Profesor Ekonomskog fakulteta o "Najboljoj ceni": Vlada priznala da deo građana ne živi tako dobro
Vlada Srbije od 1. septembra pokreće akciju "Najbolja cena", prema kojoj će, prema najavama, 81 kategorija proizvoda imati niže cene.
Profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Beogradu Ljubodrag Savić kaže za N1 da je Vlada, s obzirom da naširoko i nadugačko govori o ovoj akciji, ipak svesna realnosti i da je priznala činjenicu da jedan broj ljudi ne živi tako dobro.
Komentarišući potez vlade da ograniči cene određenih proizvoda, profesor Savić kaže da s vremena na vreme pojedine vlade zemalja sveta preduzimaju ovakve mere, te da ona nema mnogo ekonomskog smisla i ekonomskog efekta i da nije tako ni zamišljena.
"Ona traje kratko. Odnosiće se na manji broj proizvoda – 81 proizvod. Mi imamo iskustvo od prethodne godine, znamo kako je to bilo, vrlo dobro znamo. Sad, ja bih rekao da je Vlada ipak, s obzirom na činjenicu da naširoko i nadugačko govori o ovoj akciji, ipak svesna realnost i priznala je činjenicu da jedan broj ljudi ne živi tako dobro. I ovo je jedan od mogućih načina da se tim ljudima pomogne, pri čemu, ipak je ovo samo 81 proizvod, ovo je nešto što traje dva meseca. Znači, to je ipak jedna mera vrlo ograničenog karaktera i mali broj ljudi će imati od te mere neke koristi", objašnjava on.
Prema njegovim rečima, teško je očekivati da je moguće da se nekim administrativnim merama urede odnosi među akterima tržišne privrede, ali, kako ističe, država ne može da sedi iz krštenih ruku.
"Meni se čini da je ovo više politička akcija, u smislu da ipak pošalje poruku narodu – razumemo probleme u kojima se nalazite, ovo je nešto što mi možemo. Realno Vlada i ne može mnogo šta više da uradi. Dakle, ovo je ipak jedna politička akcija, da pošaljete poruku, da razmišljate o običnom svetu, o svetu koji je u velikim problemima", kaže Savić.
Naglašava i to da čujemo mi da je država svesna, zapravo, da postoji jedna kategorija ljudi koja vrlo teško živi, koja je prima socijalnu pomoć.
Prema njegovom mišljenju, suštinska stvar kad se radi o hrani, je to što smo mi bili decenijama industrijsko-poljoprivredna zemlja, koja je imala vrlo kvalitetne proizvode i proizvodnju, ali da smo, kako kaže, imali i državu koja je imala drugačiji odnos prema poljoprivredi.
"Mi smo sada definitivno tržišna ekonomija u kojoj ne može država baš mnogo da se meša u te stvari. Ali, zamislite, pre dve godine cena maline je bila 500 dinara. To je bila enormna zarada za ljude. Ali sad, ove godine, retko je ko dao 200 dinara. To nije moglo da pokrije troškove proizvodnje. A vi ne možete malinu da ostavite jedne godine. Sad vam se isplati, sad vam se ne isplati. Dakle, moja preporuka za vladu jeste, u redu, kratkoročne mere imaju nekog smisla, vrlo ograničenog, više političkog nego suštinski ekonomskog, ali hajde da tim ljudima koji se bave proizvodnjom malina date pomoć da naprave bilo kakav preradni kapacitet", kaže profesor Ekonomskog fakulteta.
Na taj način, kako objašnjava, neće trpeti ucenu trgovca.
"On je praktično prepušten na milost i nemilost trgovca. I to je ta jedna karika. Sledeća karika su veliki lanci, koji imaju takođe svoju politiku. Svako gleda da zaradi što je moguće više. Država to može da kontroliše ali država interveniše pogrešno – na kraju. Znači to je potpuno pogrešno. Država treba da interveniše u sredini ili na početku, da obezbedi ljudima da imaju ipak, u tržišnoj ekonomiji koja je nesigurna sama po sebi, koliko toliko izvestan plasman, da bi mogli da planiraju za godinu, dve", kaže Savić.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Vozači kamiona sa Zapadnog Balkana i dalje na ledu: Evropska komisija nije ponudila rešenje
08.08.2026.•
1
Evropska komisija (EK) nije ponudila nikakvo rešenje za skidanje ograničenja trajanja boravka profesionalnih vozača kamiona sa Zapadnog Balkana u zemljama Šengen zone.
Nemačke pokrajine ukidaju zabranu vožnje kamiona nedeljom zbog niskog vodostaja
08.08.2026.•
0
Nemačke savezne pokrajine Rajna-Palatinat, Donja Saksonija, Severna Rajna-Vestfalija i Sarland privremeno su suspendovale zabranu saobraćaja za kamione nedeljom.
Airbnb beleži veliku potražnju širom sveta, akcije porasle devet odsto
08.08.2026.•
0
Akcije kompanije za onlajn rezervaciju smeštaja Er bi-en-bi (Airbnb) porasle su oko devet odsto nakon što je kompanija objavila rezultate za drugo tromesečje 2026. koji su nadmašili očekivanja analitičara.
Ko je u pravu za rafineriju: Vučić upozorava na Dunav, NIS kaže da radi normalno
08.08.2026.•
11
Dok predsednik Srbije Aleksandar Vučić upozorava da bi zbog niskog vodostaja Dunava rafinerija u Pančevu mogla da bude prinuđena da privremeno obustavi rad, ministarka tvrdi da rafinerija radi povećanim obimom.
Bugari spasavaju Evropu
08.08.2026.•
17
Istorijski minimalan nivo vode u Dunavu iznedrio je niz poteškoća u mnogim zemljama.
Produženo smanjenje akciza na gorivo
07.08.2026.•
1
Vlada Srbije produžila je smanjenje akciza na naftne derivate za još sedam dana.
Za zaštitu Srbije od klimatskih promena potrebno više od 27 milijardi evra do 2033.
06.08.2026.•
19
Vlada Srbije usvojila je Strategiju zaštite životne sredine, u kojoj se procenjuje da zaštita od posledica klimatskih promena zahteva investicije od 27,2 milijarde evra do 2033. godine.
Dok se Mali hvali viškom, budžetski minus posle uplate za "rafale" skoro milijardu evra
06.08.2026.•
15
Vlada Srbije je pola godine pre roka uplatila deo rate za francuske borbene avione "rafal", pa je minus u blagajni Srbije krajem jula bio 4,3 puta veći nego u prvih sedam meseci prošle godine.
Jorgovanka Tabaković je 14 godina na čelu Narodne banke Srbije: Saopšteno koji su rezultati toga
06.08.2026.•
26
Narodna banka Srbije (NBS) saopštila je danas, povodom 14 godina guvernerke Jorgovanke Tabaković na čelu NBS, da je obezbeđena stabilnost koja traje i rezultati u korist građana i privrede.
Koje bi mere država mogla da uvede u slučaju ozbiljne nestašice struje i goriva?
06.08.2026.•
21
Iako državni zvaničnici uveravaju građane i privredu da je situacija sa proizvodnjom električne energije i naftnih derivata stabilna, vremenska prognoza nagoveštava da država mora biti spremna na moguće mere.
Sindikati: Povećanje minimalca zavisiće od rasta zarada u javnom sektoru
05.08.2026.•
7
Savez samostalnih sindikata Srbije (SSSS) i Ujedinjeni granski sindikat (UGS) "Nezavisnost" će u pregovorima o povećanju minimalne zarade za 2027. godinu tražiti da taj iznos ne ugrozi odnosprema platama u javnom sektoru
U Srbiji nikad više sunčanih dana, a solarnih panela i dalje veoma malo
05.08.2026.•
22
Veoma toplo i sušno vreme ovog leta prouzrokuje brojne probleme u Srbiji, regionu i Evropi, zbog čega su pojedine nuklearne elektrane već isključene.
Đedović Handanović: Zbog niskog Dunava upitan uvoz 20.000 tona dizela
05.08.2026.•
9
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović razgovarala je sa predstavnicima Udruženja naftnih kompanija Srbije i NIS o dopremanju naftnih derivata u uslovima višenedeljnog niskog vodostaja Dunava.
Građani se zadužuju brže od privrede: Dug prema bankama porastao 15,6 odsto
04.08.2026.•
5
Dug privrede, građana i preduzetnika prema bankama u Srbiji nastavio je da raste i na kraju jula ove godine dostigao je skoro 4.701 milijardu dinara.
Niski vodostaji ugrozili proizvodnju struje: Srbija računa na projekte koji neće skoro biti završeni
04.08.2026.•
7
Iza hitne sednice Republičkog štaba za vanredne situacije, sazvane zbog loše hidrologije i niskih vodostaja, ostala je još veća dilema. Ima li Srbija ovih dana problem sa proizvodnjom električne energije i koliki?
Deficit budžeta Srbije za šest meseci ove godine 51,6 milijardi dinara
04.08.2026.•
9
Deficit budžeta Srbije u periodu januar-jun ove godine iznosio je 51,6 milijardi dinara, objavilo je danas Ministarstvo finansija.
Zbog čega banke odbijaju zahteve za olakšice?
04.08.2026.•
8
U prva tri meseca ove godine građani su bankama podneli zahteve za olakšice za ukupno 2.321 kredit ukupne vrednosti 2,3 milijarde dinara. Banke su odbile 21 odsto zahteva za olakšice, zbog čega?
Francuska pooštrava kontrolu kupovine kompanija u osetljivim sektorima
03.08.2026.•
1
Francuska je pojačala državnu kontrolu kupovine kompanija u osetljivim sektorima za račun stranih investitora.
Poreska uprava: Omogućeno podnošenje poreskih prijava za prihode pomoraca elektronskim putem
03.08.2026.•
3
Poreska uprava Srbije saopštila je da je omogućeno podnošenje poreske prijave na prihode pomoraca u 2025. godini elektronskim putem preko portala Poreske uprave ePorezi.
Kako izgleda struktura stranih investicija u Srbiji?
03.08.2026.•
2
Na prvi pogled, podaci o stranim direktnim investicijama u Srbiji deluju ohrabrujuće, do maja ove godine neto priliv je iznosio 596 miliona. Međutim, detaljniji uvid u strukturu tih investicija pokazuje drugačiju sliku.
Komentari 13
Michael
pajo patak
Anonymous
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar