Zbog toga se čuju pozivi da država uvede najvećim profiterima porez na ekstra profit, piše
Euronews Srbija.
Cene namirnica i goriva konstantno rastu, deo srpske opozicije smatra da bi država trebalo da "otpakuje" cene 100 osnovnih namirnica i utvrdi ko i koliko zarađuje na nekom proizvodu, a onda i da za najveće profitere uvede ekstra porez.
"To bi se odnosilo na sektore za koje znamo da ostvaruju ektra profit, na prvom mestu to je trgovina hranom, na drugom mestu to je trgovina energentima. To su dva sektora za koje smatramo da je neophodno da se utvrdi ko ostvaruje ektra profit i da im se taj ekstra profit oporezuje", kaže Dušan Nikezić, potpredsednik Stranke slobode i pravde (SSP).
Pojedini ekonomisti smatraju da gledano striktno ekonomski menjanje poreske politike nije uvek najbolje rešenje.
"U ekonomskom smislu generalno nije dobro da vi stalno menjate poresku politiku, da stalno pravite neke izuzetke, da nešto ekstra oporezujete ili da ekstra subvencionišete. To generalno stvara haos nad mogućnošću kontrole nad naplatom tih poreza i stvara neke niše gde će neko, deklarišući se kao jedno ili drugo, platiti manji porez ili pak platiti viši porez", kaže ekonomista Goran Radosavljević.
Međutim, ako se udalji od ekonomske teorije, navodi da bi država ipak trebalo da povede računa ko i na koji način ostvaruje dodatnu korist na tržištu.
"Mislim da bi država trebalo da razmisli u kojoj meri može da taj dodatni profit koji su te kompanije ostvarile i naplati, bez da na taj način napravi neki haos na tržištu. Bilo bi potrebno da se napravi neki balans i da se vidi šta su druge zemlje radile", kaže Radosavljević za Euronews Srbija.
"To su radili Mađari, Italijani, kao i Velika Britanija, a to namerava da uradi i Nemačka. Rusija će naplatiti od Gasproma 20 milijardi dolara poreza na ekstra profit samo za ova tri poslednja meseca, tako da je to praksa svuda u svetu. U Kanadi su pokrenuli inicijativu da se direktori najvećih lanaca prodavnica hrane dovedu u parlament i da javno objasne kako je moguće da su cene hrane toliko porasle", navodi Nikezić.
Ekonomisti ističu da je za sprovođenje ovakvog plana potrebno imati i efikasnu poresku upravu, a u isto vreme jako je važno, prema njima, ekstra profit uvesti po sektorima, jer bi se u suprotnom otvorio prostor za korupciju.
Papović: Nedostatak tržišnog nadzora
Predsednik Nacionalne organizacije potrošača Srbije (NOPS) Goran Papović kaže da osim poskupjenja inputa u proizvodnji, od kojih su najznačajniji energenti, na poskupljenje utiče i nedostatak tržišnog nadzora i napominje da zbog toga ni ne može da ustanovi koliki je ekstraprofit ostvario neko od trgovaca.
"Ako nemate ozbiljan tržišni nadzor, što je sada situacija, ne možete da utvrdite koliko je trgovac zaradio povećanjem cena. Imate veće trgovinske lance koji su i vlasnici agrara i mesne industrije, a zbog ulistavanja manji dobavljači ne mogu da uđu u trgovinski lanac, jer im je potrebno da plate nekoliko hiljada evra da bi se njihova roba našla na policama. Dakle, eliminisali ste konkurenciju i sve sami radite. Imate i prerađevine i meso, svoje robne marke i tu bi se mogla napraviti kompletna evidencija i prostor za uvođenje ekstraprofita. Jer, vi ste eliminisali konkurenciju", kaže Papović.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju -
LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
Komentari 15
Dragan
Ana
Pomoć prijatelja
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar