Više od 130 osuđujućih presuda za pranje novca: Odakle stižu pare?
Srbija je prema nedavno završenoj proceni, u srednjem riziku od pranja novca.
Foto: Pixabay
Isti nivo pretnje vreba i od terorizma i finansiranja terorizma. Niz državnih i privatnih organizacija najmanje šest meseci analiziralo je podatke ne bi li otkrili koliko je u našoj državi prostora za legalizovanje nelegalno stečenog novca, piše Forbes Srbija.
Predmet pranja novca, zaključuje se u ovoj studiji, mogla bi da bude imovina nezakonitog porekla. Tokom tri godine, od 2021. do 2023 ona je procenjena na 1,56 milijardi evra. Ova suma predstavlja 0,8 odsto BDP Srbije.
Deo te imovine nadležni su već zaplenili. Ugrubo, svaki deseti evro.
"U odnosu na iskazanu visinu pretnje, udeo trajno oduzete imovine u krivičnim postupcima, 165.179.934 evra, predstavlja 10,56 odsto ukupne pretnje od pranja novca", navodi se u Proceni rizika od pranja novca izrađenoj za potrebe Vlade Srbije, a koju je objavila NBS.
Kako bi se utvrdila pretnja od pranja novca, prikupljani su i analizirani podaci o krivičnim postupcima za pranje novca, visina procenjene imovinske koristi, vrednosti imovine uključene u pranje novca... Uzeti su u obzir izveštaji o sumnjivim aktivnostima, prenosu novca preko državne granice, prilivima i odlivima novca.
Može i preko zalagaonica i nekretnina
Rizika je mnogo. Jedan od njih su - zalagaonice. One se pojavljuju u predmetima pranja novca.
"Zalagaonice nisu obuhvaćene Zakonom o sprečavanju pranja novca kao obveznici. Za vršenje poslova u sektoru zalagaonica nije potrebna posebna licenca, već je dovoljno da se privredno društvo ili preduzetnik registruje u Agenciji za privredne registre. Njihov broj, kao i ukupni prihodi, iz godine u godinu raste. Inspekcijski nadzor nad ovim sektorom je vrlo ograničen i svodi se na kontrolu od strane Tržišne inspekcije. Sprovodi je samo u slučajevima kada zalagaonice vrše otkup predmeta od dragocenih metala", navodi se u analizi.
Veliki rizik od pranja novca krije se i u poslovima sa nekretninama. Procena rizika u ovom sektoru ukazala je na rastuću pretnju. I to se pre svega odnosi na posebnu kategoriju investitora, na one koji nemaju status privrednih subjekata, već posluju kao fizička lica.
"Ova lica, prema analizi Poreske uprave, ako nisu registrovana u sistemu PDV, odnosno nisu prijavila građevinsku delatnost u APR, najčešće nastoje da izbegnu plaćanje poreza. Radi se o licima koja nakon izgradnje objekta, prodaju stambeni ili poslovni prostor. Novac od prodaje ne prijavljuju poreskim organima, već zadržavaju za sebe, bez plaćanja javnih prihoda", navodi se u studiji.
U Srbiji su brojni takvi investitori, fizička lica koji se u sistemu PDV pojavljuju kao investitori i zatim prodavci novosagrađenih nekretnina.
"U periodu od 2019. do 2023. godine kod fizičkih lica – investitora u izgradnju stambenih i nestambenih zgrada je primetan rast prometa. Promet ostvaren u 2023. godini veći je od prometa u 2019. godini za 46,94 odsto. Delatnost gradnje nekretnina nosi povećan rizik od pranja novca jer se plaćanje građevinskog materijala može obavljati u gotovini. Ono što povećava rizik je nedovoljna zakonska regulisanost ovog sektora. Zakon o PDV je omogućio fizičkim licima - investitorima da se registruju za PDV sistem, a da ne moraju da budu registrovani kao poreski obveznici - preduzetnici", podaci su iz dokumenta.
Odakle sve stiže "prljavi" novac
Na samom početku identifikovano je ukupno 120 krivičnih dela koja su po svojim obeležjima glavni kandidati za sticanje nezakonite imovine koju bi valjalo "oprati". Njihovom analizom došlo se do zaključaka kolika je ukupna imovinska korist. U nju spada ona otkrivena, ali i "tamne brojke". U obzir se uzima i privremeno i trajno oduzeta imovina.
U poslednjoj Proceni rizika od pranja novca saznajemo da je tokom tri godine, od 2021. do 2023. otkrivena imovinska korist stečena kriminalom, ona navedena u krivičnim prijavama poznatih i protiv nepoznatih učinilaca, iznosila 619,78 miliona evra. Visina imovinske koristi iz "tamnih brojki", ona neotkrivena, procenjuje se na 452,77 miliona evra. Sve zajedno, tokom ove tri godine moglo se očekivati da u "mašinu za pranje" dospe malo više od milijardu evra stečenih kriminalom.
Ukupna vrednost oduzete imovine po svim osnovama iznosi 165,17 miliona evra. S druge strane, od Srbije se tražila saradnja i pravna pomoć po pitanju 325,5 miliona evra. Toliko su bili vredni predmeti u zamolnicama. Zbog njih se od naše zemlje tražila ekstradicija okrivljenih, ustupanja krivičnog gonjenja, pronalaženja i oduzimanja imovine i provera računa u bankama.
Detaljnije o pranju para čitajte u tekstu OVDE.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Data centar u Kragujevcu troši struje kao ceo grad
31.05.2026.•
14
Potrošnja električne energije koju zahtevaju savremeni data centri postaje jedno od ključnih pitanja digitalnog razvoja Srbije.
Srbija više nije lider u proizvodnji maline
31.05.2026.•
10
Decenijama je malina bila naše "crveno zlato", proizvod po kojem je Srbija bila prepoznata širom sveta. Ali, nije više tako.
U Srbiji duže radno vreme, ali niže plate nego u većini Evrope
31.05.2026.•
23
Građani Srbije i dalje imaju duže radno vreme od proseka Evropske unije, ali uprkos tome imaju niže plate i slabiji životni standard od većine evropskih zemalja.
Slovaci prodali reklamni biznis na Balkanu: Šabački biznismen kupio regionalnog marketinškog giganta
31.05.2026.•
9
Slovačka grupacija Across posle gotovo dve i po godine odlučila je da napusti reklamni biznis u Srbiji i regionu, a agencije koje su dosad posedovale, prešle su u ruke jednog srpskog biznismena.
Porast spoljnotrgovinske razmene Srbije za oko četiri odsto
30.05.2026.•
0
Spoljnotrgovinska robna razmena Srbije za četiri meseca ove godine iznosila je oko 25,9 milijardi evra, što je rast od 3,9 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Vodeći ekonomisti očekuju slabljenje ekonomskog rasta ali ne i recesiju
30.05.2026.•
0
Svetske ekonomske perspektive znatno su pogoršane poslednjih nedelja i većina vodećih ekonomista očekuje slabljenje ekonomskog rasta u narednom periodu, ali ne i globalnu recesiju.
Stopa nezaposlenosti oko devet odsto
30.05.2026.•
6
Industrijska proizvodnja u Srbiji u aprilu veća je 3,4 odsto u odnosu na april 2025. godine, saopštio je Republički zavod za statistiku.
Miodrag Zec o prosečnoj plati: Statistika ne oslikava realan život, šta za tu platu građani mogu da kupe
30.05.2026.•
41
Ekonomista i univerzitetski profesor u penziji Miodrag Zec ocenio je da podatak o prosečnoj zaradi u Srbiji ne oslikava realan životni standard građana.
Kompanije jače od država
29.05.2026.•
4
Prvih nekoliko decenija posle Drugog svetskog rata Dženeral Motors je bio daleko najglasovitija i najmoćnija firma.
Proizvođači mleka upozoravaju: Otkupne cene padaju, proizvodnja postaje neodrživa
29.05.2026.•
5
Svi otkupljivači mleka u Srbiji nastavili su da smanjuju otkupne cene mleka, pa prozvodnju treba prekinuti prodajom krava jer će posledice biti manje, rekao je vlasnik farme iz sela Metlić u opštini Šabac Milan Isailović
Uprava carine: Počela primena nove verzije tranzitnog sistema, mogući povremeni zastoji
29.05.2026.•
0
Primena nove verzije tranzitnog sistema NCTS, koji je usklađen sa carinskim propisima Evropske unije i Konvencijom o zajedničkom tranzitnom postupku, počela je danas, saopštila je Uprava carine.
Objavljene nove cene goriva
29.05.2026.•
14
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti do petka, 5. juna.
Posle Vučićeve posete Kini: Da li će Srbija zaista proizvoditi humanoidne robote u Šapcu?
29.05.2026.•
44
Državna delegacija već danima iz Kine šalje poruku o odličnim odnosima Beograda i Pekinga.
Volstrit obara rekorde dok profiti američkih kompanija rastu, nafta na klackalici
29.05.2026.•
1
Američka berza je u četvrtak dostigla nove rekorde, dok profiti kompanija poput Dolar Tri, Snouflejk i Hormel Fuds nastavljaju da rastu.
Kristin Lagard upozorila na smanjenu nezavisnost centralnih banaka
29.05.2026.•
0
Predsednica Evropske centralne banke (ECB) Kristin Lagard upozorila je na smanjenu nezavisnost centralnih banaka.
Temu mora da plati 200 miliona evra zbog prodaje nelegalnih proizvoda
28.05.2026.•
3
Evropska komisija je izrekla novčanu kaznu kojom se određuje da Temu mora da plati 200 miliona evra zbog kršenja pravila EU o prodaji nelegalnih proizvoda.
Građevinski materijal svake nedelje ima novu cenu: To se prenosi i na cene stanova
28.05.2026.•
17
Cene građevinskog materijala u Srbiji ubrzale su rast u ovoj godini, posebno od izbijanja sukoba na Bliskom istoku, ali i zahvaljujući velikim potrebama za Ekspo 2027 i uopšte daljoj ekspanziji gradnje u Srbiji.
Propao tender za nadzor izgradnje solarnih elektrana
28.05.2026.•
1
Elektroprivreda Srbije (EPS) donela je odluku o obustavi javne nabavke za stručni nadzor i konsultantske usluge za potrebe izgradnje samobalansiranih solarnih elektrana.
Firma koja je dovozila fantomske birače iz Bosne i koja očitava brojila zaradila skoro milijardu dinara
27.05.2026.•
30
Firma koja je dovozila birače iz Bosne i Hercegovine u Beograd i koja očitava brojila, prošle godine zaradila je skoro milijardu dinara.
EU uvodi nova pravila za male pakete iz Kine: Poskupljuje kupovina sa Temua, Šejna i Aliekspresa
27.05.2026.•
12
Kupovina sitnica sa platformi poput "Temua", "Šejna" i "Aliekspresa" uskoro bi mogla značajno da poskupi, usled novih pravila Evropske unije (EU) za male pošiljke iz Kine.
Zlatno doba Srbije - a razlike sve veće
27.05.2026.•
13
Kasnije nego što je uobičajeno, prolećno sunce je i ove godine zasijalo. Ugodno vreme i starije izmamljuje na ulice, šetajući posmatraju kako se život budi.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar