
Više od 130 osuđujućih presuda za pranje novca: Odakle stižu pare?
Srbija je prema nedavno završenoj proceni, u srednjem riziku od pranja novca.

Foto: Pixabay
Isti nivo pretnje vreba i od terorizma i finansiranja terorizma. Niz državnih i privatnih organizacija najmanje šest meseci analiziralo je podatke ne bi li otkrili koliko je u našoj državi prostora za legalizovanje nelegalno stečenog novca, piše Forbes Srbija.
Predmet pranja novca, zaključuje se u ovoj studiji, mogla bi da bude imovina nezakonitog porekla. Tokom tri godine, od 2021. do 2023 ona je procenjena na 1,56 milijardi evra. Ova suma predstavlja 0,8 odsto BDP Srbije.
Deo te imovine nadležni su već zaplenili. Ugrubo, svaki deseti evro.
"U odnosu na iskazanu visinu pretnje, udeo trajno oduzete imovine u krivičnim postupcima, 165.179.934 evra, predstavlja 10,56 odsto ukupne pretnje od pranja novca", navodi se u Proceni rizika od pranja novca izrađenoj za potrebe Vlade Srbije, a koju je objavila NBS.
Kako bi se utvrdila pretnja od pranja novca, prikupljani su i analizirani podaci o krivičnim postupcima za pranje novca, visina procenjene imovinske koristi, vrednosti imovine uključene u pranje novca... Uzeti su u obzir izveštaji o sumnjivim aktivnostima, prenosu novca preko državne granice, prilivima i odlivima novca.
Može i preko zalagaonica i nekretnina
Rizika je mnogo. Jedan od njih su - zalagaonice. One se pojavljuju u predmetima pranja novca.
"Zalagaonice nisu obuhvaćene Zakonom o sprečavanju pranja novca kao obveznici. Za vršenje poslova u sektoru zalagaonica nije potrebna posebna licenca, već je dovoljno da se privredno društvo ili preduzetnik registruje u Agenciji za privredne registre. Njihov broj, kao i ukupni prihodi, iz godine u godinu raste. Inspekcijski nadzor nad ovim sektorom je vrlo ograničen i svodi se na kontrolu od strane Tržišne inspekcije. Sprovodi je samo u slučajevima kada zalagaonice vrše otkup predmeta od dragocenih metala", navodi se u analizi.
Veliki rizik od pranja novca krije se i u poslovima sa nekretninama. Procena rizika u ovom sektoru ukazala je na rastuću pretnju. I to se pre svega odnosi na posebnu kategoriju investitora, na one koji nemaju status privrednih subjekata, već posluju kao fizička lica.
"Ova lica, prema analizi Poreske uprave, ako nisu registrovana u sistemu PDV, odnosno nisu prijavila građevinsku delatnost u APR, najčešće nastoje da izbegnu plaćanje poreza. Radi se o licima koja nakon izgradnje objekta, prodaju stambeni ili poslovni prostor. Novac od prodaje ne prijavljuju poreskim organima, već zadržavaju za sebe, bez plaćanja javnih prihoda", navodi se u studiji.
U Srbiji su brojni takvi investitori, fizička lica koji se u sistemu PDV pojavljuju kao investitori i zatim prodavci novosagrađenih nekretnina.
"U periodu od 2019. do 2023. godine kod fizičkih lica – investitora u izgradnju stambenih i nestambenih zgrada je primetan rast prometa. Promet ostvaren u 2023. godini veći je od prometa u 2019. godini za 46,94 odsto. Delatnost gradnje nekretnina nosi povećan rizik od pranja novca jer se plaćanje građevinskog materijala može obavljati u gotovini. Ono što povećava rizik je nedovoljna zakonska regulisanost ovog sektora. Zakon o PDV je omogućio fizičkim licima - investitorima da se registruju za PDV sistem, a da ne moraju da budu registrovani kao poreski obveznici - preduzetnici", podaci su iz dokumenta.
Odakle sve stiže "prljavi" novac
Na samom početku identifikovano je ukupno 120 krivičnih dela koja su po svojim obeležjima glavni kandidati za sticanje nezakonite imovine koju bi valjalo "oprati". Njihovom analizom došlo se do zaključaka kolika je ukupna imovinska korist. U nju spada ona otkrivena, ali i "tamne brojke". U obzir se uzima i privremeno i trajno oduzeta imovina.
U poslednjoj Proceni rizika od pranja novca saznajemo da je tokom tri godine, od 2021. do 2023. otkrivena imovinska korist stečena kriminalom, ona navedena u krivičnim prijavama poznatih i protiv nepoznatih učinilaca, iznosila 619,78 miliona evra. Visina imovinske koristi iz "tamnih brojki", ona neotkrivena, procenjuje se na 452,77 miliona evra. Sve zajedno, tokom ove tri godine moglo se očekivati da u "mašinu za pranje" dospe malo više od milijardu evra stečenih kriminalom.
Ukupna vrednost oduzete imovine po svim osnovama iznosi 165,17 miliona evra. S druge strane, od Srbije se tražila saradnja i pravna pomoć po pitanju 325,5 miliona evra. Toliko su bili vredni predmeti u zamolnicama. Zbog njih se od naše zemlje tražila ekstradicija okrivljenih, ustupanja krivičnog gonjenja, pronalaženja i oduzimanja imovine i provera računa u bankama.
Detaljnije o pranju para čitajte u tekstu OVDE.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Sijarto: MOL povećao isporuke nafte Srbiji
15.10.2025.•
3
Mađarska energetska kompanija MOL povećala je izvoz nafte u Srbiju u ime NIS-a, nakon što je hrvatski JANAF obustavio isporuke zbog američkih sankcija.
Vučić: Ne pregovaramo sa potencijalnim kupcima za NIS jer mi nismo vlasnici, niti komunisti
15.10.2025.•
13
Nemamo pregovore sa potencijalnim kupcem za NIS, jer mi nismo vlasnici, a nismo ni komunisti, i čekamo da se vlasnik, ako sankcije opstanu, a verovatno hoće, dogovori sa kim hoće.
Tramp: Zbog mojih carina svi odustaju od BRIKS-a
15.10.2025.•
7
Predsednik SAD Donald Tramp izjavio je da su sve zemlje koje su želele da budu deo BRIKS-a odustale od tih ambicija zbog američkih carinskih tarifa.
Vučić ponudio Rusima da Srbija od njih otkupi deo NIS-a
15.10.2025.•
59
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić ponudio je ruskoj delegaciji da Srbija otkupi deo ruskog vlasništva u Naftnoj industriji Srbije (NIS).
Dženeral motors imaće gubitak 1,6 milijardi dolara zbog Trampove politike prema električnim vozilima
15.10.2025.•
1
Najveći američki proizvođač automobila, Dženeral motors (GM), u sledećem kvartalu pretrpeće gubitak od 1,6 milijardi dolara.
Banke od danas u obavezi da omoguće olakšice u otplati kredita - ali ne svima: Evo na koga se to odnosi
15.10.2025.•
1
Banke su od danas, 15. oktobra u obavezi da građanima koji ne mogu da otplaćajuju kredite usled otežanih okolnosti omoguće lakšu otplatu.
Pod sankcijama i druga preduzeća u vlasništvu NIS-a: Kako će poslovati?
14.10.2025.•
1
Matično preduzeće NIS a.d. uvršteno je na listu specijalno označenih državljana i blokiranih lica Ministarstva finansija SAD-a.
Povećan uvoz derivata: Kako su se konkurenti pripremili za sankcije NIS-u?
14.10.2025.•
7
Naftne kompanije koje posluju u Srbiji pripremile su se za uvoz većih količina naftnih derivata zbog uvođenja sankcija NIS-u.
Kina uzvraća udarac: Uvela lučke takse američkim brodovima
14.10.2025.•
2
Kinesko Ministarstvo saobraćaja objavilo je detaljan dokument kojim se propisuju posebne lučke takse za brodove u vlasništvu ili pod upravom američkih preduzeća, organizacija i pojedinaca.
Đedović Handanović: NIS neće biti nacionalizovan, to smo rekli i Rusima
14.10.2025.•
60
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović rekla je da će razgovori srpske i ruske strane o američkim sankcijama NIS-u zbog većinskog ruskog udela biti nastavljeni.
NBS: Devizne rezerve na kraju septembra 29 milijardi evra
13.10.2025.•
2
Bruto devizne rezerve Narodne banke Srbije (NBS) su na kraju septembra ove godine bile 29 milijardi evra i u odnosu na prethodni mesec veće su za 441 milion evra, objavila je danas NBS.
Ruski kec u rukavu: "Četiri godine je Srbija ostala uljuljkana u priču o jeftinom gasu"
13.10.2025.•
56
Ekonomista Aleksandar Stevanović ocenjuje da Srbija u narednom periodu neće moći da izbegne donošenje odluka koje će značajno uticati ili na ekonomiju zemlje ili na odnose sa velikim silama, pre svega Rusijom i SAD.
NBS: Uredba o maržama smanjila inflaciju u septembru
13.10.2025.•
4
Inflacija u septembru smanjena je 1,6 odsto u odnosu na avgust, kao rezultat primene vladine uredbe kojom su na šest meseci ograničene marže u trgovini na 20 odsto, objavila je Narodna banka Srbije.
Vlada Holandije preuzela kontrolu nad kineskim proizvođačem čipova
13.10.2025.•
15
Holandska vlada preuzela je kontrolu nad proizvođačem čipova Neksperija u kineskom vlasništvu.
Vučić nakon sastanka sa Rusima: Građani, budite mirni, neće biti nestašica nafte
13.10.2025.•
52
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da neće biti nikakve velike energetske krize u Srbiji.
Svemu prethodili veliki protesti i teški pregovori: Koliko frilensera plaća porez?
13.10.2025.•
9
Usvajanje novog sistema oporezivanja frilensera pratili su meseci teških pregovora, veliki protesti i protivljenja udruženja radnika na internetu i pravljenje različitih formula za obračun poreza.
Nobelova nagrada za ekonomiju dodeljena trojici laureata
13.10.2025.•
0
Nobelovu nagradu za ekonomiju dobili su Džoel Mokir, Filip Agion i Piter Hauit "za objašnjenje ekonomskog rasta zasnovanog na inovacijama".
Kako je NIS postao uspešan?
13.10.2025.•
24
Burna su vremena, događaji se ubrzavaju i, što je najgore, život se sve više militarizuje.
Vučić danas sa predsednikom UO Gaspromnjefta, Brnabić očekuje da Rusi prihvate neko od rešenja za NIS
13.10.2025.•
5
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić razgovaraće danas sa predsednikom Upravnog odbora "Gaspromnjefta" Aleksandrom Djukovom kako bi se pronašlo rešenje za Naftnu industriju Srbije (NIS).
Podignite platu i do sedam dana ranije
13.10.2025.•
0
Kraj meseca se bliži, plata će tek za nekoliko dana, a novčanik sve prazniji - svima dobro poznata situacija.
Kina saopštila da ne želi carinski rat sa SAD, ali ga se i ne plaši
12.10.2025.•
3
Kinesko Ministarstvo trgovine saopštilo je da neće popustiti pred pretnjom SAD uvođenjem novih, većih carina i pozvalo Vašington da dijalogom reši trgovinske probleme s Pekingom.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar