.jpg)
Mere stopiranja inflacije kasne nekoliko meseci: Da li će magično opasti i do kada će trajati?
Inflacija je u padu, ali je i dalje vrlo "žilava". Opala je sa maksimalnih 16,2 odsto u martu na 11,5 u avgustu.

Foto: Pixabay
Ministar finansija Siniša Mali navodi da će do kraja godine pasti na osam procenata, a sa njim se ne slaže zvanična statistika koja prognozira da će biti za procenat veća, devet odsto, a na godišnjem nivou oko 13, piše Politika.
Na to koliki rast cena očekuje različito gledaju i Narodna banka Srbije (NBS) i bankari i privrednici.
Centralna banka očekuje povratak inflacije u granice cilja tri, plus, minus 1,5 odsto, što znači da maksimalnih 4,5 procenata u drugom kvartalu 2024, dok se dolazak na ciljanih tri odsto očekuje krajem naredne godine.
Međutim, prema rezultatima agencije Ipsos, predstavnici finansijskog sektora predviđaju da će inflacija u avgustu 2024. biti na nivou od sedam odsto.
Privrednici su pesimistični i prognoziraju čak devet procenata.
Milojko Arsić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, procenjuje da će inflacija u decembru iznositi oko 10 odsto međugodišnje, dok će prosečne cene u ovoj godini biti veće za oko 13 odsto nego u prethodnoj godini.
"U nekoliko narednih meseci očekuje se rast cena zbog povećanja akciza od 1. oktobra, a dogovoreno je sa Međunarodnim monetarnim fondom novo poskupljenje. Gas već poskupljuje od 1. novembra. To će biti dva jednokratna udara. Na rast inflacija uticaće i dodatna davanja države građanima", navodi on.
Podseća i da je od decembra do avgusta inflacija iznosila 6,4 odsto i da će sada biti uvećana za oko tri procenta.
"Ono što će da ublaži inflaciju je kampanja za snižavanje cena nekih proizvoda. Taj efekat mogao bi da bude precenjen ako su odabrani baš oni proizvodi koji ulaze u uzorak. Mi imamo nekoliko desetina hiljada artikala, a statistički uzorak ima oko 400 proizvoda. Od stotine parizera pitanje je da li je izabran baš onaj koji se nalazi u uzorku", objašnjava Arsić.
Dodaje da će zbog svega ovoga period visoke inflacije biti nešto duži.
"Druge zemlje su se trudile da sve urade da što pre obore inflaciju da bi mogli da smanje kamatne stope. Sada se pokušava da se, zbog najavljenih izvora, inflacija ublaži za nekoliko narednih meseci što je moguće više", ukazuje on.
Mihailo Gajić, programski direktor istraživačke jedinice Libeka (Libertarijanski klub), navodi da, ako finansijski sektor i privreda očekuju da će inflacija da nastavi da raste, oni će u skladu sa tim da uvećaju prihode podizanjem cena, što će uticati na dalji rast inflacije.
"Zato je bitno da monetarna politika centralne banke bude jasna, sa jasnim potezima. Nažalost, NBS nije bila preterano ažurna u tome i kasno je krenula sa politikom monetarnog zatezanja, odnosno povećanja kamata. Procene su da su njihove mere za uvećanje kamata kasnile između tri i šest meseci u odnosu na situaciju na tržištu što je bilo u vezi sa datumom održavanja izbora u aprilu prošle godine. Oni su čekali da prođu izbori pa su tek onda počeli da povećavaju referentnu kamatu", kaže Gajić.
Dodaje da NBS sada krivi sve ostale za visoku inflaciju, a tu misli na trgovce, a ne na sebe kao najodgovorniju za rast cena.
"Nije inflacija u Srbiji porasla zato što su trgovci povećali marže. Taj nivo objašnjenja ravan je onome kao da je avion pao zbog sile gravitacije. Povećanjem kamata nisu dovoljno smanjili nivo likvidnosti u sistemu i zato NBS sada mora da više povećava kamate nego druge uporedive centralne banke, a dodatno taj proces mora i duže da traje", objašnjava on.
Nije to, kako Gajić objašnjava, da kada povećaš kamatu na dugme odmah stane inflacija. Da bi obakve monetarne mere imale efekta, potreban je određen period vremena, između šest i 18 meseci.
Napominje da je to jedan razlog što mi sada imamo visoku inflaciju, a drugi je veliko učešće hrane u potrošačkoj korpi koja je najviše poskupela.
"Rast cena namirnica je svuda bio veći nego što je bila prosečna stopa inflacije. Kod nas je jedna trećina potrošačke korpe hrana, dok je u Evropskoj uniji to oko 20 odsto. Čak i da imamo isti porast cena, kod nas bi zbog ovog faktora statistički inflacija bila veća. Sem toga kod nas je kartelizovano tržište i lako je s nižim nivoom konkurencije prebaciti troškove inflacije na kupce, krajnje potrošače", navodi Gajić.
Dodaje da Srbija ima visok budžetski deficit.
"Ne može monetarna politika sama da dovede do smanjenja inflacije, kada je fiskalna politika neopravdano ekspanzivna, sa visokim sredstvima koja idu u tekuću potrošnju, povećanjem kamata i penzija i uz netargetirane socijalne programe", objašnjava Gajić.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
NIS podneo novi zahtev Ministarstvu finansija SAD: Traži se odlaganje sankcija i posle 29. jula
18.07.2025.•
1
Naftna industrija Srbije saopštila je da je danas podnela novi zahtev za izdavanje posebne licence američkog ministarstva finansija kojom bi se ponovo odložile sankcije i posle 29. jula.
Inflacija opet iznad granice: Voće poskupelo za 31,6 odsto u odnosu na prošlu godinu
18.07.2025.•
5
Međugodišnja inflacija u Srbiji u junu dostigla je 4,6 odsto, čime je ponovo izašla iz ciljanog koridora Narodne banke Srbije.
Objavljene nove cene goriva
18.07.2025.•
10
U narednih nedelju dana gorivo će biti skuplje za dinar.
Putin: Žito namenjeno zemljama u razvoju završilo u Evropi
18.07.2025.•
1
Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je da je žito koje je trebalo da se isporučuje zemljama u razvoju u okviru "Crnomorske inicijative" iz 2022. godine, umesto toga, završilo u Evropi.
Expo se širi: Uklonjeno 19 bespravnih objekata na Savskom nasipu, vlasnici bez naknade
17.07.2025.•
16
Ministarstvo finansija saopštilo je da je, u okviru realizacije projekta izgradnje pristaništa za potrebe izložbe "EXPO Beograd 2027", do sada je uklonjeno 19 nelegalnih objekata na Savskom nasipu.
Japan u trgovinskom deficitu od skoro 13 milijardi evra zbog carina SAD
17.07.2025.•
2
Japan je zabeležio trgovinski deficit od skoro 13 milijardi evra u prvih šest meseci ove godine što je posledica visokih carina na izvoz koje su uvele Sjedinjene Američke Države, saopštila je Vlada.
Prva virtuelna tura banke u Srbiji je tu: Yettel Bank otvara nova vrata
17.07.2025.•
0
Savremena digitalna banka napravila je još jedan iskorak – virtuelna tura koja omogućava korisnicima i kandidatima da upoznaju prostor i atmosferu pre nego što kroče u njega.
Analitičari o saradnji EPS-a i Alta banke: "Zašto ste dali novac jednoj maloj banci?"
17.07.2025.•
39
Odluka EPS-a da umesto državnog Trezora koristi komercijalnu Alta banku za naplatu računa izaziva brojna reagovanja.
Radosavljević: EPS i građani imaće posledice od prebacivanja računa za struju u Alta banku
16.07.2025.•
23
Profesor javnih finansija na fakultetu FEFA, Goran Radosavljević, ocenio je da će Elektroprivreda Srbije I građani "imati posledice od prebacivanja računa za struju u Alta banku".
NBS: U prvoj polovini godine otkriveno 3.119 falsifikovanih novčanica
16.07.2025.•
2
U prvoj polovini ove godine otkriveno je 3.119 falsifikovanih novčanica od čega su 966 dinari, a 2.153 devize, objavila je Narodna banka Srbije (NBS).
Kako država EPS-u smanjuje profit i preliva ga u džepove privatnika
16.07.2025.•
18
Zbog visokih temperatura još od polovine juna, dnevna potrošnja struje dostigla je zimsku.
Britanska ministarka finansija menja bankarske propise da bi povećala investicije
16.07.2025.•
0
Ministarka finansija Velike Britanije Rejčel Rivs je izjavila da će "smanjiti birokratiju za banke i finansijske firme".
FT: Imenovanjem Sajmona Trota za direktora, Rio Tinto se opredelio za status kvo
15.07.2025.•
4
Rudarska kompanija Rio Tinto imenovala je Sajmona Trota za izvršnog direktora posle iznenadnog povlačenja Jakoba Stausholma, čime se opredelila za status kvo, piše danas Fajnenšel tajms.
Srbija najviše uvozi iz Kine
15.07.2025.•
5
Spoljnotrgovinska robna razmena Srbije je u 2024. godini iznosila oko 69,5 milijardi evra, što je rast od 6,2 odsto u odnosu na 2023, saopštio je Republički zavod za statistiku.
Tabaković: Srbija ima 50,5 tona rezervi zlata
15.07.2025.•
9
Guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković izjavila da Srbija ima 50,5 tona rezervi zlata.
Savez samostalnih sindikata: Tražićemo veće povećanje minimalca za 2026. od predloženog
15.07.2025.•
15
Predsednik Saveza samostalnih sindikata Srbije (SSSS) Zoran Mihajlović rekao je da će taj sindikat tražiti veće povećanje minimalne zarade za 2026. godinu od predviđenih 10,1 odsto, odnosno sa 500 na 550 evra.
Evropa priprema odgovor na Trampove carine: Na spisku i jelke, pčele, kamile, kondomi, ljudska kosa...
15.07.2025.•
2
U srži odgovora Evropske komisije na najavljene carinske tarife Donalda Trampa, na spisku u koji je AFP imao uvid, nalaze se američki avioni, automobili i burbon, mada Brisel i dalje želi da šansu da pregovorima.
Zbog gubitaka na mreži: Struja će poskupeti u oktobru, ali i još jednom naredne godine
15.07.2025.•
33
Od Međunarodnog monetarnog fonda smo saznali da će cena struje u Srbiji od oktobra biti uvećana sedam odsto "zbog gubitaka na mreži" koje ima Elektrodistribucija Srbije (EDS).
Rekordna vrednost bitkoina: Prvi put prešao 120.000 dolara
14.07.2025.•
4
Bitkoin je danas prvi put prešao granicu od 120.000 dolara podstaknut nadama industrije u povoljnu američku regulaciju kriptovaluta.
Srpska IT asocijacija: Zbog ukinutih podsticaja više kompanija razmatra povlačenje sa srpskog tržišta
14.07.2025.•
46
Četiri nedelje nakon ukidanja podsticaja za novonastanjena lica, i pored više zvaničnih dopisa koje je Srpska IT asocijacija (SITA) uputila nadležnima, dijalog sa IT sektorom još nije započet.
Precenjen kurs dinara - skup život i manji javni dug
14.07.2025.•
27
Vlast često ističe kako je zaduženost Srbije u ubrzanom padu, odnosno da 39 milijardi evra javnog duga krajem juna čini tek 44 odsto BDP.
Komentari 19
Smant
Fenomen u Sloveniji: Cijene proizvoda u dućanima masovno padaju, neke i za 50 posto!" - Naslov iz jednih novina iz CRO.
R49
Anonymous
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar