Predsednik Fiskalnog saveta: Srbija će 2026. imati daleko sporiji rast, EPS će gubiti prihode
Srbija može očekivati daleko sporiji privredni rast u 2026, a EPS će zbog prekogranične ugljenične takse EU gubiti tržište i prihode, rekao je predsednik Fiskalnog saveta, Blagoje Paunović za Forbs Srbija.
Foto: Pixabay (ilustracija)
On je rekao da se, prilikom planiranja budžeta za narednu godinu moraju uzeti u obzir sve obaveze preuzete u ovoj godini:
"One, kao što je povećanje plata prosvetnim radnicima, ali i povećanje penzija koje će biti od januara i povećanje zarada za osam odsto, malo su pogodile budžet u ovoj godini. Mislim da se prilikom planiranja budžeta mora uzeti u obzir i nešto slabije izvršenje budžeta kod kapitalnih investicija u ovoj godini."
Naveo je da se može očekivati ubrzanje izvršenja budžeta kod kapitalnih investicija, odnosno povećanje kapitalnih ulaganja:
"Biće, čini mi se, puno promena na strani rashoda dok se na strani prihoda može očekivati nešto sporija dinamika rasta. A sve to je neophodno uklopiti u zadati fiskalni deficit od tri odsto."
Govoreći o plaćanju prekogranične CBAM takse EU na ugljen-dioksid od 1. januara sledeće godine na čelik, cement, aluminijum, đubrivo i električnu energiju, Paunović je rekao da uvoznik tih proizvoda u EU plaća tu nadoknadu:
"Dakle, on je dužan da prijavi količine ugljenika koje su sadržane u proizvodima koje je uvezao da bi po isteku jedne fiskalne, odnosno kalendarske godine morao sve to da pokrije određenim brojem sertifikata. Faktički, to ne plaćaju naši izvoznici već uvoznici u EU, ali to ne znači da time neće biti pogođeni naši proizvodi budući da postaju nekonkurentni na evropskom tržištu."
Dodao je da je "vrlo moguće da će EPS ili morati da značajno smanji količine električne energije, možda čak i da izgubi tržište, ili će izvoziti samo onda kada je cena ekstremno visoka na evropskom tržištu, a to su vrlo retke situacije".
To će se, prema njegovim rečima, ozbiljno odraziti na profitabilnost EPS-a.
"Skoro da će izgubiti deset odsto prihoda koji ostvaruje po osnovu izvoza električne energije", rekao je Paunović.
Predsednik Fiskalnog saveta ocenjuje da je Srbija mogla da se pripremi za uvođenje ugljenične takse i da je ta mogućnost postojala, ali je više puta propuštena:
"Ako bismo se vratili u istoriju, možda možemo da krenemo od Pariskog sporazuma gde se Srbija obavezala da će smanjivati emisiju gasova sa efektom staklene bašte i to za 33,3 odsto do 2030. u odnosu na stanje iz 1990. U međuvremenu je jako malo postigla i sada plaćamo cenu."
Dodao je da je Srbija uspela da smanji emisiju gasova sa efektom staklene bašte od 2010. do 2023. i to za samo 3,4 odsto.
Da bi, kako je rekao, postigla deklarisani cilj od 33,3 odsto to bi značilo da u narednih pet godina mora da smanji za deset odsto:
"To je jako, jako ambiciozan zadatak. Skoro neostvariv, jer u dva puta kraćem vremenskom periodu treba smanjiti emisiju čak tri puta."
Istakao je da se u Fiskalnom savetu nadaju da postoji rešenje da se efekat ublaži.
Podsetio je da je vlada stavila na javnu raspravu dva zakona sa ciljem uvođenja karbonskih taksi sa idejom da taj novac ostane u budžetu Srbije, umesto da odlazi u EU i da se iskoristi za dekarbonizaciju.
Istakao je da taj novac neće biti dovoljan i da Fiskalni savet procenjuje da bi do 2030. prikupljeni iznos mogao da dostigne do 1,5 milijarde, a sredstva potrebna za klimatsku tranziciju su oko 30 milijardi evra:
"Ono što mi predlažemo, a smatramo da bi bilo u interesu i EU i naše zemlje, jeste da naša Vlada hitno pokrene pregovore kako bi izborila bolji tretman za EPS. On bi mogao da bude oslobođen bilo kakvih obaveza do 2030. a da nakon toga umesto da počne puna primena ETS sistema (mehanizam za smanjenje emisija gasova staklene bašte u industriji), što bi EPS inače koštalo fantastičnih tri milijarde evra godišnje, dobije neku vrstu povoljnijeg statusa."
To je, prema njegovim rečima, slično kao što su i druge zemlje imale u prethodnom periodu, a to znači da dobije 80-90 odsto besplatnih emisija i njihovo postepeno smanjivanje.
"Očekujemo da bi u tom periodu EPS mogao da dobije i povoljnija sredstva za finansiranje modernizacije sopstvene proizvodnje", naveo je Paunović.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Sindikati: Povećanje minimalca zavisiće od rasta zarada u javnom sektoru
05.08.2026.•
0
Savez samostalnih sindikata Srbije (SSSS) i Ujedinjeni granski sindikat (UGS) "Nezavisnost" će u pregovorima o povećanju minimalne zarade za 2027. godinu tražiti da taj iznos ne ugrozi odnosprema platama u javnom sektoru
U Srbiji nikad više sunčanih dana, a solarnih panela i dalje veoma malo
05.08.2026.•
15
Veoma toplo i sušno vreme ovog leta prouzrokuje brojne probleme u Srbiji, regionu i Evropi, zbog čega su pojedine nuklearne elektrane već isključene.
Đedović Handanović: Zbog niskog Dunava upitan uvoz 20.000 tona dizela
05.08.2026.•
8
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović razgovarala je sa predstavnicima Udruženja naftnih kompanija Srbije i NIS o dopremanju naftnih derivata u uslovima višenedeljnog niskog vodostaja Dunava.
Građani se zadužuju brže od privrede: Dug prema bankama porastao 15,6 odsto
04.08.2026.•
4
Dug privrede, građana i preduzetnika prema bankama u Srbiji nastavio je da raste i na kraju jula ove godine dostigao je skoro 4.701 milijardu dinara.
Niski vodostaji ugrozili proizvodnju struje: Srbija računa na projekte koji neće skoro biti završeni
04.08.2026.•
6
Iza hitne sednice Republičkog štaba za vanredne situacije, sazvane zbog loše hidrologije i niskih vodostaja, ostala je još veća dilema. Ima li Srbija ovih dana problem sa proizvodnjom električne energije i koliki?
Deficit budžeta Srbije za šest meseci ove godine 51,6 milijardi dinara
04.08.2026.•
7
Deficit budžeta Srbije u periodu januar-jun ove godine iznosio je 51,6 milijardi dinara, objavilo je danas Ministarstvo finansija.
Zbog čega banke odbijaju zahteve za olakšice?
04.08.2026.•
6
U prva tri meseca ove godine građani su bankama podneli zahteve za olakšice za ukupno 2.321 kredit ukupne vrednosti 2,3 milijarde dinara. Banke su odbile 21 odsto zahteva za olakšice, zbog čega?
Francuska pooštrava kontrolu kupovine kompanija u osetljivim sektorima
03.08.2026.•
1
Francuska je pojačala državnu kontrolu kupovine kompanija u osetljivim sektorima za račun stranih investitora.
Poreska uprava: Omogućeno podnošenje poreskih prijava za prihode pomoraca elektronskim putem
03.08.2026.•
2
Poreska uprava Srbije saopštila je da je omogućeno podnošenje poreske prijave na prihode pomoraca u 2025. godini elektronskim putem preko portala Poreske uprave ePorezi.
Kako izgleda struktura stranih investicija u Srbiji?
03.08.2026.•
2
Na prvi pogled, podaci o stranim direktnim investicijama u Srbiji deluju ohrabrujuće, do maja ove godine neto priliv je iznosio 596 miliona. Međutim, detaljniji uvid u strukturu tih investicija pokazuje drugačiju sliku.
Da li ćete dočekati penziju?
03.08.2026.•
33
Najstariji žitelji Srbije željno iščekuju jesen, već sredinom septembra svaki penzioner dobiće jednokratni prihod u visini, zavisno od penzije, između 20.000 i 35.000 dinara.
Akcize na gorivo 20 odsto niže do 9. avgusta
03.08.2026.•
2
Vlada Srbije donela je odluku kojom se privremeno smanjenje akciza na naftne derivate od 20 odsto produžava do 9. avgusta, objavljeno je u Službenom glasniku.
Đedović Handanović prodala udeo u kompaniji u Hrvatskoj glumcu Goranu Bogdanu
03.08.2026.•
19
Glumac Goran Bogdan postao je većinski vlasnik kompanije Kulturistria u Hrvatskoj, tako što je preuzeo udeo od 35 odsto od ministarke rudarstva i energetike Srbije Dubravke Đedović Handanović.
Spoljnotrgovinska razmena Srbije u prvoj polovini godine bila 39 milijardi evra
02.08.2026.•
3
Ukupna spoljnotrgovinska robna razmena Srbije u prvoj polovini ove godine bila je 39,6 milijardi evra, što je bilo pet odsto više nego u isto vreme 2025. godine, saopštio je Republički zavod za statistiku (RZS).
OPEK+ povećao proizvodne kvote nafte za septembar
02.08.2026.•
0
Saudijska Arabija, Rusija i ostale članice Organizacije izvoznica nafte (OPEK+) odlučile su danas na onlajn sastanku da povećaju svoje kvote za proizvodnju nafte za septembar.
MOL preuzima 35% udela u kiparskom gasnom polju Afrodita
02.08.2026.•
1
Mađarska naftna kompanija MOL potpisala je ugovor sa kompanijom Shell o kupovini 100 odsto udela u kompaniji BG Cyprus Ltd za oko 720 miliona američkih dolara.
Ko plati 100.000 dolara, može imati brži pristup Trampovim objavama na Truth Social
02.08.2026.•
4
Američki predsednik Donald Tramp nudi korisnicima brži pristup objavama na svojoj društvenoj mreži Truth Social, na kojoj ima ubedljivo najveći broj pratilaca, putem pretplate po ceni i do 100.000 dolara mesečno.
Troškovi razvoja veštačke inteligencije rastu više nego što se očekivalo
02.08.2026.•
5
Troškovi velikih kompanija koje se bave razvojem veštačke inteligancije (AI) rastu više nego što je ranije očekivano, javlja američka biznis TV mreža CNBC.
Vatikan objavio najnovije informacije o svojim finansijama
02.08.2026.•
2
Kancelarija za upravljanje imovinom Vatikana saopštila je da je operativna dobit u 2025. godini smanjena za više od 60 odsto, ali je vrednost ukupne imovine uvećana zahvaljujući zlatu, nekretninama i ulaganjima.
Bogatstvo Ilona Maska skoro prepolovljeno, ali ostaje najbogatiji na svetu
01.08.2026.•
4
Od vrhunca sredinom juna, bogatstvo američkog multimilijardera Ilona Maska se smanjilo za oko 50 odsto, navodi se u Indeksu milijardera američke agencije Blumberg.
Rast BDP-a Srbije u drugom kvartalu 3,6 odsto
01.08.2026.•
8
Realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) Srbije u drugom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prethodne godine iznosio je 3,6 odsto, objavio je Republički zavod za statistiku.
Komentari 10
J
Sremac
Joca
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar