u isto vreme biti i na oranici i za tezgom. Zato je pravi raritet naići na seljaka kao pijačnog prodavca, već se naši poljoprivredni proizvođači oslanjaju upravo na pijačare.
Preko njih i samo preko njih izlaze na tržište. Stoga su nedavni trapavi pokušaj fiskalizacije pijace doživeli kao potez protiv seljaka. Pojedini među njima išli su i dalje, te fiskalizaciju tumačili kao potez kojim država, na pritisak trgovačkih lanaca, suzbija pijacu i pokušava da ceo promet živežnih roba premesti na trgovačke police.
Posle jasnog ispoljenog nezadovoljstva ne malog dela javnosti najavljenom formom fiskalizacije pijace, država je odlučila da još jednom razmotri ceo problem. Dobro bi bilo da ovo pitanje sagleda i iz ugla poljoprivrednih proizvođača kojima su pijačari jedini put do tržišta. To je životno pitanje za oko 570.000 srpskih porodica koje prihod stiču isključivo bavljenjem poljoprivredom.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
NBS: Novi servis za korisnike instant plaćanja
22.09.2026.•
0
Narodna banka Srbije (NBS) objavila je danas da je, u saradnji sa učesnicima IPS NBS Sistema, omogućila standard za korišćenje deep link tehnologije u okviru usluge "Prenesi".
Uprkos blizini, Srbija sa ovim evropskim zemljama trguje "na kašičicu"
22.09.2026.•
1
Plasman srpske robe uveliko je koncentrisan na tržište Evropske unije (65 odsto) i CEFTA regiona (15 odsto), dok u ostale evropske zemlje odlazi svega šest odsto ukupnog izvoza, uključujući i Rusiju.
Isplata 6.000 dinara: Novac danas dobilo 4,8 miliona akcionara
22.09.2026.•
6
Centralni registar isplatio je danas novčanu naknadu za tačno 4.822.175 akcionara, u ukupnom iznosu od 28,9 milijardi dinara, saopštila je ova institucija.
Proizvođači suncokreta platiće cenu neorganizovanog tržišta
22.09.2026.•
2
Proizvođači suncokreta u Srbiji su se, proletos pred setvu, zbog besparice avansno zadužili kod prerađivača sa 150 evra po toni, a da pri tome nije utvrđena konačna cena te uljarice.
Cene nafte pale
22.09.2026.•
0
Cena nafte Brent pala je na oko 100 dolara za barel, četvrti dan zaredom, dok trgovci prate diplomatske pokušaje usmerene ka smirivanju sukoba između Sjedinjenih Američkih Država i Irana.
Spajaju se Vorner i Paramaunt: Postignut dogovor i za CNN
21.09.2026.•
0
Tužioci iz 12 američkih saveznih država koji su podneli tužbe sa namerom da spreče spajanje Vorner Bros-Diskaverija sa Paramaunt-Skajdensa postigli su sporazum.
Zima puna neizvesnosti za Srbiju
21.09.2026.•
13
Poslednjih dana Dubravka Dedović Handanović je našla za potrebno da u dva navrata najširoj javnosti predoči stanje u srpskoj energetici.
"Progres" i "Prosveta" među firmama koje čekaju privatizaciju
21.09.2026.•
1
Prema podacima Ministarstva privrede Srbije, na privatizaciju čeka još 40 kompanija, među njima nekadašnji giganti u svojim oblastima "Progres" i "Prosveta", objavio je Nedeljnik.
Šta je sve poskupelo, a koja nas poskupljenja tek čekaju?
20.09.2026.•
25
Svaki mesec - novo poskupljenje.
Stručnjak za energetiku: Glavni izazov za predstojeću zimu - visoka cena gasa
20.09.2026.•
12
Stručnjak za energetiku Željko Marković izjavio je da je jedan od glavnih izazova za predstojeću zimu visoka cena gasa.
Transportna zajednica: Bilateralni dogovori mogu rešiti problem boravka vozača kamionu u EU
20.09.2026.•
6
Bilateralni dogovori između država EU i zemalja Zapadnog Balkana, kojima bi profesionalnim vozačima bile omogućene dugoročne vize, mogli bi da budu kratkoročno rešenje za problem njihovog boravka u šengenskom prostoru.
Voren Bafet podneo ostavku sa mesta predsednika "Berkshire Hathaway"
18.09.2026.•
2
Uticajni investitor i jedan od najbogatijih ljudi na Zemlji Voren Bafet odstupio je sa mesta predsednika investicione kopmanije "Berkshire Hathaway", koju vodi od 1965. godine.
Skuplji i dizel i benzin
18.09.2026.•
33
Objavljene su nove cene goriva, koje će važiti od danas u 15 časova.
Cena nafte i kamate pritiskaju Vučića
18.09.2026.•
33
Parlamentarni izbori su raspisani i 25. oktobra glasači će odlučiti kojoj političkoj opciji će dati naredni četvorogodišnji mandat.
Plata od 1.200 evra do kraja godine: Struka kaže da neće moći
17.09.2026.•
30
Predsednik Aleksandar Vučić najavio je da će prosečna plata u decembru dostići 1.200 evra, odnosno da se u javnom sektoru očekuje povećanje od osam odsto, a za zaposlene u socijalnoj zaštiti povećanje od 12 odsto.
Gradu Beogradu iz budžetske rezerve skoro milijardu dinara
17.09.2026.•
10
Gradu Beogradu će biti preusmerena skoro milijarda dinara iz tekuće budžetske rezerve Srbije kako bi se izbeglo da tekuća likvidnost Grada bude ugrožena, odlučila je Vlada Srbije, objavio je Forbes Srbija.
Iako je Tramp tražio da se kamate smanje: Američka centralna banka podigla kamatnu stopu prvi put od 2023.
17.09.2026.•
1
Američka centralna banka Federalne rezerve (Fed) je, prvi put posle tri godine, povećala ključnu kamatnu stopu u nameri da ukroti uporno visoku inflaciju u SAD.
Da li Srbija raste najbrže u Evropi, posle Danske i Malte, kako tvrdi Vučić
16.09.2026.•
14
Ekonomski razvoj Srbije često je tema u društvu, a pored toga što se poredi sa zemljama regiona, često se uspoređuje i sa daljim državama.
Nova usluga RGZ-a: Lična karta nepokretnosti dostupna građanima besplatno
16.09.2026.•
14
Republički geodetski zavod uveo je novu uslugu "Lična karta Vaše nepokretnosti", koja građanima omogućava da na jednom dokumentu besplatno dobiju pregled najvažnijih podataka o svojoj nepokretnosti.
Izdate prve kazne za deljenje prevoza preko BlaBlaCar: Mogu iznositi i 150.000 dinara
16.09.2026.•
64
Popularna aplikacija za deljenje troškova prevoza BlaBlaCar, koja se koristi širom sveta, sve više je zastupljena u Srbiji. Reč je o platformi preko koje se ljudi povezuju kako bi podelili vožnju i na tome uštedeli.
Kupiti auto ili dugoročno zakupiti? Šta se firmama više isplati
16.09.2026.•
0
Kupovina automobila nije jedini način da firma obezbedi vozilo. Dugoročni zakup donosi drugačiju računicu, uz predvidivije troškove i manje brige o voznom parku.
Komentari 20
REALISTA
Zamenik zamenika
Bravooo
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar