Kako da fiskalizacija ne bude usmerena protiv seljaka
Seljačkih proizvoda nema na rafovima prodavnica. Ako država ne osmisli bolji program fiskalizacije od nedavno povučenog, neće ih biti ni na pijacama i paoru će biti dodatno otežan izlazak na tržište.
Foto: 021.rs
Pijačari su žestoko digli glas protiv uvođenja modernih registar kasa na način kako je, prvenstveno se vodeći fiskalnom kalkulacijom, osmislila država. Donedavno, radili su kao paušalci, dakle mesečno su plaćali porez na osnovu procene obima posla javne stručne službe. Sada država pokušava da uvođenjem modernih registar kasa ima sasvim precizan uvid u poslovanja i ove grupe prodavaca.
Pijačari opterećeni
Odmah treba reći da su prilično proizvoljne učestale priče o tome kako se, navodno, na pijaci dosta zarađuje, zbog čega bi država morala ozbiljnije da optereti ove prodavce. U manjim i gradovima srednje veličine promet je sasvim osrednji i pijačari, svi odreda, jedva da zarade za platu kojom nekako izdržavaju porodicu. Žive, kako se to kaže, od prvog do prvog u mesecu.
Zarada može biti nešto veća samo u tri-četiri najveća grada, pre svega na najatraktivnijim tržnicama prestonice gde je promet daleko najveći. Međutim, pijačarina, pravo da se prodaje, na ovim lokacijama je itekako paprena. Potom je potrebno da se plati i zakup tezge na samoj pijaci, a ovi ljudi sami sebi plaćaju penzijsko i zdravstveno osiguranje. Tu je i bezbroj sitnih troškova, od zdravstvene kontrole do korišćenja zajedničkog toaleta. Dakle, država ove radnike optereti i pre nego što uspeju da zarade platu.
Logika trgovaca
Istina, nova fiskalizacija pruža mogućnost da poreska uprava u svakom trenutku ima uvid u prodaju svakog prodavca, bio on u prodavnici ili na tržnici, pa otuda i mogućnost da poresko opterećenje bude tačno prema obavljenoj kupoprodaji. Međutim, "logika" funkcionisanja registar kase osmišljena je prema radu prodavaca u velikim trgovačkim lancima i nije prilagođena specifičnostima pijačne prodaje. Poznato je da se cena na tezgama menja i po tri-četiri puta na dan, a tu su i tradicionano cenkanje, baš kao i prodaja na veresiju. Ove običaje ni moderna registar kasa ne prepoznaje.
Pijačarima ne odgovara ni obaveza da za tezgom rade svaki dan i to puno radno vreme. Zapravo, usled hladnoće, jake kiše ili prevelike jare, pijace ne rade blizu deset odsto radnih dana, a takođe prodavac deo vremena provede u nabavci robe, pa je jasno da u isto vreme ne može biti i za tezgom. Registar kasa ne ostavlja takvu mogućnost.
Štrajk pijačara
Posle burnih protesta i štrajkova pijačara, država je priznala da mnogo toga u vezi sa radom pijačnih prodavaca nije u potpunosti sagledala, te je početak fiskalizacije odložila dok problem ne sagleda kompletnije, zajedno sa svim posebnostima. Tek tada odlučiće hoće li ići na fiskalizaciju tržnica i oporezivanja pijačara prema precizno utvrđenom obimu posla ili će ova kategorija radnika ostati u obavezi paušalnog oporezivanja.
Međutim, osim pijačara za pitanje pijačne prodaje zainteresovani su i seljaci. Jasno je zašto - u prodavnicama gotovo da i nema seljačkih roba. I to svejedno da li je reč o najvećim trgovačkim lancima ili o prodavnici sitnog trgovca. Razlog je srpska zakonska regulativa po kojoj je agrarnim kompanijama dopušteno da se bave i primarnom poljoprivredom. Podsetimo, u Evropskoj uniji, kompanije se bave preradom agranih useva, a primarnom poljoprivredom se bave jedino seljaci.
Ovakva pozicija omogućava kompanijama da u odnosu na seljake budu nadmoćni, posebno kada je reč o kontinuitetu snabdevanja, roku plaćanja, pa i ceni. Time stiču prednost, pa se trgovci oslanjaju na njih, dok sa poljoprivrednim prozvođačima gotovo da i nemaju poslovnih kontaklata.
Oslonac seljaku
Seljak, pošto nema pristup trgovačkim policama, sva nadanja polaže u pijacu i pijačare. Mada je država oslobodila poreske obaveze seljaka koji na pijaci prodaje svoju robu, paor ne može u isto vreme biti i na oranici i za tezgom. Zato je pravi raritet naići na seljaka kao pijačnog prodavca, već se naši poljoprivredni proizvođači oslanjaju upravo na pijačare.
Preko njih i samo preko njih izlaze na tržište. Stoga su nedavni trapavi pokušaj fiskalizacije pijace doživeli kao potez protiv seljaka. Pojedini među njima išli su i dalje, te fiskalizaciju tumačili kao potez kojim država, na pritisak trgovačkih lanaca, suzbija pijacu i pokušava da ceo promet živežnih roba premesti na trgovačke police.
Posle jasnog ispoljenog nezadovoljstva ne malog dela javnosti najavljenom formom fiskalizacije pijace, država je odlučila da još jednom razmotri ceo problem. Dobro bi bilo da ovo pitanje sagleda i iz ugla poljoprivrednih proizvođača kojima su pijačari jedini put do tržišta. To je životno pitanje za oko 570.000 srpskih porodica koje prihod stiču isključivo bavljenjem poljoprivredom.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
U Srbiji nikad više sunčanih dana, a solarnih panela i dalje veoma malo
05.08.2026.•
9
Veoma toplo i sušno vreme ovog leta prouzrokuje brojne probleme u Srbiji, regionu i Evropi, zbog čega su pojedine nuklearne elektrane već isključene.
Đedović Handanović: Zbog niskog Dunava upitan uvoz 20.000 tona dizela
05.08.2026.•
7
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović razgovarala je sa predstavnicima Udruženja naftnih kompanija Srbije i NIS o dopremanju naftnih derivata u uslovima višenedeljnog niskog vodostaja Dunava.
Građani se zadužuju brže od privrede: Dug prema bankama porastao 15,6 odsto
04.08.2026.•
4
Dug privrede, građana i preduzetnika prema bankama u Srbiji nastavio je da raste i na kraju jula ove godine dostigao je skoro 4.701 milijardu dinara.
Niski vodostaji ugrozili proizvodnju struje: Srbija računa na projekte koji neće skoro biti završeni
04.08.2026.•
6
Iza hitne sednice Republičkog štaba za vanredne situacije, sazvane zbog loše hidrologije i niskih vodostaja, ostala je još veća dilema. Ima li Srbija ovih dana problem sa proizvodnjom električne energije i koliki?
Deficit budžeta Srbije za šest meseci ove godine 51,6 milijardi dinara
04.08.2026.•
7
Deficit budžeta Srbije u periodu januar-jun ove godine iznosio je 51,6 milijardi dinara, objavilo je danas Ministarstvo finansija.
Zbog čega banke odbijaju zahteve za olakšice?
04.08.2026.•
6
U prva tri meseca ove godine građani su bankama podneli zahteve za olakšice za ukupno 2.321 kredit ukupne vrednosti 2,3 milijarde dinara. Banke su odbile 21 odsto zahteva za olakšice, zbog čega?
Francuska pooštrava kontrolu kupovine kompanija u osetljivim sektorima
03.08.2026.•
1
Francuska je pojačala državnu kontrolu kupovine kompanija u osetljivim sektorima za račun stranih investitora.
Poreska uprava: Omogućeno podnošenje poreskih prijava za prihode pomoraca elektronskim putem
03.08.2026.•
2
Poreska uprava Srbije saopštila je da je omogućeno podnošenje poreske prijave na prihode pomoraca u 2025. godini elektronskim putem preko portala Poreske uprave ePorezi.
Kako izgleda struktura stranih investicija u Srbiji?
03.08.2026.•
2
Na prvi pogled, podaci o stranim direktnim investicijama u Srbiji deluju ohrabrujuće, do maja ove godine neto priliv je iznosio 596 miliona. Međutim, detaljniji uvid u strukturu tih investicija pokazuje drugačiju sliku.
Da li ćete dočekati penziju?
03.08.2026.•
33
Najstariji žitelji Srbije željno iščekuju jesen, već sredinom septembra svaki penzioner dobiće jednokratni prihod u visini, zavisno od penzije, između 20.000 i 35.000 dinara.
Akcize na gorivo 20 odsto niže do 9. avgusta
03.08.2026.•
2
Vlada Srbije donela je odluku kojom se privremeno smanjenje akciza na naftne derivate od 20 odsto produžava do 9. avgusta, objavljeno je u Službenom glasniku.
Đedović Handanović prodala udeo u kompaniji u Hrvatskoj glumcu Goranu Bogdanu
03.08.2026.•
18
Glumac Goran Bogdan postao je većinski vlasnik kompanije Kulturistria u Hrvatskoj, tako što je preuzeo udeo od 35 odsto od ministarke rudarstva i energetike Srbije Dubravke Đedović Handanović.
Spoljnotrgovinska razmena Srbije u prvoj polovini godine bila 39 milijardi evra
02.08.2026.•
3
Ukupna spoljnotrgovinska robna razmena Srbije u prvoj polovini ove godine bila je 39,6 milijardi evra, što je bilo pet odsto više nego u isto vreme 2025. godine, saopštio je Republički zavod za statistiku (RZS).
OPEK+ povećao proizvodne kvote nafte za septembar
02.08.2026.•
0
Saudijska Arabija, Rusija i ostale članice Organizacije izvoznica nafte (OPEK+) odlučile su danas na onlajn sastanku da povećaju svoje kvote za proizvodnju nafte za septembar.
MOL preuzima 35% udela u kiparskom gasnom polju Afrodita
02.08.2026.•
1
Mađarska naftna kompanija MOL potpisala je ugovor sa kompanijom Shell o kupovini 100 odsto udela u kompaniji BG Cyprus Ltd za oko 720 miliona američkih dolara.
Ko plati 100.000 dolara, može imati brži pristup Trampovim objavama na Truth Social
02.08.2026.•
4
Američki predsednik Donald Tramp nudi korisnicima brži pristup objavama na svojoj društvenoj mreži Truth Social, na kojoj ima ubedljivo najveći broj pratilaca, putem pretplate po ceni i do 100.000 dolara mesečno.
Troškovi razvoja veštačke inteligencije rastu više nego što se očekivalo
02.08.2026.•
5
Troškovi velikih kompanija koje se bave razvojem veštačke inteligancije (AI) rastu više nego što je ranije očekivano, javlja američka biznis TV mreža CNBC.
Vatikan objavio najnovije informacije o svojim finansijama
02.08.2026.•
2
Kancelarija za upravljanje imovinom Vatikana saopštila je da je operativna dobit u 2025. godini smanjena za više od 60 odsto, ali je vrednost ukupne imovine uvećana zahvaljujući zlatu, nekretninama i ulaganjima.
Bogatstvo Ilona Maska skoro prepolovljeno, ali ostaje najbogatiji na svetu
01.08.2026.•
4
Od vrhunca sredinom juna, bogatstvo američkog multimilijardera Ilona Maska se smanjilo za oko 50 odsto, navodi se u Indeksu milijardera američke agencije Blumberg.
Rast BDP-a Srbije u drugom kvartalu 3,6 odsto
01.08.2026.•
8
Realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) Srbije u drugom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prethodne godine iznosio je 3,6 odsto, objavio je Republički zavod za statistiku.
Koliko će Srbiju koštati "helikopter novac" koji Vučić obećava?
01.08.2026.•
28
U septembru kreće isplata novca svim punoletnim građanima, koju vlast predstavlja kao finansijsku pomoć u skladu sa paketom ekonomskih mera koje je ranije predstavio predsednik Vučić.
Komentari 20
REALISTA
Zamenik zamenika
Bravooo
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar