Strani vlasnici izneli iz Srbije 1,4 milijardi evra na ime dividendi

Priliv stranih direktnih investicija (SDI) od januara do kraja septembra iznosio je 3,2 milijarde evra, za osam odsto više nego u istom periodu prošle godine, pokazuju podaci Narodne banke Srbije.
Strani vlasnici izneli iz Srbije 1,4 milijardi evra na ime dividendi
Foto: 021.rs
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić nedavno je saopštio da su za 11 meseci SDI dostigle 4,2 milijarde evra i da će do kraja godine prevazići prošlogodišnjih 4,4 milijarde, prenosi Danas.
 
Kada se od stranih investicija koje su ušle u zemlju oduzmu investicije koje su srpski rezidenti uložili u inostranstvu, dobijamo da su za devet meseci neto SDI iznosile koji milion manje od tri milijarde evra.
Međutim, kapital koji stranci ulažu u Srbiju, ulažu da bi napravili profit. Kako se navodi u analizi Makroekonomskih analiza i trendova (MAT) istovremeno je ukupan odliv primarnog dohotka po osnovu SDI iznosio 2,43 milijarde evra.
 
Raste odliv kapitala po osnovu ulaganja
Od toga, strani vlasnici kompanija u Srbiji povukli su 1,43 milijarde evra na ime dividendi, dok se 120,3 miliona evra odnosilo na odlive po osnovu kamata.
 
Još 883,6 miliona evra predstavlja odliv po osnovu reinvestirane dobiti koji predstavlja zadržanu dobit preduzeća u stranom vlasništvu, odnosno dobit koja nije isplaćena vlasnicima.
 
"Ukoliko se priliv od 3,2 milijarde evra koji je ostvaren po osnovu SDI nerezidenata u Srbiju umanji za ukupan odliv primarnog dohotka po osnovu rashoda od SDI u iznosu od 2,4 milijarde evra (odnosno sredstava koja su "vraćena" stranim investitorima), čisti neto priliv po osnovu SDI nerezidenata u Srbiju iznosio je 797,1 milion evra", navodi se u decembarskoj analizi MAT-a.
 
Danas prenosi i da se rashodi po osnovu reinvestirane dobiti tretiraju kao odlivi zato što ona uvek stoji na raspolaganju vlasniku i može u svakom trenutku da se iznese iz zemlje.
 
Taj čisti neto priliv po osnovu ulaganja u strane direktne investicije u Srbiju za devet meseci ove godine bio je za 30 odsto ili 344 miliona evra manji nego u istom periodu 2022. godine.
 
Takođe, po osnovu kamata na portfolio investicije, a to su uglavnom državne hartije od vrednosti, iz zemlje je za ovih devet meseci izašlo 255 miliona evra, a neto odliv po osnovu kamata na ostale investicije je dostigao 445,3 miliona evra, što je za skoro 90 odsto više nego u istom periodu lane.
 
Ostale investicije odnose se na depozite, finansijske i trgovinske kredite. Neto priliv u zemlju po njihovom osnovu iznosio je skoro 800 miliona evra u ovom periodu.
 
Kada smo kod portfolio investicija, što je uglavnom državno zaduživanje, od početka godine do kraja septembra, ove su povećane za oko 1,1 milijardu evra.
 
To je za 923,4 miliona evra ili za 542 odsto više nego u istom periodu prošle godine. Ovo je posledica pre svega zaduživanja države emisijom evroobveznica za 1,6 milijardi evra u januaru ove godine.
 
Mada su vlasnici kapitala odlučili da masovnije povlače profit zarađen u Srbiji, struktura stranih direktnih investicija ove godine se poboljšala.
 
Udeo reinvestirane dobiti, odnosno dobiti koju su postojeći investitori odlučili da ulože u širenje proizvodnje, on je u ukupnim SDI povećan sa prošlogodišnjih 57,5 odsto na 81 odsto.
 
S druge strane, međukompanijsko zaduživanje, odnosno krediti matica prema ćerkama firmama, smanjilo je udeo u SDI sa 42,5 na 19 odsto.
 
"Učešće vlasničkih ulaganja u odnosu na međukompanijsko zaduživanje smatra se povoljnim jer kamate koje se plaćaju na međukompanijske kredite predstavljaju trošak i ne podležu oporezivanju, za razliku od dividendi ostvarenih po osnovu vlasničkih ulaganja koje predstavljaju dobit i podležu oporezivanju. Takođe, treba imati u vidu da, za razliku od međukompanijskih kredita, vlasnička ulaganja u pasivi ne ulaze u bruto dug zemlje", navode u MAT-u.
 
S obzirom na to da Srbija redovno ima manjak u razmeni robe i usluga, koji je ove godine neuobičajeno mali, svega 2,4 milijarde evra, on se finansira iz dva glavna izvora.
Deficit u razmeni robe i usluga je za skoro 60 odsto manji nego prošle godine, usled pada uvoza energije i rasta izvoza.
 
To su strane direktne investicije i doznake. Za devet meseci ove godine SDI su pretekle doznake, za razliku od prošle godine kada su u ovom periodu prilivi od novca koji su radnici slali kući bili veći od investicija.
 
Tekst u celosti čitajte OVDE.
  • xqt

    17.12.2023 18:56
    Ko hoće da vidi, on vidi
    JeDNO je sigurno a to je da je način na koji stranci otvaraju fabrike po Srbiji uz pomoć vlasti nekoristan, zapravo izuzetno štetan. To se pokazuje iz dana u dan.
  • /

    17.12.2023 10:00
    /
    @nina
    ...srpska strana je bukvalno unistila proizvod koji vise ne moze nikome da se ponudi
  • /

    17.12.2023 09:52
    /
    @nina
    znam za slucaj da ce pricati bas lose zbog loseg kvaliteta koji su dobili, spletkarenja srpskog menadzmenta i velike potrosnje.
    islo se dotle da je stranac slao revizora da utvrdi gde se trose pare

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Bernar Arno najbogatiji na svetu

Francuski biznismen Bernar Arno, koji ima kontrolni paket akcija u holdingu LVMH, vodećem svetskom proizvođaču luksuzne robe, nalazi se na prvom mestu na rang listi najbogatijih ljudi sveta.