Ekonomisti: Kamate na stambene kredite su zamrznute, ali će zato poskupeti ostale usluge banaka
Od prvog oktobra kamatne stope za stambene kredite su ograničene, i tako će biti do kraja 2024. godine.
Foto: Pixabay
Ova odluka Narodne banke Srbije odnosi se i na kredite sa varijabilnom, ali i one sa fiksnom kamatnom stopom.
Iako možda deluje da bi u ovoj situaciji fiksna kamata bila bolji izbor, problem je što od 20 banaka koje posluju u Srbiji, samo njih četiri nudi ovu opciju, a kako sada imaju ograničenu maržu koju mogu da ubiraju od svake rate, postoji mogućnost da će i one odlučiti da ih ukinu. A sve bankarske klijente može da zadesi još gori scenario - poskupljenje svih ostalih usluga.
Narodna banka je saopštila da je na vanrednoj sednici Izvršnog odbora pala odluka da se ograniče kamatne stope na stambene kredite. U praksi, ova odluka znači da će svi oni koji su podigli svoj prvi stambeni kredit do 200.000 evra sa varijabilnom kamatnom stopom, moći da odahnu, jer od oktobra, pa u narednih 15 meseci, njihove rate neće moći da rastu, kao što je to slučaj već duže od godinu dana. Nominalna kamatna stopa za kredite sa varijabilnom kamatom je ograničena, a kada je u pitanju fiksna – banke su i u tu ograničene.
Naime, NBS je odredila da će kod stambenih kredita sa fiksnom kamatnom stopom, nominalna kamata ubuduće moći da iznosi najviše 5,03 odsto.
Ovo je drastično manja kamata, jer nominalne kamate trenutno iznose od 6,95 do devet odsto.
Inače, nominalnu kamatu čine, u ovom slučaju, euribor i bankarska marža, dok je konačna kamata koju klijent plaća zapravo efektivna, a u nju ulaze ostali troškovi kredita.
Ova odluka potencijano bi mogla da dovede do toga da fiksna kamatna stopa u našoj zemlji “ode u zaborav”. Naime, već sada, od 20 banaka koliko ih posluje u Srbiji, samo četiri nude fiksnu kamatu, a pitanje je koliko će njima to biti isplativo sada kada im je zarada ograničena.
Ukidanje fiksne kamate ili još gori scenario?
Da li će preostale četiri banke ukinuti fiksnu kamatnu stopu, to je gotovo nemoguće reći sa sigurnošću, jer to je njihova poslovna politika, pa ako budu shvatile da im je neisplativo da u ponudi imaju ovu kamatu, jednostavno će je ukinuti.
Finansijski stručnjak Vladimir Vasić ne isključuje tu mogućnost, ali upozorava na još jedan scenario koji bi mogao da se desi - a koji je još gori.
"To da li će banke ukinuti fiksnu kamatu, to je pitanje njihove poslovne politike, tako da nije isključeno da se to desi, jednostavno zavisi od banke do banke. Međutim, jasno je da će banka uvek tražiti način da zaradi. I mada ovakve administrativne mere prijaju svim građanima, iza njih uvek ima nekih posledica, a ovde je to posledica po banke, koje bi mogle da izgube između 100 i 150 miliona evra za 15 meseci koliko će trajati ograničenje, samo na osnovu tih kamata. Nevažno da li nude varijabilnu ili fiksnu kamatu, da li će je ukinuti ili ne, svakako će pokušati da nadomeste potencijalne gubtike. To će da urade tako što će da poskupe ono što mogu", kaže Vasić za portal Nova.rs.
Njegovo mišljenje je da bi banke mogle da povećaju kamate na ostale vrste pozajmica, jer ograničenje važi samo za stambene kredite.
"Banke mogu da povećaju udeo marže u kamatama za ostale kredita. Takođe, mogu da povećaju ostale vrste naknada. Takva su pravila tržišta. Ne možete na jednoj strani da stisnete, a da na drugoj ne pukne", zaključuje Vasić.
Profesor Ekonomskog fakulteta dr Ljubodrag Savić kaže za portal Nova.rs da su banke tržišni igrači, pa je sasvim očekivano da na drugim mestima nadomeste gubitke zbog ograničenih kamata.
"NBS je ograničila kamate na stambene kredte, ali sve ostalo može slobodno da se formira. Najjednostavniji primer posledice vidi se u tome što je istekao ‘džentlmenski’ dogovor koje su banke imale sa NBS, pa sada one mogu platne usluge koje su doskoro bile ograničene, što su već i uradile. Dakle, sada im je ograničeno nešto novo, ali one i dalje mogu da povećavaju, primera radi, te naknade. To je i očekivano da se desi. Svako gleda da zaradi što više, bilo da je trgovac, bankar ili univerzitetski profesor", kaže Savić.
On takođe podseća da je ovo mera kratkog trajanja.
"Ne treba očekivati nikakvo čudo, već samo predah. Ja pozdravljam ovu odluku NBS, ali mera koja traje 15 meseci je vrlo kratka ako vi uzmete kredit na 30 godina. To će u tom periodu da znači, a pogotovo će uticati na psihu dužnika, jer će znati da narednih godinu i tri meseca ne moraju da razmišljaju o tome kolika će im biti naredna rata", zaključuje Savić.
Zašto fiksne kamate mogu da odu u istoriju?
Prošle godine u ovo vreme, gotovo svaka banka je imala fiksnu kamatnu stopu. Ipak, situacija se drastično promenila. Kako je euribor počeo neprekidno da raste, kod banaka se probudila bojazan da bi on mogao da premaši visinu fiksne kamate koju su one odredile. To bi značilo da banka posluje "u minusu".
Tako su tokom prethodnih godinu dana banke, jedna po jedna, počele jednostavno da povlače ovu vrstu kamate i da je ne nude svojim klijentima. Na sve te nesigurnosti u vezi sa tim da li će fiksna kamata i dalje da im bude isplativa, banke sada moraju da brinu i o ogrnaičenju NBS, pa opcija ukidanja ove kamate uopšte nije nerealna.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Produženo smanjenje akciza na gorivo
07.08.2026.•
0
Vlada Srbije produžila je smanjenje akciza na naftne derivate za još sedam dana.
Za zaštitu Srbije od klimatskih promena potrebno više od 27 milijardi evra do 2033.
06.08.2026.•
18
Vlada Srbije usvojila je Strategiju zaštite životne sredine, u kojoj se procenjuje da zaštita od posledica klimatskih promena zahteva investicije od 27,2 milijarde evra do 2033. godine.
Dok se Mali hvali viškom, budžetski minus posle uplate za "rafale" skoro milijardu evra
06.08.2026.•
15
Vlada Srbije je pola godine pre roka uplatila deo rate za francuske borbene avione "rafal", pa je minus u blagajni Srbije krajem jula bio 4,3 puta veći nego u prvih sedam meseci prošle godine.
Jorgovanka Tabaković je 14 godina na čelu Narodne banke Srbije: Saopšteno koji su rezultati toga
06.08.2026.•
26
Narodna banka Srbije (NBS) saopštila je danas, povodom 14 godina guvernerke Jorgovanke Tabaković na čelu NBS, da je obezbeđena stabilnost koja traje i rezultati u korist građana i privrede.
Koje bi mere država mogla da uvede u slučaju ozbiljne nestašice struje i goriva?
06.08.2026.•
21
Iako državni zvaničnici uveravaju građane i privredu da je situacija sa proizvodnjom električne energije i naftnih derivata stabilna, vremenska prognoza nagoveštava da država mora biti spremna na moguće mere.
Sindikati: Povećanje minimalca zavisiće od rasta zarada u javnom sektoru
05.08.2026.•
6
Savez samostalnih sindikata Srbije (SSSS) i Ujedinjeni granski sindikat (UGS) "Nezavisnost" će u pregovorima o povećanju minimalne zarade za 2027. godinu tražiti da taj iznos ne ugrozi odnosprema platama u javnom sektoru
U Srbiji nikad više sunčanih dana, a solarnih panela i dalje veoma malo
05.08.2026.•
22
Veoma toplo i sušno vreme ovog leta prouzrokuje brojne probleme u Srbiji, regionu i Evropi, zbog čega su pojedine nuklearne elektrane već isključene.
Đedović Handanović: Zbog niskog Dunava upitan uvoz 20.000 tona dizela
05.08.2026.•
9
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović razgovarala je sa predstavnicima Udruženja naftnih kompanija Srbije i NIS o dopremanju naftnih derivata u uslovima višenedeljnog niskog vodostaja Dunava.
Građani se zadužuju brže od privrede: Dug prema bankama porastao 15,6 odsto
04.08.2026.•
5
Dug privrede, građana i preduzetnika prema bankama u Srbiji nastavio je da raste i na kraju jula ove godine dostigao je skoro 4.701 milijardu dinara.
Niski vodostaji ugrozili proizvodnju struje: Srbija računa na projekte koji neće skoro biti završeni
04.08.2026.•
7
Iza hitne sednice Republičkog štaba za vanredne situacije, sazvane zbog loše hidrologije i niskih vodostaja, ostala je još veća dilema. Ima li Srbija ovih dana problem sa proizvodnjom električne energije i koliki?
Deficit budžeta Srbije za šest meseci ove godine 51,6 milijardi dinara
04.08.2026.•
9
Deficit budžeta Srbije u periodu januar-jun ove godine iznosio je 51,6 milijardi dinara, objavilo je danas Ministarstvo finansija.
Zbog čega banke odbijaju zahteve za olakšice?
04.08.2026.•
8
U prva tri meseca ove godine građani su bankama podneli zahteve za olakšice za ukupno 2.321 kredit ukupne vrednosti 2,3 milijarde dinara. Banke su odbile 21 odsto zahteva za olakšice, zbog čega?
Francuska pooštrava kontrolu kupovine kompanija u osetljivim sektorima
03.08.2026.•
1
Francuska je pojačala državnu kontrolu kupovine kompanija u osetljivim sektorima za račun stranih investitora.
Poreska uprava: Omogućeno podnošenje poreskih prijava za prihode pomoraca elektronskim putem
03.08.2026.•
3
Poreska uprava Srbije saopštila je da je omogućeno podnošenje poreske prijave na prihode pomoraca u 2025. godini elektronskim putem preko portala Poreske uprave ePorezi.
Kako izgleda struktura stranih investicija u Srbiji?
03.08.2026.•
2
Na prvi pogled, podaci o stranim direktnim investicijama u Srbiji deluju ohrabrujuće, do maja ove godine neto priliv je iznosio 596 miliona. Međutim, detaljniji uvid u strukturu tih investicija pokazuje drugačiju sliku.
Da li ćete dočekati penziju?
03.08.2026.•
33
Najstariji žitelji Srbije željno iščekuju jesen, već sredinom septembra svaki penzioner dobiće jednokratni prihod u visini, zavisno od penzije, između 20.000 i 35.000 dinara.
Akcize na gorivo 20 odsto niže do 9. avgusta
03.08.2026.•
2
Vlada Srbije donela je odluku kojom se privremeno smanjenje akciza na naftne derivate od 20 odsto produžava do 9. avgusta, objavljeno je u Službenom glasniku.
Đedović Handanović prodala udeo u kompaniji u Hrvatskoj glumcu Goranu Bogdanu
03.08.2026.•
19
Glumac Goran Bogdan postao je većinski vlasnik kompanije Kulturistria u Hrvatskoj, tako što je preuzeo udeo od 35 odsto od ministarke rudarstva i energetike Srbije Dubravke Đedović Handanović.
Spoljnotrgovinska razmena Srbije u prvoj polovini godine bila 39 milijardi evra
02.08.2026.•
3
Ukupna spoljnotrgovinska robna razmena Srbije u prvoj polovini ove godine bila je 39,6 milijardi evra, što je bilo pet odsto više nego u isto vreme 2025. godine, saopštio je Republički zavod za statistiku (RZS).
OPEK+ povećao proizvodne kvote nafte za septembar
02.08.2026.•
0
Saudijska Arabija, Rusija i ostale članice Organizacije izvoznica nafte (OPEK+) odlučile su danas na onlajn sastanku da povećaju svoje kvote za proizvodnju nafte za septembar.
Komentari 15
@Bananamen
Lila
R49
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar