Ako vaši roditelji dožive 100 godina, znači li to da ćete i vi?

Stogodišnjaci, ljudi koji dožive 100 godina, čine svega oko 0,01 odsto svetske populacije.
Ako vaši roditelji dožive 100 godina, znači li to da ćete i vi?
Foto: 021.rs (ilustracija/AI)
Naučnici već dugo pokušavaju da otkriju tajne njihove dugovečnosti, a novo istraživanje ispitalo je da li njihove zdravstvene prednosti nasleđuju i njihova deca.
 
Studija objavljena u časopisu "JAMA Network Open" obuhvatila je podatke iz tri dugoročna istraživanja sa više od 2.300 potomaka stogodišnjaka i više od 1.700 ljudi čiji roditelji nisu živeli toliko dugo.
"Želeli smo da saznamo da li svoje dobro zdravlje i dugovečnost prenose na decu i, ako je tako, da li se te prednosti mogu objasniti zdravim navikama ili nečim fundamentalnijim, poput genetike", rekla je genetičarka Sofija Milman sa Medicinskog koledža Albert Ajnštajn u Njujorku, prenosi ScienceAlert.
 
Rezultati su u sve tri grupe pokazali da potomci stogodišnjaka imaju manji rizik od smrti, kardiovaskularnih bolesti i hipertenzije. U dve grupe zabeležen je i manji rizik od moždanog udara.
Deca stogodišnjaka imala su 32 odsto manji rizik od hipertenzije, 33 odsto manji rizik od kardiovaskularnih bolesti i čak 42 odsto manji rizik od smrti.
 
Kada bi se zdravstveni problemi ipak pojavili, obično su nastajali kasnije. Hipertenzija se kod potomaka stogodišnjaka u proseku javljala oko pet godina kasnije, dok je smrt nastupala oko tri godine kasnije nego kod ljudi iz kontrolne grupe.
 
"Doslednost rezultata u tri prilično različite studije posebno je značajna i dodatno potvrđuje ideju da se izuzetna dugovečnost javlja u porodicama", rekao je prvi autor studije Erik Rid.
 
Ipak, kod potomaka stogodišnjaka nije utvrđen značajno manji rizik od razvoja raka. Istraživači navode da bi oni mogli da imaju veću otpornost na ovu bolest i manju smrtnost od raka čak i ako ga ne dobijaju ređe.
Ishrana, obrazovanje, socioekonomski status, pušenje i drugi faktori životnog stila poznati su faktori rizika za bolesti povezane sa starenjem. Međutim, potomci stogodišnjaka zadržali su zdravstvenu prednost čak i kada su poređeni sa ljudima sličnim po tim karakteristikama.
 
To ukazuje da bi genetika ili drugi biološki faktori mogli da imaju važnu ulogu u njihovom zdravlju i dugovečnosti.
 
Istraživači ipak naglašavaju da to ne znači da životne navike nisu važne. Zdrav način života i dalje je značajan za sve, ali izgleda da neki ljudi iz porodica poznatih po izuzetnoj dugovečnosti imaju biološke prednosti koje im pomažu da duže ostanu zdravi.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje

Britanija nije usvojila zakon o eutanaziji

Britanski poslanici nisu usvojili zakon kojim bi neizlečivo bolesnim odraslim osobama u Engleskoj i Velsu bilo omogućeno da, pod određenim uslovima, izaberu potpomognutu smrt, odnosno eutanaziju.

Jednom dozom novog leka prepolovljen loš holesterol

Novi rezultati kliničkog ispitivanja, koje je predvodio tim iz Koordinacionog centra za klinička istraživanja Klinike Klivlend, pokazali su da jedna doza novog leka smanjuje loš holesterol za čak 52 odsto.