Neki znaci depresije mogu se pojaviti u krvi
Smatra se da depresija pogađa gotovo šest odsto odraslih, ali njeno dijagnostikovanje može biti teško: simptomi se razlikuju, a procena se i dalje u velikoj meri oslanja na iskustva koja sami pacijenti prijavljuju.
Foto: Pixabay
Pouzdaniji test krvi mogao bi koristiti i pacijentima i lekarima.
Novo istraživanje nas približava tom cilju, a zasnovano je na studiji koju su uglavnom činile žene sa HIV-om - grupa koja je posebno teško pogođena depresijom, sa stopama učestalosti dva do tri puta većim nego u opštoj populaciji.
Istraživački tim, sastavljen od naučnika iz različitih institucija širom SAD, analizirao je uzorke krvi 261 žene sa HIV-om i 179 žena bez virusa. Putem upitnika prikupljeni su i podaci o simptomima depresije koje su ove žene nedavno iskusile.
Kada su biomarkeri iz krvi upoređeni sa simptomima depresije, pronađena je jedna statistički značajna povezanost: između biološkog starenja imunih ćelija zvanih monociti i nesomatskih (nefizičkih) simptoma depresije, kao što su osećaj beznadežnosti ili gubitak interesovanja za aktivnosti koje su ranije pričinjavale zadovoljstvo.
"Ovo je posebno zanimljivo jer ljudi sa HIV-om često imaju fizičke simptome poput umora, koji se pripisuju njihovoj hroničnoj bolesti, a ne dijagnozi depresije. Ali ovo potpuno menja perspektivu, jer smo otkrili da su ove mere povezane sa raspoloženjem i kognitivnim simptomima, a ne sa somatskim simptomima", kaže Nikol Boliju Peres, istraživačica psihijatrije sa Koledža za sestrinstvo "Rori Majers" Univerziteta u Njujorku.
Analiza monocita predstavlja relativno novu metodu "epigenetskog sata" - način merenja biološke starosti u poređenju sa hronološkom starošću. Metoda se zove MonoDNAmAge i proučava metilaciju, odnosno molekularne oznake na DNK monocita, kako bi se utvrdilo koliko brzo stare, piše ScienceAlert.
Pored povezanosti sa emocionalnim i psihološkim simptomima depresije, starenje monocita pokazalo se uspešnijim od drugog epigenetskog sata u ovom istraživanju - Horvatovog sata, koji se koristi duže vreme.
To sugeriše da bi precizniji pristup, fokusiran na pojedinačne ćelije poput monocita, mogao bolje da funkcioniše kod nekih epigenetskih satova kada istraživači pokušavaju da povežu biološku starost i bolest.
Iako je ovo još daleko od gotovog testa krvi za depresiju, s obzirom na to da nekoliko simptoma nije bilo povezano sa biološkim starenjem, istraživanje ukazuje da bi takav test jednog dana mogao postati moguć.
To je takođe još jedan podsetnik da se depresija ispoljava na mnogo različitih načina.
"Depresija nije poremećaj koji izgleda isto kod svih - može se veoma razlikovati od osobe do osobe, zbog čega je toliko važno uzeti u obzir različite oblike ispoljavanja, a ne samo kliničku etiketu. Kod žena sa HIV-om koje možda imaju depresiju, želimo bolje da razumemo šta se dešava i da je otkrijemo ranije, kako ne bi narušila njihovo celokupno zdravlje", kaže Peres.
Simptomi depresije, poput beznadežnosti ili gubitka zadovoljstva, mogu biti zanemareni ako nisu praćeni fizičkim znacima, a ovo istraživanje ukazuje na način na koji bi se mogli uočiti suptilniji znaci poremećaja.
Ranija i preciznija dijagnoza znači da se tretmani mogu istražiti i primeniti ranije. Takođe znamo da nelečena i nekontrolisana depresija često može dovesti do drugih zdravstvenih problema i prerane smrti.
Naša biološka starost - ne broj rođendana koje smo proslavili, već količina "istrošenosti" našeg tela - ranije je već povezivana sa simptomima depresije, a ova studija predstavlja dodatni dokaz da markeri starenja mogu služiti kao pouzdana dijagnostička metoda.
Istraživanje je objavljeno u časopisu "The Journals of Gerontology, Series A: Biological Sciences and Medical Sciences".
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Laboratorijske analize u starijem dobu: Koji nalazi su važni i kako pravilno tumačiti rezultate
16.06.2026.•
0
Laboratorijske analize su nezaobilazan korak kada se obratimo lekaru zbog određenog problema. Iako mnogima vađenje krvi i uzimanje uzoraka stvara nelagodu, analize su pokazatelji gotovo svih tegoba i bolesti.
U SAD sprovedeno prvo ispitivanje genske terapije radi podmlađivanja ćelija
15.06.2026.•
0
U Sjedinjenim Američkim Državama je sprovedeno prvo ispitivanje genske terapije usmerene na podmlađivanje ćelija, koje je rađeno na pacijentu sa glaukomom, prenose mediji.
Sok od višanja za bolji san: Koliko se preporučuje i na šta treba obratiti pažnju
14.06.2026.•
0
Sok od višanja hvaljen je kao prirodan način za poboljšanje kvaliteta sna, ali šta se zapravo događa kada ga popijete pre spavanja?
Mali deo vašeg mozga možda i dalje sluša dok ste pod anestezijom
14.06.2026.•
0
Naš mozak bi mogao biti mnogo budniji tokom nesvesti nego što smo mislili.
Velika studija povezala 99 odsto srčanih i moždanih udara sa četiri faktora rizika
14.06.2026.•
0
Srčani i moždani udari retko se događaju bez upozorenja.
Srpski lekari ugradili veštačko srce trinaestogodišnjem dečaku iz Sarajeva
14.06.2026.•
1
Zajednički tim Instituta za kardiovaskularne bolesti "Dedinje" i Instituta za zdravstvenu zaštitu majke i deteta "Dr Vukan Čupić" uspešno je ugradio mehaničku potporu cirkulaciji trinaestogodišnjem pacijentu iz Sarajeva.
Kako da roditelji razgovaraju s decom o vejpingu?
13.06.2026.•
2
U SAD je 6 odsto učenika osnovnih i srednjih škola reklo da je koristilo elektronske cigarete 2024. godine.
Tri rana jutarnja simptoma dijabetesa koja mnogi ne prepoznaju
13.06.2026.•
0
Simptomi dijabetesa tipa 2 mogu se javiti već odmah nakon buđenja, ali ih ljudi često ne povezuju sa bolešću, upozorava farmaceut Abas Kanani.
Koliko često idete u toalet? Nova studija otkriva šta to govori o vašem zdravlju
12.06.2026.•
1
Redovnost pražnjenja creva često je potcenjen pokazatelj zdravlja, ali kako prenosi ScienceAlert, nova studija pokazuje da naš "raspored" odlazaka u toalet može da otkrije više nego što mislimo.
Otkrivene 74 genetske varijante povezane sa anksioznim poremećajima
11.06.2026.•
3
Kings Koledž u Londonu i australijski Medicinski istraživački institut KIMR Breghofer identifikovali su 74 genetskih varijanti koje su povezane sa anksioznim poremećajima, od kojih su 39 nove varijante.
Jedna jednostavna navika posle doručka može pomoći u snižavanju šećera u krvi
09.06.2026.•
0
Za osobe sa dijabetesom, održavanje nivoa šećera u krvi pod kontrolom predstavlja svakodnevni izazov.
Traume iz detinjstva ostaju u mozgu i utiču na razvoj i ponašanje
08.06.2026.•
1
Tragovi traume doživljene u ključnim trenucima života, posebno u periodu od detinjstva do rane adolescencije, mogu da imaju trajan uticaj na razvoj mozga i ponašanje u odraslom dobu.
Patite li od "Imejl apneje"?
08.06.2026.•
0
Ako ste ikada primetili da vam disanje postane nepravilno nakon što primite neočekivan imejl ili dok pokušavate da sastavite savršen odgovor, možda se suočavate sa "imejl apnejom".
Prekomerna upotreba elektronskih uređaja izaziva "digitalnu glavobolju"
08.06.2026.•
0
Prekomerna izloženost ekranima mobilnih telefona među decom i adolescentima često je uzrok "digitalne glavobolje".
Trešnje su zdrave, ali određene grupe ljudi treba da pripaze
08.06.2026.•
0
Trešnje su među omiljenim sezonskim voćem. Sočne su, slatke i bogate vitaminima, antioksidansima i vlaknima. Mnogi ih mogu jesti bez većih ograničenja, ali se nekim grupama ljudi preporučuje poseban oprez.
Koliko je fentanil opasan: Talas iz SAD još nije stigao u Evropu, ali upozorenje ostaje
07.06.2026.•
0
Talas upotrebe fentanila je u Americi izrazito veliki, ali nije u toj meri zahvatio Evropu, pa ni Srbiju.
Snaga stiska kao pokazatelj zdravlja: Šta nauka zaista kaže?
07.06.2026.•
2
Ako pratite kanale o zdravlju i blagostanju na društvenim mrežama, možda ste naišli na tvrdnju da vaša snaga stiska - odnosno koliko snažno možete da stisnete nešto rukama - može da predvidi koliko dugo ćete živeti.
Srbija uvodi novu donorsku karticu nakon izmena zakona o transplantaciji
06.06.2026.•
8
Nakon što je Vlada Srbije usvojila izmene i dopune Zakona o presađivanju ljudskih organa, uvedena je mogućnost uvođenja nove donorske kartice i preciznije regulisanje izjašnjavanja građana o doniranju organa.
Četiri namirnice bogate mastima za snižavanje krvnog pritiska
06.06.2026.•
0
Hrana koju jedete, uključujući masti, ima veliki uticaj na nivo krvnog pritiska.
Zašto se budimo umorni kad mnogo sanjamo?
05.06.2026.•
0
Mnogi ljudi veruju da ih iscrpljuju intenzivni i živopisni snovi, naročito kada se probude umorni i neispavani.
Menstruacija nakon porođaja: Od čega zavisi njen povratak
04.06.2026.•
0
Telu je nakon porođaja potrebno vreme da se oporavi, pa se menstruacija ne vraća kod svih žena u istom periodu.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar