Većina najvažnijih privrednih grana smanjila proizvodnju: Na listi najvećih gubitaša i Rio Sava
Većina najvažnijih privrednih grana u Srbiji je 2022. smanjila je proizvodnju i izvoz, a takav trend je nastavljen i ove godine, navodi se u danas objavljenoj ediciji BIZNIS TOP 2022/23.
Foto: Pixabay (ilustracija)
Najviše zabrinjava sve veći pad domaćih privatnih ulaganja, koja su se 2022. svela na oko sedam odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), za šta je najodgovornija državna politika koja uporno forsira strane investitore, nanoseći dugoročnu štetu najkonkurentnijem delu srpske privrede, ističe se u publikaciji mesečnika "Biznis i finansije".
Privreda u Srbiji je prethodne godine uvećala na godišnjem nivou poslovne prihode za nešto manje od petine, na 17.285,6 milijardi dinara, ukupna dobit je porasla za četvrtinu, na 864,2 milijarde dinara, dok je ukupni gubitak bio veći za četiri odsto i na kraju 2022. je iznosio 3.906,5 milijardi dinara.
Godišnja edicija BIZNIS TOP objavljuje rang liste 150 najvećih preduzeća u Srbiji u 2022. godini, prema ostvarenoj dobiti i po poslovnom prihodu, kao i rang liste po okruzima prema ostvarenoj dobiti i poslovnim prihodima, a na osnovu podataka Agencije za privredne registre (APR).
Poslovanje velikih kompanija je najviše uticalo na rezultate cele privrede, a koliko je domaće tržište koncentrisano pokazuju podaci da je samo sto preduzeća ostvarilo skoro 30 odsto ukupnih poslovnih prihoda, više od dve petine ukupnog dobitka i preko polovine ukupnog gubitka.
Vodećih sto preduzeća je realizovalo 5.172 milijardi dinara poslovnih prihoda, a više od petine ovog iznosa je prihodovalo svega pet kompanija. Prvih sto preduzeća po neto dobiti je imalo ukupni dobitak veći od 532 milijarde dinara, od čega na pet kompanija otpada skoro 43 odsto, dok je pet najvećih gubitaša generisalo gotovo petinu gubitka celokupne privrede, navodi se u ediciji.
Ukupne investicije su 2022. zabeležile blagi pad (0,3 - 0,4 odsto), strane direktne investicije su porasle za više od 20 odsto, a javne investicije su realno stagnirale.
Prošle godine višestruki pobednik je bila Naftna industrija Srbije, koja je ostvarila najveću zaradu i poslovne prihode. NIS je uvećao dobit za više od četiri puta, na 93,5 milijardi dinara, a prihode za preko 77 odsto, na skoro 500 milijardi dinara. NIS je generisao 2,9 odsto poslovnih prihoda i 7,5 odsto ukupnog dobitka privrede, pre svega zahvaljujući značajno uvećanim prihodima iz osnovne delatnosti, usled velikog poskupljenja nafte i naftnih derivata na svetskom tržištu.
Na drugom i trećem mestu su preduzeća iz rudarskog sektora, kompanije Srbija Ziđin majning iz Bora sa dobiti od 75 milijardi dinara i Ziđin kuper Srbija, sa zaradom od 35,2 milijardi dinara. Četvrti je Telekom Srbija, jedina kompanija među najprofitabilnijom petorkom koja je u domaćem vlasništvu i koja je prošle godine imala zaradu od 13,3 milijarde dinara.
Najveće iznenađenje na listi najprofitabilnijih je petoplasirano preduzeće SCM paur, ističe se u ediciji BIZNIS TOP. Ovaj rumunski trgovac strujom koji je osnovao firmu u Srbiji u martu 2022. godine sa samo dva zaposlena, prošlu godinu je završio sa dobiti od skoro 11 milijardi dinara. Ona je generisana prvenstveno iz poslovnih prihoda koji premašuju 16,4 milijarde dinara, a najveći udeo imaju prihodi od prodaje struje matičnom društvu iz Rumunije.
Među prvih pet sa najvećim poslovnim prihodima, iza prvoplasiranog NIS-a je Elektroprivreda Srbije, sa prihodom od 358,4 milijardi dinara, a slede Srbijagas (219,6 milijardi dinara), Deleze Srbija (134,5 milijardi dinara) i Tigar tajers (13,1 milijardi dinara).
Elektroprivreda Srbije je istovremeno bila i najveći prošlogodišnji gubitaš, sa neto gubitkom koji je za godinu dana uvećan skoro pet puta, na 72,6 milijardi dinara, što je gotovo petina ukupnog neto gubitka privrede. Istovremeno, ukupni gubitak ovog javnog preduzeća je kumuliran na skoro 301 milijardu dinara i veći je za trećinu u poređenju sa 2021. godinom.
Na listi pet najvećih gubitaša su i Ikarbus sa neto gubitkom od 24,6 milijardi dinara, Arena čenels grupa (12,5 milijardi dinara), kragujevački Fijat, odnosno FCA grupa (11,7 milijardi dinara) i preduzeće Rio Sava, koje je prethodne godine zabeležilo minus od 9,9 milijardi dinara.
Banke, za razliku od realnog sektora, beleže izrazito dobre poslovne rezultate. Neto dobit u prvih devet meseci skoro je duplirana u odnosu na isti period prošle godine i dostigla je 101,5 milijardi dinara, dok je prinos na kapital premašio nivo od 17 procenata.
Ipak, sve jači recesioni pritisci mogli bi doneti visoka rezervisanja i kreditne gubitke u narednom periodu, zaključuje se u ediciji BIZNIS TOP 2022/23.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
MOL nakon sporazuma sa Srbijom: NIS će postati snažnija kompanija
16.06.2026.•
4
Mađarska MOL Grupa je danas, povodom potpisivanja Akcionarskog sporazuma sa Vladom Srbije saopštila da će, ukoliko postane većinski vlasnik NIS-a, obezbediti njegov dalji razvoj.
Rekordan rast bogatstva: Top 500 milijardera uvećalo imovinu za 336 milijardi
16.06.2026.•
0
Petsto najbogatijih ljudi na svetu je u danu povećalo svoje ukupno bogatstvo za rekordnih 336 milijardi dolara, čime je njihova zajednička imovina dostigla 13,3 biliona dolara.
Vučić: Imam dojavu iz Vašingtona da će licenca NIS-u biti produžena za 15 dana
16.06.2026.•
36
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da očekuje da će licenca za rad Naftne industrije Srbije (NIS) biti produžena za 15 dana, navodeći da su to dojave koje on dobija iz Vašingtona.
Srbija i MOL potpisali sporazum o budućem upravljanju NIS-om
16.06.2026.•
18
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović potpisala je Ugovor između akcionara sa MOL grupom u vezi sa budućim upravljanjem Naftnom industrijom Srbije (NIS).
MMF traži reformu blok tarifa: Nova pravila za plaćanje struje već ove godine
16.06.2026.•
65
Poslednji put kada je Vlada Srbije menjala blok tarifu za struju u dogovoru sa Međunarodnim monetarnom fondom (MMF) snižena je granica za prelazak u "crvenu zonu" na 1.200 kilovata mesečno.
U aprilu izdato više od 2.400 građevinskih dozvola
15.06.2026.•
2
U Srbiji je u aprilu ove godine izdato 2.416 građevinskih dozvola, što je rast od 4,3 odsto u odnosu na isti mesec 2025. godine, objavio je Republički zavod za statistiku (RZS).
BBC naredne sedmice ukida stotine radnih mesta
15.06.2026.•
2
Britanski javni servis BBC će naredne sedmice objaviti ukidanje više stotina radnih mesta u informativnom sektoru, što je prvi korak radikalnog smanjenja broja zaposlenih radi smanjenja rashoda, piše Fajnenšel tajms.
MMF: Rizici za fiskalnu stabilnost Srbije - energetski šokovi, Putevi Srbije, Grad Beograd
15.06.2026.•
2
Izvršni odbor Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) danas je objavio da, iako ekonomija Srbije pokazuje otpornost, postoje rizici koji bi mogli ugroziti fiskalnu stabilnost zemlje.
Donet pravilnik o osnovnim elementima ugovora između proizvođača i otkupljivača mleka
15.06.2026.•
1
Ministarstvo poljoprivrede donelo je Pravilnik o osnovnim elementima ugovora između poljoprivrednog proizvođača i prerađivača ili otkupljivača sirovog mleka.
Raspisan javni poziv za podsticaje u pčelarstvu
15.06.2026.•
0
Ministarstvo poljoprivrede Srbije raspisalo je danas javni poziv za podnošenje zahteva za ostvarivanje prava na podsticaje po košnici pčela za 2026. godinu.
Promet u industriji u aprilu oko 16 odsto veći u odnosu na prošlu godinu
15.06.2026.•
2
Promet u industriji u Srbiji u aprilu ove godine veći je 15,8 odsto u odnosu na april prošle godine.
Odluka o smanjenju akciza na gorivo produžena do 21. juna
15.06.2026.•
2
Vlada Srbije ponovo je produžila Odluku o privremenom smanjenju iznosa akciza na derivate nafte, do 21. juna, piše list "Danas".
Evropska centralna banka podigla kamatnu stopu: Šta to znači za rate kredita u Srbiji?
14.06.2026.•
5
Odluka ECB da podigne kamatnu stopu odraziće se i na korisnike kredita u Srbiji, pre svega na one koji otplaćuju stambene kredite sa promenljivom kamatnom stopom, kaže profesor ekonomije Dragan Đuričin.
Nekadašnji direktor JAT-a o situaciji sa Viz erom: Ovo liči na "Mrdićeve zakone", ali u vazduhoplovstvu
14.06.2026.•
11
"Ovo mi liči na 'Mrdićev zakone', ali u vazduhoplovstvu", ocenio je nekadašnji direktor JAT-a Predrag Vujović, povodom regulatornih problema sa kojima bi se mađarska avio-kompanija Viz er mogla suočiti u Srbiji.
Bankarske provizije za plaćanje stranim karticama biće iste kao i za one izdate u Srbiji
14.06.2026.•
1
Do sada su zakonom bile regulisane međubankarske naknade za plaćanje karticama izdatim u Srbiji. Novom izmenom zakona ograničenje naknada uvodi se i za kartice koje su izdale banke u inostranstvu.
Folksvagen u Nemačkoj otpušta 19.000 ljudi do kraja godine
14.06.2026.•
8
Nemački automobilski gigant Folksvagen će do kraja godine smanjiti radnu snagu u Nemačkoj za 19.000 ljudi, saopštio je izvršni direktor te kompanije Oliver Blume.
Međugodišnja inflacija u maju bila 3,5 odsto
13.06.2026.•
3
Međugodišnja inflacija u Srbiji u maju ove godine bila je 3,5 odsto, a mesečna 0,3 odsto, objavio je Republički zavod za statistiku.
Putniković o NIS-u: Ključna odluka očekuje se u utorak
13.06.2026.•
3
Jelica Putniković, urednica portala Energija Balkana kaže da postizanje dogovora Srbije i mađarskog MOL-a o mogućem sticanju većinskog učešća u NiS-u može da doprinese jačanju pozicije države u upravljanju kompanijom.
Koliko je zapravo "bilion"? Maskovo bogatstvo bi do Meseca i nazad išlo 200 puta
13.06.2026.•
4
Ilon Maskovo procenjeno bogatstvo, koje je prema Forbsu prešlo granicu od bilion dolara, teško je uopšte zamisliti u realnim okvirima.
Državna preduzeća prepolovila uplate u budžet: Najviše dali Jugoimport, Srbijašume i Lutrija
13.06.2026.•
7
Državna preduzeća su tokom 2025. godine u budžet Srbije po osnovu dobiti uplatila 600 miliona dinara, što je gotovo tri puta manje nego godinu ranije, kada je u državnu kasu po tom osnovu stiglo 1,6 milijardi dinara.
Makronove "super pohvale" Vučiću u Tivtu: Da li EU principi ustupaju mesto biznisu?
13.06.2026.•
31
Na Samitu EU–Zapadni Balkan u Tivtu francuski predsednik Emanuel Makron govorio je o "pozitivnom zamahu" Srbije na evropskom putu i uputio pohvale predsedniku Aleksandru Vučiću.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar