Koja investicija najbrže vraća uloženi novac: Njiva, stan ili garaža?
U vreme makroekonomskih neizvesnosti, inflacije i nestabilnog tržišta nekretnina, sve više ljudi se pita gde da uloži novac.
Da li je bolji izbor stan za izdavanje, garaža u prometnom delu grada, ili plodno zemljište.
Agroekonomski analitičar Žarko Galetin navodi da je ulaganje u poljoprivredno zemljište dugoročno isplativije nego kupovina stana ili garaža.
Najveći profit, kaže, donosi zemljište koje se aktivno koristi za proizvodnju. Posebno su isplative intenzivne kulture kao što su povrtarstvo i staklenička proizvodnja, gde manja površina može doneti značajnu zaradu.
Dok se ulaganje u stanove i garaže često smatra sigurnom i dugoročnom opcijom sa redovnim prihodom od kirije, promet i iznajmljivanje poljoprivrednog zemljišta poslednjih godina beleže značajan rast, posebno u Vojvodini, piše RTS.
Prema rečima agroekonomskog analitičara Žarka Galetina, ulaganje u zemljište dugoročno je isplativije od kupovine stana ili garaže, jer mu vrednost kontinuirano raste.
"Proizvodnja na zemljištu donosi veći profit nego izdavanje stana ili garaža", kaže Galetin.
On naglašava da trend prodaje poljoprivrednog zemljišta radi kupovine stanova nije dobra ideja, jer se time odustaje od resursa koji ima svu veću vrednost.
"Ako prodajete poljoprivredno zemljište da biste kupili stan, odričite se resursa koji dugoročno ima veću vrednost i potencijal za rast cene", kaže on i dodaje da proizvodnja na njima donosi profit, dok je ograničen zarada od kirija", ukazuje Galetin.
Tržište zemljišta ispred stanova i garaža
Prema njegovim rečima, tržište zemljišta je perspektivnije od tržišta stanova i garaža, i to kako u pogledu prometa, tako i u krajnjoj liniji - ceni.
"Proizvodnja na zemljištu vam donosi mnogo veći profit nego sama kirija i zakup stana koje ćete dati u izdavanje. Tako da mislim da je tržište zemljišta mnogo perspektivnije što se tiče i prometa i u krajnjoj liniji cene koja može da se od toga postigne", ocenjuje on.
Intenzivna proizvodnja kao ključ za profit
Galetin ističe da je posebno isplativo ulagati u zemljište ako se planira intenzivna proizvodnja - kao što su povrtarstvo, staklenička i plastična proizvodnja. Međutim, upozorava da kupovina zemlje nema smisla ako se ona neće obrađivati:
"Zemljište donosi profit samo ako se u njega ulaže i ako se koristi za proizvodnju, a ne ako samo stoji ili se izdaje", ukazuje Galetin.
Od vinarstva do povrtarstva - šta je isplativije
Prema poslednjim podacima, prosečno gazdinstvo u Vojvodini raspolaže sa oko 13 hektara zemlje, što je blizu proseka Evropske unije.
Ipak, ključ profitabilnosti nije samo u površini već u načinu proizvodnje – intenzivni modeli kao povrtarstva i stakleničke proizvodnje mogu doneti ozbiljan profit.
"To je sasvim dovoljno za održavanje proizvodnje, ali uspeh zavisi od modela koji se izabere. Vi imate mogućnost da se bavite ekstenzivnim ratarenjem što je u principu najneisplativija proizvodnja, ali i da se bavite intenzivnom proizvodnjom kao što je povrtarstvo, staklenička proizvodnja, plastenička proizvodnja, proizvodnja pod zaštićenim uslovima, proizvodnja sa zalivnim sistemima što se tiče povrtarske proizvodnje. Tako da u toj intenzivnoj proizvodnji vi apsolutno možete da zaradite sasvim dovoljno para", kaže Galetin.
Prazna njiva ne donosi dobit - samo aktivna proizvodnja obezbeđuje zaradu
Na pitanje, u koji deo Srbije bi savetovao da se ulaže, Galetin odgovara da je to pre svega stvarnih ličnih afiniteta i iskustva.
"Ne možete uveriti čoveka bez iskustva u poljoprivredi da kupi zemlju umesto stana. Ali svima koji imaju volju i interesovanje za poljoprivrednu proizvodnju savetujemo da se opredeljuje za kupovinu zemljišta, jer vam može doneti ozbiljan profit ako ulažete u to isto zemljište“, naglašava on.
On podseća da je hrana danas na globalnom nivou poznata kao jedan od najvažnijih ograničenih resursa.
Galetin ukazuje i na to da prazna njiva ne donosi dobit i da samo aktivna proizvodnja obezbeđuje zaradu.
"Zemljištu treba pristupiti kao resursu koji donosi proizvode, a ne samo kao pasivnoj imovini koja se rentira. Samo takav pristup donosi pravi profit", zaključio je Galetin.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Bulgargaz dobio licencu za trgovanje prirodnim gasom u Srbiji
28.09.2026.•
0
Kompanija Bulgargaz EAD je saopštila da joj je Agencija za energetiku Srbije dodelila licencu za obavljanje veleprodaje prirodnog gasa u Srbiji na period od 10 godina.
Nemački građevinari kritikuju plan da se smanji broj radnika sa Zapadnog Balkana
27.09.2026.•
5
Sto dana pre najavljenog smanjenja kontingenta za građane Zapadnog Balkana koji mogu da se zaposle u Nemačkoj, nemački građevinari upozoravaju da će to smanjenje doneti gubitak radnih mesta i štetiti mnogim projektima.
Zašto kasne radovi na proširenju skladišta gasa Banatski Dvor?
27.09.2026.•
6
Obećanje da će dodatnih 300 miliona kubika gasa moći da se smesti u podzemne rezerve gasnog skladišta Banatski Dvor uz postojećih 450 miliona metara kubnih traje već 12 godina.
Evropski komesar za energetiku: Zemlje EU da razmotre smanjenje potrošnje gasa
27.09.2026.•
4
Evropski komesar za energetiku Dan Jorgensen izjavio je da bi zemlje članice Evropske unije trebalo da razmotre smanjenje potrošnje gasa zbog naglog rasta cena.
Visoke cene struje u Evropi: Da li je Elektromreža Srbije spremna za zimu?
26.09.2026.•
6
Evropska unija bi mogla da se suoči sa najtežom zimom u poslednje četiri godine zbog rekordnih cena energenata i mogućih problema sa snabdevanjem iz Sjedinjenih Država.
Postizborna ekonomija: Poskupljenje komunalija, inflacija i plate koje će "pojesti" cene
26.09.2026.•
42
Profesor Ekonomskog fakulteta Milojko Arsić objašnjava kako će izgledati postizborna ekonomija - očekuje nas rast inflacije, rast plata čije će efekte neutralisati inflacija, povećanje cena komunalnih usluga...
Licenca za rad NIS-a ističe 30. septembra, a i rok za pregovore sa MOL-om: Da li se nazire rešenje?
25.09.2026.•
24
Licenca za rad Naftne industrije Srbije ističe 30. septembra.
Mali: Završena uplata 6.000 dinara na račune građana
25.09.2026.•
33
Ministar finansija Srbije u tehničkom mandatu Siniša Mali izjavio je da je danas završena isplata 6.000 dinara novčane naknade namenjena svim punoletnim građanima.
Prosečna zarada u Srbiji 121.346 dinara, medijalna 95.036 dinara
25.09.2026.•
6
Prosečna bruto zarada u Srbiji obračunata za jul ove godine iznosila je 167.402 dinara, dok je prosečna zarada bez poreza i doprinosa iznosila 121.346 dinara.
Objavljene cene goriva: Dizel na 236 dinara
25.09.2026.•
5
Cene goriva u Srbiji ostaće nepromenjene u narednih sedam dana.
Poskupele gotovo sve vrste ogreva, pa i račun za struju: Šta je najpovoljnije?
25.09.2026.•
11
Grejna sezona zvanično počinje 15. oktobra, a građani Srbije uveliko su krenuli u nabavku ogreva za predstojeću zimu.
Nova ekonomija: Vlada zbog predizbornih mera prekršila obaveze prema MMF-u
24.09.2026.•
10
Potreba Vlade Srbije da se u predizbornoj kampanji po svaku cenu "umili" biračkom telu dovela je do višestrukog kršenja obaveza prema Međunarodnom monetarnom fondu (MMF).
Od 60 toplana u Srbiji sedam traži poskupljenje grejanja
24.09.2026.•
9
Od 60 toplana u Srbiji sedam je podnelo zahteve lokalnim samoupravama za poskupljenje grejanja, ali do sada ni jedan nije odobren.
NBS: Novi servis za korisnike instant plaćanja
22.09.2026.•
0
Narodna banka Srbije (NBS) objavila je danas da je, u saradnji sa učesnicima IPS NBS Sistema, omogućila standard za korišćenje deep link tehnologije u okviru usluge "Prenesi".
Uprkos blizini, Srbija sa ovim evropskim zemljama trguje "na kašičicu"
22.09.2026.•
6
Plasman srpske robe uveliko je koncentrisan na tržište Evropske unije (65 odsto) i CEFTA regiona (15 odsto), dok u ostale evropske zemlje odlazi svega šest odsto ukupnog izvoza, uključujući i Rusiju.
Isplata 6.000 dinara: Novac danas dobilo 4,8 miliona akcionara
22.09.2026.•
20
Centralni registar isplatio je danas novčanu naknadu za tačno 4.822.175 akcionara, u ukupnom iznosu od 28,9 milijardi dinara, saopštila je ova institucija.
Proizvođači suncokreta platiće cenu neorganizovanog tržišta
22.09.2026.•
3
Proizvođači suncokreta u Srbiji su se, proletos pred setvu, zbog besparice avansno zadužili kod prerađivača sa 150 evra po toni, a da pri tome nije utvrđena konačna cena te uljarice.
Cene nafte pale
22.09.2026.•
0
Cena nafte Brent pala je na oko 100 dolara za barel, četvrti dan zaredom, dok trgovci prate diplomatske pokušaje usmerene ka smirivanju sukoba između Sjedinjenih Američkih Država i Irana.
Spajaju se Vorner i Paramaunt: Postignut dogovor i za CNN
21.09.2026.•
0
Tužioci iz 12 američkih saveznih država koji su podneli tužbe sa namerom da spreče spajanje Vorner Bros-Diskaverija sa Paramaunt-Skajdensa postigli su sporazum.
Zima puna neizvesnosti za Srbiju
21.09.2026.•
15
Poslednjih dana Dubravka Dedović Handanović je našla za potrebno da u dva navrata najširoj javnosti predoči stanje u srpskoj energetici.
"Progres" i "Prosveta" među firmama koje čekaju privatizaciju
21.09.2026.•
1
Prema podacima Ministarstva privrede Srbije, na privatizaciju čeka još 40 kompanija, među njima nekadašnji giganti u svojim oblastima "Progres" i "Prosveta", objavio je Nedeljnik.
Komentari 9
Sabahudin
Kuzman
Milan
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar