Nova terapija za rak pluća dostupna građanima od 1. oktobra
Oko 1.000 pacijenata sa karcinomom pluća u Srbiji od 1. oktobra dobiće novu mogućnost lečenja koja može da im produži život i pomogne da bolest duže bude pod kontrolom.
Foto: Pixabay
To je saopštilo Udruženje za borbu protiv raka pluća "Punim plućima".
Imunoterapija će od tog datuma biti dostupna za tri nove grupe pacijenata, uključujući pacijente sa ograničenim i proširenim stadijumom sitnoćelijskog karcinoma pluća, kao i pacijente sa stadijumom III karcinoma pluća koji ne može da se operiše, navodi se u saopštenju.
Takođe, prema najavama nadležnih, očekuje se da od proleća naredne godine imunoterapija bude dostupna i za još oko 600 pacijenata obolelih od skvamoznog karcinoma pluća, koji se sada leče samo hemoterapijom.
Iz Udruženja podsećaju da je rak pluća vodeći uzrok smrti od malignih bolesti u Srbiji, sa gotovo 7.000 novoobolelih i 5.000 preminulih godišnje.
"Zabrinjavajuće je što je ovaj karcinom od pre dve godine vodeći uzrok smrtnosti i kod žena, pa pravovremen pristup terapiji čini ključnim. Međutim, u našoj zemlji se karcinom pluća kod čak 70 odsto pacijenata otkriva tek u metastatskom stadijumu, kada su mogućnosti lečenja znatno ograničene. Razlog za to leži u činjenici da su prvi simptomi, poput kašlja, zamora ili otežanog disanja, nespecifični i često se pripisuju bezazlenim stanjima, naročito kod pušača, koji su na te tegobe navikli", ističe se u saopštenju.
Kako navode, nove savremene terapije, za lečenje dva oblika sitnoćelijskog karcinoma pluća primenjivaće se na različite načine.
"Kod pacijenata sa ograničenim stadijumom sitnoćelijskog raka pluća, kod kojih nakon hemioterapije i zračenja nema progresije bolesti, imunoterapija se uvodi kao nastavak lečenja. Takođe, ako nakon početnog lečenja nema pogoršanja bolesti, možemo da nastavimo lečenje imunoterapijom i pokušamo da produžimo period bez progresije", kaže doc. dr Mihailo Stjepanović, direktor Klinike za pulmologiju Univerzitetskog kliničkog centra Srbije.
Kako objašnjava, kod proširenog stadijuma, kada se bolest već proširila izvan područja u kojem je nastala, imunoterapija se primenjuje odmah na početku lečenja, zajedno sa hemioterapijom. Inače, reč je o veoma agresivnom obliku karcinoma pluća koji može brzo da napreduje, zbog čega je važno da se efikasno sistemsko lečenje započne što ranije.
"Kod proširenog stadijuma imunoterapiju uvodimo odmah, zajedno sa hemioterapijom, kako bismo što ranije delovali na bolest. Za pacijenta to znači dodatnu mogućnost lečenja sa ciljem da bolest duže bude pod kontrolom i da se produži život uz što bolji kvalitet života. Sitnoćelijski karcinom pluća predstavlja jedan od najagresivnijih oblika raka pluća, a mogućnosti lečenja ove bolesti decenijama su bile veoma ograničene", rekao je on.
Prema njegovim rečima, nakon više decenija bez značajnijih terapijskih pomaka u lečenju sitnoćelijskog karcinoma pluća, pacijentima su danas dostupne nove mogućnosti koje menjaju očekivanja od lečenja.
"Kod pacijenata sa ograničenim stadijumom bolesti, gotovo polovina nema znakove napredovanja bolesti ni dve godine nakon završetka inicijalnog lečenja, što predstavlja važan korak ka dugotrajnijoj kontroli bolesti i boljoj prognozi. Savremene terapije postepeno menjaju tok bolesti i pretvaraju ono što je nekada bila isključivo bolest sa veoma lošom prognozom u stanje koje je kod velikog broja pacijenata, moguće držati pod kontrolom tokom značajno dužeg perioda", kaže doc. dr Stjepanović.
Ukazuje da je nova mogućnost lečenja posebno značajna za pacijente sa neresektabilnim stadijumom III nesitnoćelijskog karcinoma pluća.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Uskoro počinje zimsko računanje vremena: Naučnici otkrili zašto je to bolje za naš organizam
14.10.2026.•
14
U nedelju, 25. oktobra, u tri sata ujutru kazaljke se vraćaju na dva sata, a pomeranje sata vraća i pitanje koje godinama izaziva rasprave: da li uopšte treba da menjamo vreme i koje računanje bi bilo bolje zadržati?
Istraživanje o "paradoksu gojaznosti": Osobe sa demencijom možda žive duže, ako imaju višak kilograma
14.10.2026.•
0
Ljudi sa demencijom možda žive duže ako imaju višak kilograma, pokazuje istraživanje.
Bakterije u ustima mogle bi da budu povezane sa brzinom razmišljanja
12.10.2026.•
0
Novo istraživanje naučnika iz Velike Britanije i Belgije otkrilo je moguću povezanost između određenih bakterija na jeziku i brzine kojom ljudski mozak obrađuje informacije.
Institut "Dedinje" postaje edukativni centar
11.10.2026.•
0
Direktor Nacionalnog instituta za srce i krvne sudove "Dedinje" Milovan Bojić izjavio je da taj institut postaje edukativni centar za lekare iz celog sveta.
Žene trpe više bolova od muškaraca
11.10.2026.•
5
Žene osećaju više bolova nego muškarci, bez obzira na to koji deo tela je u pitanju, pokazalo je veliko međunarodno istraživanje objavljeno u naučnom časopisu "Nature Medicine".
Naučnici otkrili ozbiljne nedostatke u istraživanjima o suplementima kolagena
11.10.2026.•
3
Suplementi kolagena, koji se sve češće promovišu kao sredstvo za usporavanje starenja kože, možda nisu ni približno toliko efikasni koliko tvrde njihovi proizvođači.
Naučnici otkrili mesto u Italiji u kojem žene žive izuzetno dugo
11.10.2026.•
0
U malom planinskom mestu Bolotana na Sardiniji, u Italiji, naučnici su otkrili izuzetno visoku stopu dugovečnosti, posebno među ženama.
Skoro polovina muškaraca do 50. godine počinje da ćelavi
11.10.2026.•
1
Kosa je jedna od karakteristika koje definišu sisare. Ona nas greje, štiti kožu od sunca, a na ljudskom temenu raste duže i gušće nego gotovo bilo gde drugde na telu.
Najzdravije namirnice iz japanske kuhinje koje bi trebalo češće da koristimo
11.10.2026.•
0
Japanska kuhinja mnogo je više od sušija i ramena.
Koliko je vremena potrebno vašem telu da svari hranu?
11.10.2026.•
1
Da li ste se ikada zapitali koliko je vremena potrebno da se hrana svari?
Ispiranje nosa slanim rastvorom može skratiti prehladu za dva dana
10.10.2026.•
2
Obična prehlada u proseku traje oko devet dana, a lek koji može jednostavno da je zaustavi ne postoji.
SZO ne preporučuje lekove protiv gojaznosti deci mlađoj od 10 godina
08.10.2026.•
0
Svetska zdravstvena organizacija (SZO) ne preporučuje deci mlađoj od 10 godina lekove protiv gojaznosti, uključujući GLP-1 injekcije poput Mounjara i Wegovyja, navodi se u novim globalnim smernicama.
EP podržao inicijativu da se sindrom sagorevanja svrsta u profesionalna oboljenja
07.10.2026.•
0
Evropski parlament podržao je poziv da se sindrom sagorevanja na poslu i druga psihosocijalna oboljenja priznaju kao profesionalne bolesti širom Evropske unije.
Iscrpljeni, a ne znate zašto? Burnout se ne pojavljuje preko noći
07.10.2026.•
0
Kada se stres, obaveze i pritisak gomilaju, a vremena za odmor nema dovoljno, iscrpljenost može početi da utiče na zdravlje i svakodnevni život.
Rak kod mladih sve češća pojava, stručnjaci upozoravaju na životne navike
06.10.2026.•
2
Prema analizi Svetskog fonda za istraživanje raka (WCRF), broj slučajeva sedam vrsta raka među osobama mlađim od 50 godina značajno je porastao u Engleskoj, Sjedinjenim Američkim Državama i Holandiji.
Smanjen obuhvat vakcinacijom: Velika epidemija malih boginja u SAD, vanredno stanje u delu države Njujork
06.10.2026.•
4
SAD prolaze kroz najtežu godinu s malim boginjama još od 1991. godine, sa skoro 3.900 prijavljenih slučajeva, pokazuju podaci Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).
Čak i veoma sporo trčanje koristi mozgu
05.10.2026.•
1
Čak i veoma sporo trčanje, koje zahteva minimalan napor, moglo bi da bude korisno za mozak.
Promena vremena obroka vikendom povezana sa rizicima za srce kod muškaraca
05.10.2026.•
0
Promena vremena obroka tokom vikenda u odnosu na radne dane mogla bi da bude povezana sa većim rizikom od srčanih bolesti kod muškaraca, pokazuje nova studija objavljena u časopisu "Communications Medicine".
Utvrđeno koliko integralnih žitarica dnevno treba jesti za smanjenje rizika od srčanih bolesti
05.10.2026.•
0
Integralne žitarice važan su deo zdrave ishrane, a velika nova analiza pokazuje koliko bi ih trebalo jesti kako bi se ostvarile koristi za zdravlje srca.
Stara srca postaju biološki mlađa kada se presade mlađim ljudima - i obrnuto
05.10.2026.•
0
Starija srca presađena mlađim ljudima mogu da postanu biološki mlađa, dok mlađa srca u telima starijih primalaca pokazuju znake ubrzanog starenja, pokazuje novo istraživanje.
Mizofonija se prenosi genetski - naučnici pokušavaju da utvrde zašto
05.10.2026.•
0
Mizofonija je stanje zbog kog uobičajeni svakodnevni zvuci, poput žvakanja ili šmrkanja, izazivaju snažnu i negativnu reakciju u mozgu.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar