Radosavljević je za Insajder istakao da u Srbiji i dalje postoji tenzija sa inflacijom.
"Iz različitih izvora. Imali smo je 2022. godine, ona je bila prilično teška. Od 2012. godine, to su zvanični podaci, cena hrane u Srbiji je sustigla prosek Evropske unije. Standard stagnira i svi oni koji žive na proseku, ispod proseka, takvih je najviše, osećaju da žive lošije. Ima jedan mali broj građana koji oseća da živi bolje, verovatno. Dve trećine misli da živi lošije, jedna trećina misli da živi isto ili bolje", naveo je.
Upitan da li je za njega iznenađenje bilo nezadovoljstvo Vlade Srbije ponudom MOL-a, Radosavljević je rekao da nije, i da od početka tvrdi da Rusi ne žele da prodaju NIS i da je ovo "jedan igrokaz u kome su učestvovali Orban, Vučić i ruska strana" u kojem stvarni vlasnik nema stvarni interes da proda NIS.
"I oni su uspeli skoro petnaest meseci da kupe, je l' tako, od januara prošle godine. Sankcije su uvedene, pa nisu uvedene, pa su stupile na snagu, pa su se ukinule, pa dat neki rok i ti rokovi se pomere i sad više tu više niko ne može da pohvata šta se tačno dešava. U januaru su mađarska i ruska strana potpisali neki pravno obavezujući sporazum, makar kako je nama rečeno, ugovorili cenu, to je otišlo u OFAC, OFAC dao neku saglasnost da se to, reši do kraja i od tada nema nikakvih naznaka da se nešto dešava. U međuvremenu se promenila vlast u Mađarskoj. Ne znamo kakva je njihova politika prema tome i sad se mi tu pojavljujemo kao neki pregovarači. Ne znam šta tačno pregovaramo. Naravno, imamo pravo da pregovaramo. Tih pet odsto koji želimo da kupimo. Od koga, šta i kako nije jasno", rekao je.
Radosavljević je dodao da ono što je verovatno jasno je da to nije trebalo da kupi MOL, već jedna zajednička firma koju je trebalo da naprave MOL i ADNOC. Pitanje je, napomenuo je, u kakvoj situaciji je sada ADNOC i da li im je to uopšte tema, zbog situacije na Bliskom Timu.
"U Mađarskoj su političke promene i ne znamo kako će Evropa gledati na tu koncentraciju. Kad se sve ovo završi, trebaće mišljenje da da i Komisija za zaštitu konkurenciju u Briselu. Znamo kako se u nekim drugim slučajevima završilo sve to, a sve ovo odvlači i ukazuje na to da ovde niko nema rešenja", smatra.
Radosavljević je podsetio da je za Lukoil pojavio kupac tri dana nakon što su uvede sankcije, a posle četiri dana je OFAC rekao da ne može taj kupac da kupi ovu firmu, pa su oni našli drugog kupca i sve je, napomenuo je, završeno u roku od nekoliko meseci.
Ako problem NIS-a ostane na statusu kvo to neće odgovara, ukazao je sagovornik Markera, ni energetskim i ekonomskim interesima države Srbije.
"Ja mislim da do ovog trenutka ruska strana nikad nije ni pitala Srbiju šta je njen interes. Da je pitala, verovatno bi interes bio i sećamo se na početku da je Vučić pričao o tome da i mi hoćemo da kupimo to i da smo spremni da platimo više. Zašto nismo kupili? Zašto nisu nama prodali? Tako naš interes bi bio da kompanija funkcioniše. Ona funkcioniše u međuvremenu, znači, odlažu se te sankcije. Mislim da se tu politika SNS od početka je 'ajmo da kupimo vreme, pa možda iza ugla nas čeka nešto bolje'. I do sada su stvarno imali sreće", kaže.
Na opasku novinara da se čini da je to i politika Rusa, Radosavljević je odgovorio da oni vode globalni rat na svim poljima, da imaju sankcije i gubitke koji se mere milijardama evra i verovatno na dnevnom nivou, te da je njima još jedan ekonomski gubitak u Srbiji nije veliki. Ali je zato, ukazao je, politički gubitak.
"Mislim da smo mi jedina zemlja u Evropi koja je ostala prijateljski nastrojena. Znači, uostalom, nismo uveli sankcije Rusiji. Nakon promene, političke promene u Mađarskoj mislim da ostajemo baš i jedina. Videćemo za Slovačku koliko ona ima, koliko ima moći da stvarno bude. Mislim da je Mađarska ipak bila jača u toj priči", ukazao je.
Na pitanje o izjavi ministarke Đedović Handanović da Srbija nije zadovoljna ponudom od MOL-a koja se tiče Rafinerije, te da li bi se to moglo tumačiti kao ponuda MOL-a da se smanji kapacitet proizvodnje prerade u Rafineriji, Radosavljević je odgovorio da je svakako interes ove mađarske kompanije da zaposedne ovo tržište i da bude najdominantniji igrač. Napomenuo je da je MOL skoro pa dominantan igrač u ovom delu Evrope.
"Oni imaju veliku rafineriju, imaju dve velike rafinerije u Evropi, imaju još dve rafinerije koje stoje u Hrvatskoj. Sisak je potpuno zatvorena, Rijeka koja je u nekoj rekonstrukciji, ali ne radi. Dakle, tehnički posmatrano dugoročno oni verovatno nemaju neki veliki interes da sačuvaju rafineriju u Beogradu, odnosno u Pančevu. I ja sam to od početka govorio", rekao je.
Smatra da bi MOL-u veći interes da imaju rafineriju na obali, nego u Pančevu, te da pretpostavlja da je njihova ponuda ušla u tom pravcu. U ovom trenutku imajte u vidu da je NIS izvozio nekoliko stotina miliona evra derivata u region, ukazao je.
"Dvadeset pet posto tržišta veleprodaje Bosne i Hercegovine, deo tržišta Rumunije, Bugarske i tako dalje. To je sve gotovo zatvoreno, a MOL već postoji na tim tržištima.Dakle, da, tačno je pitanje šta, kakva je ta ponuda bila i kakav je njihov interes. Da li su rekli: Pa dobro, evo pet godina rafinerije je okej, a nakon pet videćemo da li nam se to isplati. Možda, budemo hteli da zatvorimo, možda ne. Znači, ne možemo da vam damo garanciju. Uostalom, nismo imali od ruske strane, oni su zatvorili novosadsku rafineriju odmah, jel tako? Mađari su u Hrvatskoj zatvorili skoro jednu i po rafineriju, odnosno dve. Interes Srbije je da rafinerija ostane. I ne samo rafinerija, nego i maloprodaja", naveo je on.
Radosavljević je podsetio da NIS ima gotovo 350 benzinskih stanica i da MOL može sutra dvesta njih da zatvori i da to neće da se oseti u prometu uopšte.
"Znači, njemu ne treba trista pedeset benzinskih stanica, njemu treba eventualno pedeset do sto maksimalno uz svoje koje ima", rekao je on.
Ceo tekst pročitajte
OVDE.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar