
Većina najvažnijih privrednih grana smanjila proizvodnju: Na listi najvećih gubitaša i Rio Sava
Većina najvažnijih privrednih grana u Srbiji je 2022. smanjila je proizvodnju i izvoz, a takav trend je nastavljen i ove godine, navodi se u danas objavljenoj ediciji BIZNIS TOP 2022/23.

Foto: Pixabay (ilustracija)
Najviše zabrinjava sve veći pad domaćih privatnih ulaganja, koja su se 2022. svela na oko sedam odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), za šta je najodgovornija državna politika koja uporno forsira strane investitore, nanoseći dugoročnu štetu najkonkurentnijem delu srpske privrede, ističe se u publikaciji mesečnika "Biznis i finansije".
Privreda u Srbiji je prethodne godine uvećala na godišnjem nivou poslovne prihode za nešto manje od petine, na 17.285,6 milijardi dinara, ukupna dobit je porasla za četvrtinu, na 864,2 milijarde dinara, dok je ukupni gubitak bio veći za četiri odsto i na kraju 2022. je iznosio 3.906,5 milijardi dinara.
Godišnja edicija BIZNIS TOP objavljuje rang liste 150 najvećih preduzeća u Srbiji u 2022. godini, prema ostvarenoj dobiti i po poslovnom prihodu, kao i rang liste po okruzima prema ostvarenoj dobiti i poslovnim prihodima, a na osnovu podataka Agencije za privredne registre (APR).
Poslovanje velikih kompanija je najviše uticalo na rezultate cele privrede, a koliko je domaće tržište koncentrisano pokazuju podaci da je samo sto preduzeća ostvarilo skoro 30 odsto ukupnih poslovnih prihoda, više od dve petine ukupnog dobitka i preko polovine ukupnog gubitka.
Vodećih sto preduzeća je realizovalo 5.172 milijardi dinara poslovnih prihoda, a više od petine ovog iznosa je prihodovalo svega pet kompanija. Prvih sto preduzeća po neto dobiti je imalo ukupni dobitak veći od 532 milijarde dinara, od čega na pet kompanija otpada skoro 43 odsto, dok je pet najvećih gubitaša generisalo gotovo petinu gubitka celokupne privrede, navodi se u ediciji.
Ukupne investicije su 2022. zabeležile blagi pad (0,3 - 0,4 odsto), strane direktne investicije su porasle za više od 20 odsto, a javne investicije su realno stagnirale.
Prošle godine višestruki pobednik je bila Naftna industrija Srbije, koja je ostvarila najveću zaradu i poslovne prihode. NIS je uvećao dobit za više od četiri puta, na 93,5 milijardi dinara, a prihode za preko 77 odsto, na skoro 500 milijardi dinara. NIS je generisao 2,9 odsto poslovnih prihoda i 7,5 odsto ukupnog dobitka privrede, pre svega zahvaljujući značajno uvećanim prihodima iz osnovne delatnosti, usled velikog poskupljenja nafte i naftnih derivata na svetskom tržištu.
Na drugom i trećem mestu su preduzeća iz rudarskog sektora, kompanije Srbija Ziđin majning iz Bora sa dobiti od 75 milijardi dinara i Ziđin kuper Srbija, sa zaradom od 35,2 milijardi dinara. Četvrti je Telekom Srbija, jedina kompanija među najprofitabilnijom petorkom koja je u domaćem vlasništvu i koja je prošle godine imala zaradu od 13,3 milijarde dinara.
Najveće iznenađenje na listi najprofitabilnijih je petoplasirano preduzeće SCM paur, ističe se u ediciji BIZNIS TOP. Ovaj rumunski trgovac strujom koji je osnovao firmu u Srbiji u martu 2022. godine sa samo dva zaposlena, prošlu godinu je završio sa dobiti od skoro 11 milijardi dinara. Ona je generisana prvenstveno iz poslovnih prihoda koji premašuju 16,4 milijarde dinara, a najveći udeo imaju prihodi od prodaje struje matičnom društvu iz Rumunije.
Među prvih pet sa najvećim poslovnim prihodima, iza prvoplasiranog NIS-a je Elektroprivreda Srbije, sa prihodom od 358,4 milijardi dinara, a slede Srbijagas (219,6 milijardi dinara), Deleze Srbija (134,5 milijardi dinara) i Tigar tajers (13,1 milijardi dinara).
Elektroprivreda Srbije je istovremeno bila i najveći prošlogodišnji gubitaš, sa neto gubitkom koji je za godinu dana uvećan skoro pet puta, na 72,6 milijardi dinara, što je gotovo petina ukupnog neto gubitka privrede. Istovremeno, ukupni gubitak ovog javnog preduzeća je kumuliran na skoro 301 milijardu dinara i veći je za trećinu u poređenju sa 2021. godinom.
Na listi pet najvećih gubitaša su i Ikarbus sa neto gubitkom od 24,6 milijardi dinara, Arena čenels grupa (12,5 milijardi dinara), kragujevački Fijat, odnosno FCA grupa (11,7 milijardi dinara) i preduzeće Rio Sava, koje je prethodne godine zabeležilo minus od 9,9 milijardi dinara.
Banke, za razliku od realnog sektora, beleže izrazito dobre poslovne rezultate. Neto dobit u prvih devet meseci skoro je duplirana u odnosu na isti period prošle godine i dostigla je 101,5 milijardi dinara, dok je prinos na kapital premašio nivo od 17 procenata.
Ipak, sve jači recesioni pritisci mogli bi doneti visoka rezervisanja i kreditne gubitke u narednom periodu, zaključuje se u ediciji BIZNIS TOP 2022/23.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Mask ukinuo hiljade radnih mesta i priznao poraz
01.05.2025.•
0
Najbogatiji čovek na svetu Ilon Mask priznao je da njegova kampanja za smanjenje američke savezne potrošnje nije u potpunosti ostvarila svoje početne ciljeve.
Pogledajte šta su nagrade: Novi krug nagradne igre "Uzmi račun i pobedi"
01.05.2025.•
6
Počeo je novi krug nagradne igre "Uzmi račun i pobedi" koju organizuje država Srbija.
Radni sat u Evropi i u Srbiji - ispod proseka
01.05.2025.•
8
Tokom 2024. godini cena rada po satu se u zemljama Evropske unije kretala se od 10,6 evra u Bugarskoj do 55,2 evra u Luksemburgu.
NIS: Dobit manja 16 odsto u prvom kvartalu ove godine
30.04.2025.•
1
Neto dobit Naftne industrije Srbije (NIS) u prvom kvartalu iznosila je 1,5 milijardi dinara, što je 16 odsto slabiji rezultat u odnosu na isti period prošle godine, saopštila je danas ta kompanija.
Srbija će se nakon praznika zadužiti za 372 miliona evra
30.04.2025.•
19
Uprava za javni dug najavila je za 13. maj treću emisiju 10,5 godišnje obveznice u vrednosti od 43,5 milijardi dinara (oko 372 miliona evra), a koje su preostale od 180 milijardi emisije iz januara.
Objavljeno koliko će koštati gorivo do narednog petka
30.04.2025.•
2
Cena evrodizela do narednog petka biće jeftinija za jedan dinar i koštaće 188 dinara, dok će cena benzina biti nepromenjena 176 dinara, prenosi RTS.
Zbog zaliha mleka obustavljeno izdavanje dozvola za uvoz
29.04.2025.•
16
Ministar poljoprivrede Dragan Glamočić izjavio je da je zbog povećanih zaliha mleka obustavljeno izdavanje dozvola za uvoz mleka, proizvoda od mleka i proizvoda od palminog ulja, koji zamenjuju mleko.
Bečki institut smanjio procenu ekonomskog rasta Srbije za 2025, ali povećao za naredne dve godine
29.04.2025.•
2
Bečki institut za međunarodne ekonomske studije smanjio je procenu ekonomskog rasta Srbije za 2025. godinu sa 3,7 na 3,0 odsto, dok ju je za naredne dve godine povećao na četiri odsto.
Dve kineske kompanije na srpskim rudama ostvarile dobit od skoro milijardu evra
29.04.2025.•
9
Kineske kompanije Ziđin koper i Ziđin majning su prošle godine ostvarile neto dobit od skoro milijardu evra.
Radosavljević: Vučićeva tvrdnja da će blokade smanjiti plate i penzije je netačna, ovo su razlozi
29.04.2025.•
13
Najava Aleksandra Vučića da će plate i penzije manje rasti nego što je planirano nema veze sa blokadama studenata, već modelom rasta koji je udario u "plafon" pa nema doboljno para u budžetu.
Svetska banka: Očekivani privredni rast Srbije narednih godina od 3,5 do četiri odsto
28.04.2025.•
2
Očekivana stopa privrednog rasta Srbije u narednim godinama biće oko 3,5 do četiri odsto, saopštila je Svetska banka.
Šejn povećao cene za potrošače u SAD i do 377 odsto
28.04.2025.•
0
Kineski gigant onlajn prodaje Šejn povećao je cene svojih proizvoda za potrošače u SAD i do 377 odsto uoči uvođenja američkih carina na manje pakete.
Počelo dostavljanje poreskih rešenja onima koji izdaju stan na dan
28.04.2025.•
2
Poreska uprava Srbije najavila je da svi poreski obveznici, koji ostvaruju prihod od pružanja ugostiteljskih usluga (tzv. stan na dan) u narednom periodu mogu da očekuju poreska rešenja.
Apple planira da u 2026. preseli proizvodnju svih telefona za američko tržište u Indiju
27.04.2025.•
3
Američka tehnološka kompanija Apple planira da do kraja sledeće godine premesti proizvodnju svih iPhone-a za američko tržište u Indiju.
Globalna kriza za domaću upotrebu: Lošija prognoza MMF-a za Srbiju zbog protesta ili carinskog rata?
27.04.2025.•
3
Ovogodišnji prolećni sastanak Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svetske banke dolazi u vreme velikih globalnih geopolitičkih neizvesnosti.
Kompanije će početi da zapošljavaju virtuelne AI radnike već od 2026.
27.04.2025.•
2
Velike korporacije će već od sledeće godine početi da zapošljavaju virtuelne zaposlene koje je stvorila veštačka inteligencija (AI) i to na puno radno vreme.
Kalifornija postala četvrta najjača globalna ekonomska sila, pretekla Japan
27.04.2025.•
4
Američka savezna država Kalifornija zvanično je pretekla ekonomiju Japana i trenutno je četvrta najjača globalna ekonomska sila.
Janafu na još 60 produžena licenca za transport nafte u Srbiji
27.04.2025.•
1
Društvo Jadranski naftovod (JANAF) saopštilo je da mu je na 60 dana produžena licenca za transport nafte u rafineriju u Pančevu u Srbiji koja je u vlasništvu Naftne industrije Srbije (NIS).
Zašto je malo odobrenih kredita za mlade: Nepoverenje naroda ili nestašica odgovarajućih stanova?
27.04.2025.•
10
Ugovoreno je 165 kredita za stanove, još 256 je odobreno, a 579 zahteva je u obradi, prema rečima Aleksandra Vučića.
Četiri srpska grada potencijalni magneti za strane investicije: Među njima i Novi Sad
27.04.2025.•
1
Na osnovu najnovijeg izveštaja fDi Intelligence za 2025, četiri srpska grada našla su se među najatraktivnijim destinacijama za strane direktne investicije (FDI).
Šejn i Temu podigli cene zbog Trampovih carina: Evo šta treba znati
27.04.2025.•
0
Šejn i Temu, veliki internet prodavci poznati po izuzetno niskim cenama, podigli su cene određenih proizvoda nakon što je Donald Tramp uveo visoke carine na kinesku robu.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar