Izbegavanje sankcija NIS-u: Manevar vredan truda
SAD su 10. januara donele odluku o uvođenju sankcija Naftnoj industriji Srbije.
Foto: 021.rs
Prva reakcija ovdašnje političke scene i javnosti bila su očekivanja da će ruski partner, većinski vlasnik NIS-a, prodati sopstveni udeo i tako odagnati opaku pretnju.
Predsednik države je obećavao da će 20. januara razgovarati sa američkom administracijom, sedam dana kasnije sa predsednikom Rusije, nakon kojih se najavljivao jasniji plan kako da do kažnjavanja građana Srbije ipak ne dođe.
Otežana komunikacija
Međutim, prošlo je već dosta vremena, a nismo ništa zvanično čuli jesu li razgovori obavljeni i, ako jesu, kakav je efekat. Istina, zna se da je srpska vlast imala sastanke sa obe strane i, po svemu sudeći, konkretnog rezultata u smislu iznalaženja načina izbegavanja sankcionisanja nije bilo.
Istina, bilo je i objektivnih teškoća, pre svega zato što je u međuvremenu došlo do promene na čelu SAD, a već prvih dana počelo je i čišćenje državnog aparata u najmoćnijoj državi na svetu, što je usložnilo i usporilo diplomatsku aktivnost na ovom planu.
Istovremeno, izgleda da je i Srbima postalo jasno da je Rusiji gotovo nemoguće da se odrekne, makar i uz odgovarajuću novčanu nadoknadu, vlasničkih prava nad veoma uspešnom kompanijom u koju je prethodnih godina uložila i ne tako mali kapital. Nuklearna sila koja je u sukobu sa susedom ne može sebi da dopusti da je drugi ucenjuju, makar i posredno, odnosno preko pretnji sankcijama Srbiji, državi sa kojom Rusija već duže vreme ima dobre, pa i bliske, odnose.
Obraćanje Vašingtonu
To što u dosadašnjim pokušajima nije iznađen način izbegavanja sankcija ne znači da nije bilo sagledavanja ovakvih mogućnosti. Epilog je vidljiv, Srbija je u nastojanju da izbegne loš rasplet počela da se više i direktnije obraća SAD-u. Zapravo, to je i najlogičnije, jer sankcije su uvele SAD i one mogu da ih relativno brzo ukinu, pogotovo sada kada je u Vašingtonu nakon izbora došlo do krupnih promena.
U tom smislu, molba Srbije OFAC-u, američkoj agenciji za kontrolu strane imovine, da, za početak, na 20 dana odloži primenu sankcija, svakako je koristan diplomatski potez. Poenta je u tome da američka strana, kao autor objavljenih sankcija, ima daleko više od svih drugih mogućnosti da ih ukine, odloži ili ublaži.
Podsetimo se, sankcije NIS-u koje bi da nametne SAD značile bi da srpska nacionalna kompanija ne bi smela da kupuje naftu ili rezervne delove od američkih partnera, a ni američke banke ne bi smele poslovati sa NIS-om.
Na zapažanje da NIS sve što mu treba može da nabavlja od drugih dobavljača i partnera sledi odgovor da SAD za poslovanje sa sankcionisanim partnerom relativno često praktikuju da kažnjavaju i firme iz ostatka sveta. Jednostavno ih svrstaju na spisak kažnjenih. Upravo to sekundarno kažnjavanje je i najveća opasnost.
Popravka Severnog toka 1
U međuvremenu sa svetske scene su počele da stižu pozitivni nagoveštaji. Najvažnije je da se sve više priča o kontaktima sukobljenih strana, što direktnih, što posrednih, u cilju uspostavljanja mira. Nisu u pitanju samo verbalne najave, i pojedini ekonomski potezi ukazuju da se priprema teren za mirovne pregovore.
Tako su Danci iznenada dopustili da se popravi eksplozijom probušeni gasovod Severni tok 1, a ni Ukrajinci više nisu isključivi u nameri da zauvek stopiraju transport ruskog gasa preko cevovoda koji prolazi njihovom teritorijom. Takođe, i evropski političari, posebno oni iz Nemačke, Mađarske, Italije, Austrije i Slovačke, sve češće govore kako bi bilo od interesa da uspostavljanje mira na istoku Evrope obuhvati i regulisanje transporta ruskog gasa putem cevovoda. Očito, dobit od gasnog partnerstva između zemalja EU i Rusije je dragocena i teško nadoknadiva.
Možda je najinteresantnija i za Srbiju potencijalno od neposredne koristi molba JANAF-a, naftovoda kroz Hrvatsku kojim se nafta iz Omišlja doprema do pančevačke rafinerije, OFAC-u da se izuzme od sankcija. Ekonomskih rezona ima podosta. Preko 80 odsto transporta putem ovih cevi usmereno je ka Pančevu, dok preostalih 17–18 odsto čini plasman u mađarsku rafineriju. Posao sa MOL-om nije dovoljan ni za pokriće troškova rada, pa je, zapravo, JANAF zavisan od rada pančevačke rafinerije. Naravno, zavisnost je i u obrnutom smeru, Pančevci nemaju drugi način pribavljanja većih količina osnovne sirovine.
Sekundarne sankcije
Zanimljivo je da bi JANAF, posmatrajući stvari striktno poslovno, mogao da ignoriše američku pretnju. Nema baš nikakav poslovni kontakt sa američkim kompanijama, pa ne potpada pod direktan udar sankcija. Čak ni sekundarne sankcije nisu prevelika pretnja po naftovod koji je izgrađen da bi snabdevao pet rafinerija nekadašnje Jugoslavije, od kojih danas radi samo pančevačka. Jednostavno nema većih partnera sem Rafinerije "Pančevo", pa bi čak i sekundarnim sankcijama bio minimalno pogođen.
Možda bi banke jedine mogle ukidanjem računa ili blokiranjem kartica za kupovinu na pumpama da, primenjujući sankcije, ugroze rad i pančevačke rafinerije i naftovoda JANAF. Međutim, sve banke u Srbiji i Hrvatskoj su ćerke firme evropskih banaka. I sve te banke su, nakon što su Moskvi uvedene i jače sankcije, produžile da rade u Rusiji, a da Ameri nisu nastavili sa sekundarnim kažnjavanjem. Stoga je teško verovati da bi sada bile kažnjene ako bi u slučaju stupanja na snagu sankcija NIS-u produžile sa radom.
Očuvati vlasničku strukturu
Za Srbiju je najvažnije da NIS, koji je pre nego što je ruski Gaspromnjeft ušao u suvlasništvo bio u gubitku 976 miliona evra, nastavi da uspešno posluje zapošljavajući više od 7.000 ljudi i neprekidno ulažući u razvoj.
Prošle godine je prihvatio da uđe u suvlasništvo nad Petrohemijom pokrivajući njenih 65 miliona evra gubitaka, dok će razvoj ove firme iziskivati i blizu 200 miliona evra investicionih ulaganja. Takođe, u sam naftaški segment firme lane je uložio gotovo 450 miliona evra, a konsolidovana neto dobit je oko 110 miliona evra. Ukupan prošlogodišnji prihod bio je 3,3 milijarde evra, što je na nivou prethodne godine, mada su cene dizela i benzina bile oko dva odsto niže nego godinu dana ranije.
Dobro se sećamo kako je NIS poslovao dok je bio u vlasništvu države ili tokom socijalističkog perioda i društvene svojine. Mada je bio monopolista, redovno je zapadao u gubitke. Poslednjih petnaestak godina su daleko najuspešnije razdoblje u istoriji kompanije i za Srbiju je najvažnije da se uspešnost poslovanja produži, ako može i dodatno uveća.
Iskustvo nam kazuje da je za očuvanje trenda neophodno i da se vlasnička struktura očuva. Druge varijante raspleta koje mogu nastati usled američke pretnje sankcijama su po građane Srbije daleko nepovoljnije, a neke mogu biti i pogubne.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Apple suočen s tužbom od 2,3 milijarde evra u Britaniji zbog pravila o praćenju korisnika
06.09.2026.•
2
Kompanija Apple suočena je sa tužbom vrednom dve milijarde funti (oko 2,3 milijarde evra), koja je podneta britanskom sudu u ime proizvođača aplikacija.
Folksvagen otpušta 50.000 radnika
06.09.2026.•
3
Nadzorni odbor Folksvagena jednoglasno je odobrio plan restrukturiranja do 2030. godine, kojim će nemački automobilski gigant u narednim godinama smanjiti broj zaposlenih širom sveta za do 50.000 radnika.
Da li je naftovod Novi Sad - Mađarska dovoljan za energetsku stabilnost Srbije?
06.09.2026.•
3
Izgradnja naftovoda Srbija-Mađarska predstavlja važan korak ka većoj energetskoj bezbednosti Srbije, ocenio je predsednik Skupštine Saveza energetičara Srbije Milun Babić.
Rajaner: Avio-karte će osetno poskupeti ako potraju visoke cene nafte
05.09.2026.•
1
Niskobudžetna avio-kompanija Rajaner upozorila je da bi cene kratkih evropskih letova mogle značajno da porastu ukoliko visoke cene nafte potraju do leta 2027, dok bi pojedini prevoznici mogli da se suoče i sa bankrotom.
Frankfurter rundšau: Kupovna moć utiče na prag bogatstva u Evropi - Srbija na začelju
05.09.2026.•
5
U Evropskoj uniji su primanja od 71.000 evra neto godišnje prosek iznad kojeg se tročlano domaćinstvo smatra bogatim.
Borba za kvalitet kukuruza u Srbiji
04.09.2026.•
6
Ovogodišnja žestoka suša je snažno pogodila poljoprivredu, naročito ratarstvo.
Novo poskupljenje goriva
04.09.2026.•
31
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Folksvagen gasi Seat do 2029. godine
04.09.2026.•
14
Folksvagen grupa planira da najkasnije do kraja 2029. godine postepeno ugasi špansku automobilsku marku Seat.
Radovi na Nacionalnom stadionu drastično kasne: Prošle godine potrošen samo delić planiranog novca za gradnju
03.09.2026.•
11
Za izgradnju Nacionalnog stadiona u Surčinu, u 2025. godini, iz budžeta Srbije utrošeno oko 21,5 miliona evra. Iako to na prvi može delovati kao mnogo novca, prvobitno je budžetom planirana drastično veća potrošnja.
Električna vozila daleko od vozača u Srbiji
03.09.2026.•
15
Prošlo je više od pola decenije otkako je u Srbiji živnula priča o napuštanju vozila na fosilna goriva i počela kupovina električnih automobila.
Uber otpušta 3.300 zaposlenih
03.09.2026.•
1
Američka kompanija Uber saopštila je danas da će otpustiti 10 odsto svojih zaposlenih, odnosno ukinuti oko 3.300 radnih mesta.
Šta sve nemamo zbog Nacionalnog stadiona?
02.09.2026.•
13
Nacionalni stadion u Surčinu jedan je od projekata kojima se vlast posebno ponosi, dok ga građani vide kao preskupu investiciju od koje neće imati gotovo nikakvu korist, uz ogroman račun koji će na kraju oni platiti.
Fabrika dronova Srbije i Izraela najavljena za septembar: Šta se do sada zna o njoj
02.09.2026.•
8
Pre nešto manje od mesec dana, predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će u septembru biti otvorena srpsko-izraelska fabrika za proizvodnju vojnih dronova u Srbiji.
Građani i privreda bankama duguju 4.757,19 milijardi dinara
02.09.2026.•
5
Građani i privreda su 31. avgusta na ime kredita bankama u Srbiji dugovali 4.757,19 milijardi dinara, od čega je dug stanovništva 2.161,30 milijardi, pravnih lica 2.493,62 milijarde dinara, a ostalo je dug preduzetnika.
Stelantis obustavlja proizvodnju hibridnog "fijata 500"
02.09.2026.•
5
Stelantis je objavio da će ove nedelje obustaviti proizvodnju hibridnog "fijata 500" u fabrici Mirafijori u Torinu zbog nestašice komponenti za motore, pošto je prema navodima firme potražnja veća nego što se očekivalo.
Američka firma preuzima naftna polja u Venecueli
01.09.2026.•
9
Američka naftna kompanija North American Blue Energy Partners (NABEP) preuzeće deo naftnih polja u Venecueli kojima su ranije upravljale kineske kompanije i jedna ruska firma.
Poljoprivrednici: Prinosi prepolovljeni, cene minimalne, ako zakasne i subvencije slede protesti
01.09.2026.•
12
Prinosi suncokreta i kukuruza su prepolovljeni, otkupne cene su minimalne, gubitak u proizvodnji je ogroman, pa ako se ne isplati drugi deo subvencije pre jesenje setve protesti su neminovni, kažu poljoprivrednici.
Evropska komisija neće menjati šengenska pravila
01.09.2026.•
7
Evropska komisija poručila je danas da se šengenska pravila neće promeniti.
NLB Komercijalna banka promenila ime u NLB Banka
01.09.2026.•
4
NLB Komercijalna banka od danas posluje pod poslovnim imenom NLB Banka.
Prosvetni radnici će, ovim tempom, uskoro biti na minimalcu
31.08.2026.•
30
Prosvetni radnici u Srbiji počinju novu školsku godinu sa platama koje su niže od republičkog proseka, bez najava koliko bi one mogle da budu povećane od 1. januara sledeće godine.
Kad se Kinez i Nemac bore za tržište, srpski poreski obveznik plaća ceh: Milioni evra za auto-delove
31.08.2026.•
6
Srbija je u poslednjih deset godina izdvojila oko 650 miliona evra za subvencije kompanijama koje proizvode različite komponente za automobilsku industriju, pokazuju javno dostupni podaci o zaključenim ugovorima.
Komentari 12
Marko
oni su davno rekli (a tako i jeste), da "to što mi proizvedemo, toliko oni prospu kad presipaju".
Tako da ta priča oko finansiranja rata preko NIS-a... Baš i ne stoji, spram prodaje gasa Evropi npr, i prodaje gasa "na desno", Aziji.
Sa druge strane, i Ti i svi drugi bi trebalo da porazmisle kako bi NIS direktno finansirao rat, ako bi bio prodat. A ne bi bio prodat za sitne pare, ako je uloženo 4 mlrd od kako je kupljen...
Tako da, čak i ako se smatra da NIS finansira rat, da li "mesečno na kašičicu" ili od jednom 2 mlrd., oni svakako dobijaju...
A ja cenim da će biti ovako: Tramp se okreće unutrašnjem oporavku ekonomije, "zavrće slavinu" Zelenskom, Evropa to čini isto, rusi sprovode masivan napad i... Sve se završava do 80-godišnjice pada fašizma, što mislim da se "cilja"...
Novosadjan
Od tih 7.000 zaposlenih , 6950 je Rusa cije zene imaju svoja privatna preduzeca u Srbiji , Bolje receno na njihovim zenama je privatna firma i lagano se izvlaci novac iz nase drzave.
Zapammtite , Rus nikada nije bio nas bratski narod i nikada nam nisu pomagali , niti ce to ikad uciniti.
Particulare matter
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar