Stručnjak: Litijum iz Nemačke realnost za pet godina, mada mu je cena sad "na podu"

Profesor Geohemije Johen Kolb izjavio je da bi velike rezerve litijuma koje su otkrivene u nemačkoj pokrajini Saksoniji-Anhaltu, ako sve bude teklo kako treba, već za pet godina mogle da se eksploatišu.
Stručnjak: Litijum iz Nemačke realnost za pet godina, mada mu je cena sad "na podu"
Foto: Screenshot (Youtube/CNBC)
Preduzeće Neptun enerdži iz Hanovera saopštilo je da su na lokaciji Altmark u Saksoniji-Anhaltu otkrivene rezerve litijuma koje se procenjuju na 43 miliona tona, što bi bilo jedno od najvećih nalazišta u svetu.
 
Profesor Kolb sa instituta za tehnologiju u Karlsrueu izjavio je za portal table.media, da je za sada nejasno koliko se od tih rezervi može zaista i koristiti u privredne svrhe. 
Za to su, prema njegovim rečima, potrebna dodatna istraživanja, a bilo bi neophodno i da Neptun enerdži napravi računicu rada i finansiranja na osnovu postojećeg pilot-projekta pogona za eksploataciju litijuma.
 
Kompanija Neptun enerdži i njene kompanije prethodnice još od 1969. na lokaciji Altmark vade prirodni gas, a prošle godine su otkrivene rezerve litijuma, što je u avgustu ove godine potvrdila i međunarodna energetska konsultantska firma Sproule ERCE.
Neptun enerdži na lokaciji Altmark razvija pilot-projekat dobijanja litijuma iz podzemnih voda. Kompanija se fokusirala na direktnu ekstrakciju litijuma iz dubinskih voda, što se procenjuje kao ekološki prihvatljiviji metod bez rudarenja, bazena za isparavanje i uz minimlno korišćenje zemljišta.
 
Profesor Kolb je naglasio da je za isplativnost komercijalne eksploatacije važan faktor i cena litijuma, a ona je "u ovom trenutku na podu". 
Dodao je i da su projekti vađenja litijuma nedovoljno prihvaćeni u društvu i da se često kritikuju, što uglavnom čini zabrinuto lokalno stanovništvo. U takvoj situaciji, kako je ocenio, odgovornost leži na politici. 
 
"Intervencije su sa naučnog stanovišta minimalne i mogu se pravdati. Ali važno je da stanovništvo od početka bude u toku", rekao je Kolb.
 
On je ocenio da je cilj Evropske unije da do 2030. najmanje deset odsto potrebe za litijumom podmiruje iz sopstvenih potreba, realan. Trenutno je Evropa u pogledu litijuma u potpunosti zavisna, a svetskim tržištem dominira Kina.   
 
"Kada bi se realizovali svi u Evropi poznati projekti, do sredine veka bismo mogli da budemo autarhični", rekao je Kolb. 
 
On je, međutim, ocenio i da to samo po sebi ne bi ništa donelo, jer dobijanje litijuma ima smisla samo ako se proizvode i ćelije za baterije, a ta proizvodnja u ovom trenutku u Evropi gotovo i ne postoji.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Pavke

    02.10.2025 08:20
    Pa kako sad ovo ? U Srbijinse odrekli blaga i para a Nemci će kopati !????
  • Drajveri

    02.10.2025 07:52
    NAtrijum joni pobedjuju
    Litijum je prevazidjen za ovu svrhu, Kinezi (CATL) napravise baterije od natrijum jona, 90% jeftinije od litijumskih.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Cene zlata na novom rekordnom nivou

Cene zlata su danas porasle na novi rekord i premašile 3.850 dolara po unci pošto investitori strahuju od moguće blokade rada savezne vlade u SAD i traže sigurna utočišta za svoj kapital.

Lufthanza ukida 4.000 radnih mesta

Vodeća evropska avio-kompanija Lufthanza saopštila je danas da će ukinuti 4.000 radnih mesta do 2030. godine, uglavnom u Nemačkoj.