Zlato ili nekretnine kao vid štednje: Šta se više isplati?
U uslovima visoke inflacije i globalnih neizvesnosti mnogi se pitaju kako najbolje da ulože svoju ušteđevinu, a da ona ipak s vremenom raste.
Foto: Pixabay
Nema jednostavnog recepta koji sa sobom ne nosi rizik. Dokazano je da je najbolji čuvar vrednosti zlato, ali mnogi koji su u mogućnosti ulože i u neku nekretninu, samo je pitanje koliko treba da čekaju da bi im se ta investicija isplatila. Oni koji nisu skloni riziku novac daju na štednju iako su kamate male i to zato što je, smatraju ekonomisti, Srbija i dalje bankocentrično društvo.
I dok cena zlata raste već godinama, analitičari smatraju da je veliko interesovanje za zlato, između ostalog, posledica i geopolitičke nesigurnosti. U takvim uslovima, zlato obično važi za sigurno utočište kapitala, piše Euronews Srbija.
Prema nedavnom istraživanju Svetskog saveta za zlato, 24 odsto svih centralnih banaka namerava da poveća svoje zlatne rezerve u narednih 12 meseci jer sve manje veruju u američki dolar kao rezervno sredstvo.
Suština investicionog zlata je da dokazano čuva vrednost novca, kažu upućeni. Postavlja se pitanje šta je isplativije - ulaganje u investiciono zlato, kupovina nekretnina i poljoprivrednog zemljišta ili štednja u banci.
Zlatne ili devizne rezerve?
Investiciono zlato znači zlato najveće čistoće. Kod zlata nema rizika, kaže za Euronews Srbija vlasnik i direktor firme "Insignitus Gold" Ljuba Jakić.
Na pitanje koliko su građani Srbije zainteresovani za kupovinu investicionog zlata, Jakić je rekao da je interesovanje malo, navodeći da je prošle godine u Srbiji tržište investicionog zlata vredelo 100 miliona evra što je, dodaje, samo jedan odsto ili manje od jedan odsto svih štednih uloga koji stoje deponovani u bankama.
On je, međutim, naveo da interesovanje za investiciono zlato raste u vreme kriza.
"Kovid je doneo ogromno interesovanje i potražnju, pa rat u Ukrajini, sad i rat na Bliskom istoku. Kad su te krizne situacije, onda raste interesovanje. Iz desetogodišnjeg iskustva pokazalo se da ljudi više kupuju kad njegova cena raste nego kad pada", rekao je Jakić.
I finansijski konsultant Vladimir Vasić kaže za Euronews Srbija da su prednosti zlata što njegova cena raste poslednjih više od 15 godina.
On, međutim, navodi da ipak oni koji žele da kupe investiciono zlato, a nemaju dovoljno keša, onda moraju da ga prodaju u tom trenutku jer nemaju vremena da čekaju da njegova cena raste.
"Kad posmatramo iz ugla države, kad imate investiciono zlato koje uglavnom poslednjih nekoliko godina države kupuju, onda je to drugačije, kao vrsta rezerve jer je zlato oduvek bilo čuvar vrednosti. To je jedna od prednosti investicionog zlata", rekao je Vasić.
Vasić kaže da investiciono zlato ne mora da bude klasična zlatna poluga i da postoje pločice od 50 ili 100 grama čija je kupovina jedan od načina da se sačuva vrednost novca kog inflacija obezvređuje, dok istovremeno cena zlata raste.
"To je jedan način, drugi je zlatni nakit kao modni detalj od zlata koje je čuvar vrednosti. To je kroz istoriju tako bilo i biće i u budućnosti", rekao je Vasić.
Investiciono zlato ili nekretnine?
Zlato je berzanska roba čija je cena promenljiva svakoga dana, ali kada se povuče srednja linija, kaže Jakić, vidi se da je za deset godina porasla 103 odsto što je, dodaje, prosečno 10 odsto godišnje i znači da je kupac već prve godine u plusu.
On naglašava da investiciono zlato definitivno čuva vrednost i da ono ne pravi aktivan profit, a da neko ko hoće aktivan profit, može da se upusti u neki biznis, ali uz ogormne rizike i angažovanje.
"S druge strane, zlato je roba koja lako može da se ponese sa sobom. Kilogram zlata je veličine mobilnog telefona. Za razliku od nekretnine, kad je kupite ne možete baš da je ponesete sa sobom. Drugo, nekretnine se teže prodaju. Zlato je vrlo mobilno, znači prodate, kupite vrlo brzo i vrlo lako", rekao je Jakić.
Vasić navodi da investicija u nekretnine dobra ako se uloženo vrati za 12 ili 13 godina.
"To je neka prelomna tačka. Sve preko toga bi značilo da je možda bolje da uložite u nešto drugo, ali ako je povrat investicije za 12 ili 13 godina, onda ste dobro uložili", rekao je Vasić.
U poslednje vreme se investira i u poljoprivredno zemljište, a Jakić kaže da je to slično kao i ulaganje u nekretnine.
Ceo tekst čitajte OVDE.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Sindikati: Povećanje minimalca zavisiće od rasta zarada u javnom sektoru
05.08.2026.•
2
Savez samostalnih sindikata Srbije (SSSS) i Ujedinjeni granski sindikat (UGS) "Nezavisnost" će u pregovorima o povećanju minimalne zarade za 2027. godinu tražiti da taj iznos ne ugrozi odnosprema platama u javnom sektoru
U Srbiji nikad više sunčanih dana, a solarnih panela i dalje veoma malo
05.08.2026.•
16
Veoma toplo i sušno vreme ovog leta prouzrokuje brojne probleme u Srbiji, regionu i Evropi, zbog čega su pojedine nuklearne elektrane već isključene.
Đedović Handanović: Zbog niskog Dunava upitan uvoz 20.000 tona dizela
05.08.2026.•
8
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović razgovarala je sa predstavnicima Udruženja naftnih kompanija Srbije i NIS o dopremanju naftnih derivata u uslovima višenedeljnog niskog vodostaja Dunava.
Građani se zadužuju brže od privrede: Dug prema bankama porastao 15,6 odsto
04.08.2026.•
4
Dug privrede, građana i preduzetnika prema bankama u Srbiji nastavio je da raste i na kraju jula ove godine dostigao je skoro 4.701 milijardu dinara.
Niski vodostaji ugrozili proizvodnju struje: Srbija računa na projekte koji neće skoro biti završeni
04.08.2026.•
6
Iza hitne sednice Republičkog štaba za vanredne situacije, sazvane zbog loše hidrologije i niskih vodostaja, ostala je još veća dilema. Ima li Srbija ovih dana problem sa proizvodnjom električne energije i koliki?
Deficit budžeta Srbije za šest meseci ove godine 51,6 milijardi dinara
04.08.2026.•
8
Deficit budžeta Srbije u periodu januar-jun ove godine iznosio je 51,6 milijardi dinara, objavilo je danas Ministarstvo finansija.
Zbog čega banke odbijaju zahteve za olakšice?
04.08.2026.•
6
U prva tri meseca ove godine građani su bankama podneli zahteve za olakšice za ukupno 2.321 kredit ukupne vrednosti 2,3 milijarde dinara. Banke su odbile 21 odsto zahteva za olakšice, zbog čega?
Francuska pooštrava kontrolu kupovine kompanija u osetljivim sektorima
03.08.2026.•
1
Francuska je pojačala državnu kontrolu kupovine kompanija u osetljivim sektorima za račun stranih investitora.
Poreska uprava: Omogućeno podnošenje poreskih prijava za prihode pomoraca elektronskim putem
03.08.2026.•
2
Poreska uprava Srbije saopštila je da je omogućeno podnošenje poreske prijave na prihode pomoraca u 2025. godini elektronskim putem preko portala Poreske uprave ePorezi.
Kako izgleda struktura stranih investicija u Srbiji?
03.08.2026.•
2
Na prvi pogled, podaci o stranim direktnim investicijama u Srbiji deluju ohrabrujuće, do maja ove godine neto priliv je iznosio 596 miliona. Međutim, detaljniji uvid u strukturu tih investicija pokazuje drugačiju sliku.
Da li ćete dočekati penziju?
03.08.2026.•
33
Najstariji žitelji Srbije željno iščekuju jesen, već sredinom septembra svaki penzioner dobiće jednokratni prihod u visini, zavisno od penzije, između 20.000 i 35.000 dinara.
Akcize na gorivo 20 odsto niže do 9. avgusta
03.08.2026.•
2
Vlada Srbije donela je odluku kojom se privremeno smanjenje akciza na naftne derivate od 20 odsto produžava do 9. avgusta, objavljeno je u Službenom glasniku.
Đedović Handanović prodala udeo u kompaniji u Hrvatskoj glumcu Goranu Bogdanu
03.08.2026.•
19
Glumac Goran Bogdan postao je većinski vlasnik kompanije Kulturistria u Hrvatskoj, tako što je preuzeo udeo od 35 odsto od ministarke rudarstva i energetike Srbije Dubravke Đedović Handanović.
Spoljnotrgovinska razmena Srbije u prvoj polovini godine bila 39 milijardi evra
02.08.2026.•
3
Ukupna spoljnotrgovinska robna razmena Srbije u prvoj polovini ove godine bila je 39,6 milijardi evra, što je bilo pet odsto više nego u isto vreme 2025. godine, saopštio je Republički zavod za statistiku (RZS).
OPEK+ povećao proizvodne kvote nafte za septembar
02.08.2026.•
0
Saudijska Arabija, Rusija i ostale članice Organizacije izvoznica nafte (OPEK+) odlučile su danas na onlajn sastanku da povećaju svoje kvote za proizvodnju nafte za septembar.
MOL preuzima 35% udela u kiparskom gasnom polju Afrodita
02.08.2026.•
1
Mađarska naftna kompanija MOL potpisala je ugovor sa kompanijom Shell o kupovini 100 odsto udela u kompaniji BG Cyprus Ltd za oko 720 miliona američkih dolara.
Ko plati 100.000 dolara, može imati brži pristup Trampovim objavama na Truth Social
02.08.2026.•
4
Američki predsednik Donald Tramp nudi korisnicima brži pristup objavama na svojoj društvenoj mreži Truth Social, na kojoj ima ubedljivo najveći broj pratilaca, putem pretplate po ceni i do 100.000 dolara mesečno.
Troškovi razvoja veštačke inteligencije rastu više nego što se očekivalo
02.08.2026.•
5
Troškovi velikih kompanija koje se bave razvojem veštačke inteligancije (AI) rastu više nego što je ranije očekivano, javlja američka biznis TV mreža CNBC.
Vatikan objavio najnovije informacije o svojim finansijama
02.08.2026.•
2
Kancelarija za upravljanje imovinom Vatikana saopštila je da je operativna dobit u 2025. godini smanjena za više od 60 odsto, ali je vrednost ukupne imovine uvećana zahvaljujući zlatu, nekretninama i ulaganjima.
Bogatstvo Ilona Maska skoro prepolovljeno, ali ostaje najbogatiji na svetu
01.08.2026.•
4
Od vrhunca sredinom juna, bogatstvo američkog multimilijardera Ilona Maska se smanjilo za oko 50 odsto, navodi se u Indeksu milijardera američke agencije Blumberg.
Rast BDP-a Srbije u drugom kvartalu 3,6 odsto
01.08.2026.•
8
Realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) Srbije u drugom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prethodne godine iznosio je 3,6 odsto, objavio je Republički zavod za statistiku.
Komentari 11
K
Гига
kiza
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar