Predsednik Fiskalnog saveta: Srbija će 2026. imati daleko sporiji rast, EPS će gubiti prihode

Srbija može očekivati daleko sporiji privredni rast u 2026, a EPS će zbog prekogranične ugljenične takse EU gubiti tržište i prihode, rekao je predsednik Fiskalnog saveta, Blagoje Paunović za Forbs Srbija.
Predsednik Fiskalnog saveta: Srbija će 2026. imati daleko sporiji rast, EPS će gubiti prihode
Foto: Pixabay (ilustracija)
On je rekao da se, prilikom planiranja budžeta za narednu godinu moraju uzeti u obzir sve obaveze preuzete u ovoj godini:
 
"One, kao što je povećanje plata prosvetnim radnicima, ali i povećanje penzija koje će biti od januara i povećanje zarada za osam odsto, malo su pogodile budžet u ovoj godini. Mislim da se prilikom planiranja budžeta mora uzeti u obzir i nešto slabije izvršenje budžeta kod kapitalnih investicija u ovoj godini."
Naveo je da se može očekivati ubrzanje izvršenja budžeta kod kapitalnih investicija, odnosno povećanje kapitalnih ulaganja:
 
"Biće, čini mi se, puno promena na strani rashoda dok se na strani prihoda može očekivati nešto sporija dinamika rasta. A sve to je neophodno uklopiti u zadati fiskalni deficit od tri odsto."
Govoreći o plaćanju prekogranične CBAM takse EU na ugljen-dioksid od 1. januara sledeće godine na čelik, cement, aluminijum, đubrivo i električnu energiju, Paunović je rekao da uvoznik tih proizvoda u EU plaća tu nadoknadu:
 
"Dakle, on je dužan da prijavi količine ugljenika koje su sadržane u proizvodima koje je uvezao da bi po isteku jedne fiskalne, odnosno kalendarske godine morao sve to da pokrije određenim brojem sertifikata. Faktički, to ne plaćaju naši izvoznici već uvoznici u EU, ali to ne znači da time neće biti pogođeni naši proizvodi budući da postaju nekonkurentni na evropskom tržištu."
Dodao je da je "vrlo moguće da će EPS ili morati da značajno smanji količine električne energije, možda čak i da izgubi tržište, ili će izvoziti samo onda kada je cena ekstremno visoka na evropskom tržištu, a to su vrlo retke situacije".
 
To će se, prema njegovim rečima, ozbiljno odraziti na profitabilnost EPS-a.
 
"Skoro da će izgubiti deset odsto prihoda koji ostvaruje po osnovu izvoza električne energije", rekao je Paunović.
 
Predsednik Fiskalnog saveta ocenjuje da je Srbija mogla da se pripremi za uvođenje ugljenične takse i da je ta mogućnost postojala, ali je više puta propuštena:
 
"Ako bismo se vratili u istoriju, možda možemo da krenemo od Pariskog sporazuma gde se Srbija obavezala da će smanjivati emisiju gasova sa efektom staklene bašte i to za 33,3 odsto do 2030. u odnosu na stanje iz 1990. U međuvremenu je jako malo postigla i sada plaćamo cenu."
 
Dodao je da je Srbija uspela da smanji emisiju gasova sa efektom staklene bašte od 2010. do 2023. i to za samo 3,4 odsto.
 
Da bi, kako je rekao, postigla deklarisani cilj od 33,3 odsto to bi značilo da u narednih pet godina mora da smanji za deset odsto:
 
"To je jako, jako ambiciozan zadatak. Skoro neostvariv, jer u dva puta kraćem vremenskom periodu treba smanjiti emisiju čak tri puta."
 
Istakao je da se u Fiskalnom savetu nadaju da postoji rešenje da se efekat ublaži.
 
Podsetio je da je vlada stavila na javnu raspravu dva zakona sa ciljem uvođenja karbonskih taksi sa idejom da taj novac ostane u budžetu Srbije, umesto da odlazi u EU i da se iskoristi za dekarbonizaciju.
 
Istakao je da taj novac neće biti dovoljan i da Fiskalni savet procenjuje da bi do 2030. prikupljeni iznos mogao da dostigne do 1,5 milijarde, a sredstva potrebna za klimatsku tranziciju su oko 30 milijardi evra:
 
"Ono što mi predlažemo, a smatramo da bi bilo u interesu i EU i naše zemlje, jeste da naša Vlada hitno pokrene pregovore kako bi izborila bolji tretman za EPS. On bi mogao da bude oslobođen bilo kakvih obaveza do 2030. a da nakon toga umesto da počne puna primena ETS sistema (mehanizam za smanjenje emisija gasova staklene bašte u industriji), što bi EPS inače koštalo fantastičnih tri milijarde evra godišnje, dobije neku vrstu povoljnijeg statusa."
 
To je, prema njegovim rečima, slično kao što su i druge zemlje imale u prethodnom periodu, a to znači da dobije 80-90 odsto besplatnih emisija i njihovo postepeno smanjivanje.
 
"Očekujemo da bi u tom periodu EPS mogao da dobije i povoljnija sredstva za finansiranje modernizacije sopstvene proizvodnje", naveo je Paunović.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • B

    25.10.2025 13:21
    Ne verujem
    Sve će to EPS sad namaći bezobrazno velikim računima bez osnove,pošalju mi za stan od 50 kvadrata račun od 60 hiljada, a polupismeni partijski parazit na žalbama mi bahato kaže pa nisam ja to potrošio...
  • Milovan

    25.10.2025 12:47
    Do sada nije ništa pogodio.Sve što je predvideo nije se dogodilo,tako da imam sumnju u njegovu procenu,
  • Savica

    25.10.2025 12:10
    Mali
    Rece ogroman ekonomski rast do 2030...

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Sistemski slom

Tog prvog novembra prošle godine nije pala samo nadstrešnica nego i ideja da institucije, zakoni i struka još uvek imaju težinu veću od konferencije za štampu i partijske parole.

SAD uvele sankcije Rosnjeftu i Lukoilu

Sjedinjene Američke Države uvele su sankcije dvema najvećim ruskim naftnim kompanijama, Rosnjeftu i Lukoilu, optužujući Moskvu za nedostatak posvećenosti okončanju rata u Ukrajini.