Mere stopiranja inflacije kasne nekoliko meseci: Da li će magično opasti i do kada će trajati?
Inflacija je u padu, ali je i dalje vrlo "žilava". Opala je sa maksimalnih 16,2 odsto u martu na 11,5 u avgustu.
Ministar finansija Siniša Mali navodi da će do kraja godine pasti na osam procenata, a sa njim se ne slaže zvanična statistika koja prognozira da će biti za procenat veća, devet odsto, a na godišnjem nivou oko 13, piše Politika.
Na to koliki rast cena očekuje različito gledaju i Narodna banka Srbije (NBS) i bankari i privrednici.
Centralna banka očekuje povratak inflacije u granice cilja tri, plus, minus 1,5 odsto, što znači da maksimalnih 4,5 procenata u drugom kvartalu 2024, dok se dolazak na ciljanih tri odsto očekuje krajem naredne godine.
Međutim, prema rezultatima agencije Ipsos, predstavnici finansijskog sektora predviđaju da će inflacija u avgustu 2024. biti na nivou od sedam odsto.
Privrednici su pesimistični i prognoziraju čak devet procenata.
Milojko Arsić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, procenjuje da će inflacija u decembru iznositi oko 10 odsto međugodišnje, dok će prosečne cene u ovoj godini biti veće za oko 13 odsto nego u prethodnoj godini.
"U nekoliko narednih meseci očekuje se rast cena zbog povećanja akciza od 1. oktobra, a dogovoreno je sa Međunarodnim monetarnim fondom novo poskupljenje. Gas već poskupljuje od 1. novembra. To će biti dva jednokratna udara. Na rast inflacija uticaće i dodatna davanja države građanima", navodi on.
Podseća i da je od decembra do avgusta inflacija iznosila 6,4 odsto i da će sada biti uvećana za oko tri procenta.
"Ono što će da ublaži inflaciju je kampanja za snižavanje cena nekih proizvoda. Taj efekat mogao bi da bude precenjen ako su odabrani baš oni proizvodi koji ulaze u uzorak. Mi imamo nekoliko desetina hiljada artikala, a statistički uzorak ima oko 400 proizvoda. Od stotine parizera pitanje je da li je izabran baš onaj koji se nalazi u uzorku", objašnjava Arsić.
Dodaje da će zbog svega ovoga period visoke inflacije biti nešto duži.
"Druge zemlje su se trudile da sve urade da što pre obore inflaciju da bi mogli da smanje kamatne stope. Sada se pokušava da se, zbog najavljenih izvora, inflacija ublaži za nekoliko narednih meseci što je moguće više", ukazuje on.
Mihailo Gajić, programski direktor istraživačke jedinice Libeka (Libertarijanski klub), navodi da, ako finansijski sektor i privreda očekuju da će inflacija da nastavi da raste, oni će u skladu sa tim da uvećaju prihode podizanjem cena, što će uticati na dalji rast inflacije.
"Zato je bitno da monetarna politika centralne banke bude jasna, sa jasnim potezima. Nažalost, NBS nije bila preterano ažurna u tome i kasno je krenula sa politikom monetarnog zatezanja, odnosno povećanja kamata. Procene su da su njihove mere za uvećanje kamata kasnile između tri i šest meseci u odnosu na situaciju na tržištu što je bilo u vezi sa datumom održavanja izbora u aprilu prošle godine. Oni su čekali da prođu izbori pa su tek onda počeli da povećavaju referentnu kamatu", kaže Gajić.
Dodaje da NBS sada krivi sve ostale za visoku inflaciju, a tu misli na trgovce, a ne na sebe kao najodgovorniju za rast cena.
"Nije inflacija u Srbiji porasla zato što su trgovci povećali marže. Taj nivo objašnjenja ravan je onome kao da je avion pao zbog sile gravitacije. Povećanjem kamata nisu dovoljno smanjili nivo likvidnosti u sistemu i zato NBS sada mora da više povećava kamate nego druge uporedive centralne banke, a dodatno taj proces mora i duže da traje", objašnjava on.
Nije to, kako Gajić objašnjava, da kada povećaš kamatu na dugme odmah stane inflacija. Da bi obakve monetarne mere imale efekta, potreban je određen period vremena, između šest i 18 meseci.
Napominje da je to jedan razlog što mi sada imamo visoku inflaciju, a drugi je veliko učešće hrane u potrošačkoj korpi koja je najviše poskupela.
"Rast cena namirnica je svuda bio veći nego što je bila prosečna stopa inflacije. Kod nas je jedna trećina potrošačke korpe hrana, dok je u Evropskoj uniji to oko 20 odsto. Čak i da imamo isti porast cena, kod nas bi zbog ovog faktora statistički inflacija bila veća. Sem toga kod nas je kartelizovano tržište i lako je s nižim nivoom konkurencije prebaciti troškove inflacije na kupce, krajnje potrošače", navodi Gajić.
Dodaje da Srbija ima visok budžetski deficit.
"Ne može monetarna politika sama da dovede do smanjenja inflacije, kada je fiskalna politika neopravdano ekspanzivna, sa visokim sredstvima koja idu u tekuću potrošnju, povećanjem kamata i penzija i uz netargetirane socijalne programe", objašnjava Gajić.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Skuplji i dizel i benzin
18.09.2026.•
12
Objavljene su nove cene goriva, koje će važiti od danas u 15 časova.
Cena nafte i kamate pritiskaju Vučića
18.09.2026.•
22
Parlamentarni izbori su raspisani i 25. oktobra glasači će odlučiti kojoj političkoj opciji će dati naredni četvorogodišnji mandat.
Plata od 1.200 evra do kraja godine: Struka kaže da neće moći
17.09.2026.•
24
Predsednik Aleksandar Vučić najavio je da će prosečna plata u decembru dostići 1.200 evra, odnosno da se u javnom sektoru očekuje povećanje od osam odsto, a za zaposlene u socijalnoj zaštiti povećanje od 12 odsto.
Gradu Beogradu iz budžetske rezerve skoro milijardu dinara
17.09.2026.•
8
Gradu Beogradu će biti preusmerena skoro milijarda dinara iz tekuće budžetske rezerve Srbije kako bi se izbeglo da tekuća likvidnost Grada bude ugrožena, odlučila je Vlada Srbije, objavio je Forbes Srbija.
Iako je Tramp tražio da se kamate smanje: Američka centralna banka podigla kamatnu stopu prvi put od 2023.
17.09.2026.•
1
Američka centralna banka Federalne rezerve (Fed) je, prvi put posle tri godine, povećala ključnu kamatnu stopu u nameri da ukroti uporno visoku inflaciju u SAD.
Da li Srbija raste najbrže u Evropi, posle Danske i Malte, kako tvrdi Vučić
16.09.2026.•
13
Ekonomski razvoj Srbije često je tema u društvu, a pored toga što se poredi sa zemljama regiona, često se uspoređuje i sa daljim državama.
Nova usluga RGZ-a: Lična karta nepokretnosti dostupna građanima besplatno
16.09.2026.•
13
Republički geodetski zavod uveo je novu uslugu "Lična karta Vaše nepokretnosti", koja građanima omogućava da na jednom dokumentu besplatno dobiju pregled najvažnijih podataka o svojoj nepokretnosti.
Izdate prve kazne za deljenje prevoza preko BlaBlaCar: Mogu iznositi i 150.000 dinara
16.09.2026.•
62
Popularna aplikacija za deljenje troškova prevoza BlaBlaCar, koja se koristi širom sveta, sve više je zastupljena u Srbiji. Reč je o platformi preko koje se ljudi povezuju kako bi podelili vožnju i na tome uštedeli.
Kupiti auto ili dugoročno zakupiti? Šta se firmama više isplati
16.09.2026.•
0
Kupovina automobila nije jedini način da firma obezbedi vozilo. Dugoročni zakup donosi drugačiju računicu, uz predvidivije troškove i manje brige o voznom parku.
Ekonomista: Većina građana ne prati ili ne razume - vlast govori da smo ekonomski tigar, a stalno se zadužuje
16.09.2026.•
38
Deficit budžeta Srbije za 2026. godinu, koji je povećan rebalansom sa tri odsto na 3,5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dodatno će porasti zbog pada prihoda od akciza smanjenih da bi se zaustavilo poskupljenje goriva
Hrana pojeftinila samo na papiru: Zašto građani ne osećaju pad cena?
15.09.2026.•
3
Dok zvanična statistika Republičkog zavoda pokazuje da su hrana i bezalkoholna pića u Srbiji u avgustu bili 6,3 odsto jeftiniji nego godinu dana ranije, generalni utisak građana je da taj pad cena ne osećaju na računima.
Još milijarda iz budžetske rezerve za izbore
15.09.2026.•
1
Narodnoj skupštini preusmerena je milijarda dinara iz tekuće budžetske rezerve za sprovođenje izbora za narodne poslanike koji su raspisani za 25. oktobar.
Rebalansom budžeta duplo više novca ide Putevima Srbije: Rupe na putevima, ali i u poslovnim knjigama
14.09.2026.•
8
Putevi Srbije među najvećim su dobitnicima novog rebalansa budžeta, a preduzeće već skoro dve decenije vodi Zoran Drobnjak, čiji se mandat v.d. direktora godinama produžava mimo zakonskih ograničenja.
Stanovi u Srbiji sve skuplji: Beograd prvi put prešao 3.000 evra po kvadratu, u Novom Sadu prosek 2.350 evra
14.09.2026.•
23
Tržište nekretnina u Srbiji nastavlja da beleži rast cena, a nove rekorde beleži i Beograd. Prosečna cena kvadrata u glavnom gradu prvi put je premašila 3.000 evra, dok je u Beogradu na vodi znatno viša.
Iako gorivo u Srbiji nikad nije bilo skuplje: Prodaja se ne smanjuje
14.09.2026.•
16
U Srbiji se prodaja goriva ne smanjuje, a kod nekih trgovaca čak i raste, iako su cene dostigle istorijski maksimum, pa trenutno litar dizela košta 234, a benzina 205 dinara.
Statistika: Mesečna inflacija u avgustu 0,5 odsto, međugodišnja 2,2
13.09.2026.•
9
Cene proizvoda i usluga lične potrošnje u avgustu su u odnosu na avgust 2025. godine u proseku povećane za 2,2 odsto, a u odnosu na jul ove godine za 0,5 odsto, objavio je Republički zavod za statistiku.
Srbija obećala MMF-u poskupljenje struje u oktobru: Ekonomisti o tome da li će i ispuniti dogovoreno
13.09.2026.•
26
Srbija se u okviru aranžmana sa MMF-om obavezala na redovno usklađivanje cene električne energije za domaćinstva, a naredna korekcija planirana je najkasnije u oktobru 2026. godine.
Bravari i čistači traženiji na Birou od programera
13.09.2026.•
9
Poslodavci u Srbiji su u avgustu tražili 13.133 radnika, a najtraženiji su bili bravari za koje je oglašeno 687 slobodnih radnih mesta.
Umanjenje akciza na naftne derivate produženo do 20. septembra
12.09.2026.•
1
Smanjenje akciza na naftne derivate i dalje ostaje na snazi.
Ističe rok za povoljnije kredite za građane sa nižim primanjima: Koliko su zaista uštedeli?
12.09.2026.•
0
Ekonomska mera po kojoj su građani sa primanjima do 100.000 dinara mogli kredite da dobiju po nešto nižim kamatnim stopama - trajaće još nekoliko dana tj. do 15. septembra. Da li su građani uštedeli?
Netfliks duguje Indoneziji 3,7 miliona evra: Država preti da će blokirati pristup platformi
12.09.2026.•
0
Indonežanske vlasti zatražile su od kompanije Netfliks da plati oko 75 milijardi rupija (3,7 miliona evra) na ime neizmirenih naknada za korišćenje muzičkih dela od ulaska na tržište te zemlje 2016.
Komentari 19
Smant
Fenomen u Sloveniji: Cijene proizvoda u dućanima masovno padaju, neke i za 50 posto!" - Naslov iz jednih novina iz CRO.
R49
Anonymous
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar