Zbog visokih temperatura voće ponovo procvetalo: Stručnjaci kažu da ovo nije dobro za biljke

Zbog neobično visokih temperatura za ovo doba godine priroda nije krenula u fazu mirovanja, pa je pojedino voće poput jagoda, trešnji, krušaka u većini krajevima Srbije ponovo procvetalo.
Zbog visokih temperatura voće ponovo procvetalo: Stručnjaci kažu da ovo nije dobro za biljke
Foto: Pixabay
Kako objašnjava za Politiku jedan od vodećih stručnjaka za voćastvo Aleksandar Leposavić iz Instituta za voćarstvo u Čačku, u pojedinim godinama, kao što je ova, dolazi do pojave cvetanja i posle normalnog, tokom rane jeseni, što je najčešće rezultat poremećaja u razvoju rodnih pupoljaka.
"Za razliku od ponovnog listanja koje je obično posledica ranog opadanja lisne mase, usled prevelike pojave bolesti i štetočina i koje ima znatno štetnije dejstvo na biljke, jesenje cvetanje se javlja u septembru i oktobru. Posledica je preuranjenog razvoja rodnih pupoljaka formiranih u toj vegetaciji i koji bi u normalnim uslovima cvetali i plodonosili u sledećoj vegetaciji", objašnjava Leposavić.
Prema njegovim rečina, ovo cvetanje je najčešće posledica vegetacije sa drugim sušnim periodom kakva je inače bila ova godina, ali se javlja i kod biljaka sa oštećenjima lisne površine zbog bolesti, toplog vetra i drugih nepovoljnih činilaca.
 
Treba naglasiti da je naknadno cvetanje štetno za biljke, da negativno utiče na razvoj, povećava osetljivost na nepovoljne činioce kao što su niske zimske temperature i da, ukoliko se ne preduzmu mere za pravilno ulaženje biljke u period zimskog mirovanja, može uticati na veliko smanjenje prinosa u narednoj godini.
 
Naglašava da kada je reč o jagodastom voću, većina sorti koje se gaje kod nas u naslednoj osnovi imaju i osobinu dvorodnosti, odnosno mogu da cvetaju i rađaju dva puta u istoj vegetaciji.
 
"Ako su maline i jagode sada cvetale i donele plodove razlog ne treba tražiti u nekim neprirodnim pojavama. To ne znači da se najavljuje jaka zima ili neka druga predskazanja kojima naš narod veoma često objašnjava ili čak mistifikuje ovo što sada imamo u prirodi", kaže Leposavić.
 
Dodaje da u svakom slučaju ova pojava nije dobra po biljke.
 
Da bi se smanjio negativan uticaj iscrpljivosti i nepripremljenosti za zimski odmor, voćarima se preporučuje jesenje tretiranje bakarnim preparatima kojima se, zbog boljeg sazrevanja tkiva, može dodati đubrivo urea u koncentraciji od dva procenta.
Na 100 litara vode razmuti se dva kilograma uree i u taj rastvor se dodaje bakarni preparat u propisanoj koncentraciji.
 
Kako napomilje Leposavić, biljke tretirane ovim rastvorom pravilno zazimljavaju i bolje podnose niske temperatuure, ali isto tako i kolebljivo vreme sa smenom toplih dana bez snega i kasnijim zahlađenjima, a ovo je sve češća pojava sa kojom se naši voćari i njihove biljke suočavaju poslednjih godina. 
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Proizvođač leka Ozempik ukida 9.000 radnih mesta

Danska farmaceutska kompanija Novo Nordisk, matična kompanija leka Ozempik za dijabetičare, saopštila je da će ukinuti 9.000 radnih mesta širom sveta, što predstavlja više od 11 odsto njenog platnog spiska.

Digitalni evro je uskoro među nama

Subota, 25. oktobar, biće značajan dan za Evropsku uniju, zapravo za sve koji se oslanjaju na evro, monetu najlukrativnije političke zajednice na svetu.

Minimalac u Srbiji u 2026. će biti 551 evro

Ministar finanasija Siniša Mali i ministarka za rad Milica Đurđević Stamenkovski saopštili su da će zvaničan predlog biti da minimalna zarada od 1. januara iznosi 551 evro ili 64.554 dinara.